DRAMA U POZADINI ODLUKE CHRISTIANA SCHMIDTA: PRITISCI SU BILI OGROMNI, ALI JEDNA KAP PRELILA JE ČAŠU

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sinoć je konačno realizirao ono što je najavio još krajem prošle godine – nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

 

 

 

Schmidt je već tad imao spremnu odluku koju je sinoć nametnuo, ali je političarima dao kratak rok za dogovor koji je na kraju izostao.

 

 

 

Taj rok je višestruko probijen, no ne samo zbog Schmidtovog strpljenja. Visoki predstavnik bio pod žestokim pritiskom.

 

 

 

Teško je doprijeti do svih diplomatskih komunikacija koje su se odvijale prije nego što je Schmidt konačno prelomio, no iz naknadnih zvaničnih reakcija može se potvrditi ono što se govori u nezvaničnim kanalima.

 

 

 

A, pritisci su na Schmidta krenuli odmah nakon press-konferencije na kojoj je najavio nametanje i dao kratak rok političarima. Iako je bio nedoređen, jasno je da je tad rekao da je rok dvije do tri sedmice. To se pretvorilo u mjesece.

 

 

 

Schmidt se već nakon te prve najave našao na udaru većine ambasadora iz EU koji su insistirali na tome da odluku o tehničkim izmjenama prepusti domaćim liderima koji su već bili na dobrom tragu kompromisa i dogovora oko nekih zakona koji su bili važni za otvaranje pregovora sa EU.

 

 

 

HDZ je sam sebi skočio u stomak

 

 

Iako je Schmidt bio umjereni pesimista pristao je odgoditi svoju odluku, uprkos i tome što je bio svjestan da vrijeme curi i zbog same tehničke implementacije izmjena koje kani nametnuti, a što mu je iz CIK-a nekoliko puta sugerirano.

 

 

 

Kako se vladajuća koalicija sve ćešće dogovarala oko određenih zakona, tako je na Schmidta rastao i pritisak da odustane od nametanja tehničkih izmjena uz opravdanje da lideri već imaju skoro završen prijedlog koji bi se ubrzo mogao naći u parlamentarnoj proceduri.

 

 

 

Na Schmidta su u tom trenutku pritisak vršili i pojedini lideri koalicije, pokušavajući dobiti na vremenu, jer su bili svjesni da bi Milorad Dodik mogao iz političkog inata prema OHR-u sabotirati usvajanje već dogovorenih zakona i tako faktički ugasiti nadu za ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa EU.

 

 

 

Schmidt je i za to imao strpljenje.

 

 

Navodno je Schmidt u tom trenutku donio odluku da će sačekati do eventualnog otvaranja pregovora sa EU, očekujući da će i sama EU izvršiti pritisak na lidere tako što će usloviti ‘zeleno svjetlo’ i tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

 

 

 

No, Evropska unija bila je pod drugačijom vrstom pritiska – trebala joj je pozitivna odluka kada je BiH u pitanju. Ne zbog same BiH nego zbog evropskih izbora koji slijede ali i geopolitičke situacije. Tako je da su tehničke izmjene morale sačekati.

 

 

 

Dan nakon ‘historijskog dana’ za BiH, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je prijedlog izmjena Izbornog zakona u kojem su i (nakaradne) tehničke izmjene kao i politički dio koji se odnosi na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

 

 

 

Isti dan, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto samohvalisavim pismom obavještava predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i premijere 27 članica EU da je Vijeće ministara dobilo prijedlog zakona iz Ministarstva pravde.

 

 

 

Radi se faktički o jedinom zvaničnom (!) prijedlogu koji je za sve mjesece Schmidtovog čekanja ‘izbačen’ iz vladajućih struktura. I to nakaradan prijedlog.

 

(Hayat)

(644)

DRAMA U POZADINI ODLUKE CHRISTIANA SCHMIDTA: PRITISCI SU BILI OGROMNI, ALI JEDNA KAP PRELILA JE ČAŠU

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-