Američki Arapi u Dearbornu i drugim gradovima Michigana mogli bi odigrati ogromnu ulogu u američkim predsjedničkim izborima, gdje se sistem temelji na pobjedi pojedinačnih država
(Autor iz Washingtona DC. Piše o američkoj vanjskoj politici, arapsko-američkim odnosima, te građanskim pravima.)
Amerikanci arapskog porijekla su ljuti.
I dali su to do znanja predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Joeu Bidenu kada su izbjegli njegovu voditeljicu kampanje koja je početkom sedmice posjetila Michigan kako bi doprla do njihovih zajednica.
Mnogi izabrani arapsko-američki dužnosnici, uključujući općinske čelnike i državne zakonodavce, odbili su se sastati s Julie Chavez Rodriguez, tvrdeći da dokle god postoje masovna ubistva u Gazi, neće razgovarati o izborima.
“Neshvatljivo je u ovom trenutku da pokušavamo govoriti o izbornoj politici dok se događa genocid”, rekao je Abdullah Hammoud, gradonačelnik Dearborna, predgrađa Detroita.
“Ovo nije vrijeme za razgovor o politici. Ovo je vrijeme da se naša humanost prepozna i da sjednemo s donositeljima odluka i kreatorima politika kako bismo razgovarali o promjeni kursa onoga što se odvija u inostranstvu. A to se ne događa s izbornim osobljem.”
Arapsko-američki lokalni dužnosnici u jugoistočnom Michiganu rekli su za Al Jazeeru da su njihovi birači bijesni i frustrirani Bidenovom politikom u Gazi, a bijes bi se mogao pokazati štetnim za predsjednikove šanse za ponovni izbor.
Dearborn – dom velike palestinske, libanske, jemenske i iračke zajednice – poznat je kao glavni grad ‘Arapske Amerike’. Hammoud je primijetio da sve četiri zemlje bombardiraju SAD i njihovi izraelski saveznici.
Gradonačelnik je dodao da se arapska i šira zajednica u Dearbornu osjeća “izdanom” zbog Bidenove nepokolebljive podrške Izraelu.
“Imam stanovnike koji su morali iskopavati svoje nane ispod ruševina nakon što su izraelski borbeni avioni bombardirali njihove domove”, rekao je Hammoud za Al Jazeeru.
“Imamo stanovnike koji potječu iz Sheikh Jarraha u Jerusalemu, koji se etnički čisti. Šta da im kažem? Koja je poruka njima?”
Važnost Michigana
Sastanak koji je bio organiziran između arapsko-američkih čelnika i Chavez Rodriguez naknadno je otkazan nakon odbijanja zajednice, reklo je nekoliko dužnosnika za Al Jazeeru.
Američki Arapi u Dearbornu i drugim gradovima Michigana mogli bi odigrati ogromnu ulogu u američkim predsjedničkim izborima, gdje se sistem temelji na pobjedi pojedinačnih država.
Michigan, sa više od deset miliona ljudi, ključna je “swing država”, odnosno država u kojoj nije sigurno da li pobjeđuju republikanci ili demokrate. Pobjede se uglavnom dešavaju s malom razlikom u broju glasova.
Bivši predsjednik Donald Trump pobijedio je 2016. godine svoju demokratsku protukandidatkinju Hillary Clinton u državi na Srednjem zapadu za manje od 11.000 glasova. Stoga bi procijenjene stotine hiljada arapskih Amerikanaca u Michiganu mogle utjecati na ishod izbora.
U posljednjim izbornim ciklusima, predsjednički kandidati, posebno demokrati, počeli su priznavati važnost glasanja Arapa: objavljivali su oglase na arapskom, sastajali se sa predstavnicima zajednice i bavili se specifičnim problemima arapskih građana u SAD-u.
Biden je 2020. godine objavio platformu za arapsko-američke zajednice, obećavajući da će priznati jednakost Palestinaca i Izraelaca i zaštititi njihova građanska prava kod kuće. Također je poslao svoju suprugu Jill Biden i potpredsjednicu Kamalu Harris u Dearborn da dopru do tamošnje arapske zajednice.
Uprkos nezadovoljstvu zbog njegove čvrste podrške Izraelu, čini se da su arapski glasači velikom većinom podržali Bidena. Na primjer, na biralištima u Dearbornu, pretežno naseljenim arapskim stanovništvom, Biden je osvojio više od 80 posto glasova, pokazuju gradski podaci. Ta mu je podrška pomogla da vrati Michigan demokratama.
Ali kako se bližimo izborima u novembru 2024., koji će vjerovatno biti revanš između Bidena i Trumpa, Bidenova popularnost među arapskim Amerikancima opada.
Anketa Arapsko-američkog instituta u oktobru pokazala je da je arapsko-američka podrška Bidenu pala na 17 posto na samom početku rata, a neki aktivisti sumnjaju da je od tada još više pala.
Dok arapsko-američki predstavnici naglašavaju da njihove zajednice nisu vođene jednim problemom, oni kažu da razmjer pokolja u Gazi i Bidenova beskompromisna uloga u njemu otežava, ako ne i onemogućava, njihovu ponovnu podršku 81-godišnjem predsjedniku.
“Arapi neće glasati za Joea Bidena, bez obzira na sve. To je to. Završili su s Bidenom, rekao je za Al Jazeeru Sam Baydoun, povjerenik okruga Wayne koji se također odbio sastati s Chavez Rodriguez.
“To je suština. Joe Biden neće moći ponovno zadobiti povjerenje arapsko-američke zajednice.”
Bidenova podrška Izraelu
Biden je pružio bezuvjetnu političku i finansijsku podršku Izraelu otkako je započeo svoj rat protiv Gaze 7. oktobra. Predsjednik traži više od 14 milijardi dolara dodatne pomoći za američkog saveznika, a Bijela kuća još uvijek radi s Kongresom kako bi osigurala sredstva, o čemu više možete čitati ovdje.
(AJB/DEPO PORTAL/ad)
(221)