Ima raznih ljudi, nastavlja Ukrajinac, s jedne strane ima dosta zdravomislećih koji shvataju kolika je opasnost te shvataju potrebu da se podrži Ukrajina po svaku cijenu.

 

 

 

Tačno prije dvije godine Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu koja je eskalirala u rat kojem se još ne nazire kraj. Predsjednik Rusije Vladimir Putin, inače lice s potjernice Međunarodnog krivičnog suda i zločinac kakvog moderna historija ne pamti, smatrao je da će Ukrajina pasti bez ispaljenog metka. Međutim, ova zemlja s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, uz pomoć Zapada, odolijeva napadima i danas, na ulasku u treću godinu agresorskog rata.

 

 

 

A kako izgleda Ukrajina danas, za Raport objašnjava Ukrajinac Filip Košćuk, poslovni savjetnik u IT sektoru iz Lavova.

 

 

 

 

“Što se tiče aktuelne situacije, ima puno aspekata. Ako govorimo isključivo o ratnim dešavanjima i o tome kako se front pomjera, on se prošle godine nije puno pomjerio. Nažalost, Ukrajina nije imala očekivane rezultate iz više razloga. Očigledano je da nismo dobili pomoć koju su nam obećali, npr. bilo je riječi o milionskoj artiljerijskoj municiji. Nisu poslali ni trećinu od toga. Evropski mediji, ne samo u BiH, često preuveličavaju koliko Ukrajina dobija municije. Evropa ne daje sve koliko obeća i to je veliki problem za naše vojnike koji su na terenu, čekaju. U pogledu birokratije, politike sedmicu, mjesec nije puno, ali u pogledu vojske to su jako veliki razmaci. Očekujemo jako dugo avione, trebaju nam, a evo govore da će biti negdje u ljeto. Nažalost, mi ovdje imamo osjećaj da nam oni daju toliko oružja da Ukrajina ne bi izgubila, a ne da bi pobijedila”, cijeni naš sagovornik.

 

 

 

Što se tiče već odavno palog u zapećak naše javnosti Krima, Košćuk objašnjava da su i pored nabrojanog, Ukrajinci uspjeli da naprave određene pomake, a da su, prije svega, imali uspjehe na moru.

 

 

 

“Trenutno ruska crnomorska flota više i ne postoji, istjerana je iz Crnog mora, nije više na Krimu. Pet najvećih desantnih ruskih brodova je potopljeno, jedna podmornica. Rusi govore da je Krim njihov, ali ne smiju svojim brodovima da pristupe Krimu. Ukrajinsko žito se bez problema izvozi, jer je Ukrajina potpuno otvorila morski put, dok ruski brodovi nemaju pristup”, kaže sagovornik Raporta.

 

 

 

Na kopnu je veći problem, dodaje, statistika kaže da kvadratni metar zemlje ima oko sedam mina.

 

 

 

Ljudi u Bosni razumiju

 

 

“To je jako velika količina. Kad o tome govorim, ljudi u Bosni će razumjeti kolika je to količina, jednostavno nije bilo lako probiti se. Naši su tražili mašine da pročiste teren, ali ne dobijamo tu pomoć. Trenutno Ukrajina traži rakete daljnog dometa, ali Evropa se boji, ne razumijem čega se plaše ljudi u Evropi, ruska armija je rasturena. Imali su oružanih snaga, oklopnih vozila, to su rekle i britanska i američka služba, dvije trećine njihovih oklopnih vozila uništene su. Što se tiče njihove vojske, svaki dan dobijamao statistiku, snimke, svaki vojnik ima go pro kamere i vidimo iz prvih redova, imamo dronove i snimke dijelimo između sebe. Četiri stotine hiljada poginulih ruskih vojnika. To su nenormalne količine žrtava, koliko Rusi bacaju ljudi”, jasan je Košćuk.

 

 

 

Dugo su se vodile borbe oko malog mjesta Avdijevka. Nedavno je pala. Naš sagovornik govori da su Rusi to najavili kao veliku pobjedu.

 

 

 

“S druge strane, ukrajinska strana je veoma zadovoljna kako je prošla bitka za Avdijevku. Naš je cilj da se maksimalno istroše ruske snage. Naprimjer, Avdijevka je prije rata iamla oko 30.000 stanovnika, Rusi su tamo izgubili 40.000. Izgubili su više vojnika na Avdijevci nego što je ona imala stanovnika”, objašnjava nam taktiku.

 

 

 

Na pitanje kolika je podrška Putinu, odnosno njegovoj agresiji na Ukrajinu, naš sagovornik objašnjava:

 

 

 

“Putin ima podršku 80 posto ljudi u Rusiji. Njegova propaganda je nevjerovatno jaka i za sve ove godine uspio je ljudima da ‘izmijeni mozak’ i da oni zaista vjeruju da ratuju protiv nacista. On jeste diktator, on je pobio svoju opoziciju, od Njemcova do Navaljnog, ubio je svakoga ko bi mogao da predstavlja neku nadu. Svejedno, ljudi i dalje podržavaju Putina i njegovu politiku. Nemamo nijednu sumnju, ne mogu čak ni da zamislim ko bi u Ukrajini imao i trunku sumnje da Navaljni nije ubijen. Recimo i da nije ubijen, država je dužna da brine o njegovom zdravlju. To su nevjerovatne činjenice s kojima se moramo boriti”.

 

 

 

Nedavno je Danska najavila da će poslati Ukrajini svu svoju artiljeriju, da li je to samo kap u moru ili…

 

 

 

Ovo je moderan način ratovanja

 

 

“Nadamo se da je to grudva koja će pokrenuti lavinu, tako je bilo i s tenkovima, raketama, treba nam da samo jedna država pokrene to, pa da je druge zemlje prate, ističe i upozorava na to da Rusija, “kakva da je, ima nevjerovatno znanje u modernom načinu ratovanja, gdje oklopne snage ne mogu da nanesu toliku štetu koliku može jedan dron. Rusi se nevjerovatno dobro adaptiraju na nove uslove ratovanja, imaju dronove dalekog dometa. Usavršavaju se i zaista s ljudskom silom te dronovima koje su razvili, a to su naučili od Ukrajinaca, jer Ukrajinci to najbolje rade, postaju dovoljno jaka strana da sutra mogu lako da preplave dijelove Baltika”.

 

 

 

Objašnjava da je NATO i dalje na starom modelu ratovanja, da ima 100-200 dronova kojima se hvali, te da, s druge strane, 100-200 dronova za pola dana ode.

 

 

 

“Zaista je Rusija velika prijetnja. Nedavno sam bio u Poljskoj, tamo ne razmišljaju da je rat pored njih, da sutra može da dođe kod njih. Moskva ima svoje snove i o Balkanu, ona može da razdrma Balkan jer njoj odgovara da otvori što više žarišta po svijetu da bi se pažnja s Ukrajine preusmjerila i na druge dijelove. Volio bih da ljudi na Balkanu malo više brinu o sebi, uzmu stvar u svoje ruke, ko su ti ljudi koji podržavaju Rusiju, čime barataju. Znate, Ukrajina je do 2014. puno ličila na države s Balkana”, mišljenja je Košćuk.

 

 

 

U kojem smislu?

 

 

Visoka korupcija

 

 

“Jako visok stepen korupcije, isti ljudi godinama na istim pozicijama, mlad čovjek je jednostavno tražio da pobjegne iz Ukrajine. I zbog toga Ukrajinci nazivaju to revolucijom dostojanstva, što se desilo 2014. Jednostavno ljudi više nisu mogli da izdrže, izgubili su volju”, ističe.

 

 

 

Ima raznih ljudi, nastavlja Ukrajinac, s jedne strane ima dosta zdravomislećih koji shvataju kolika je opasnost te shvataju potrebu da se podrži Ukrajina po svaku cijenu.

 

 

 

“Moraju građani da shvate, ovaj konflikt često upoređuju sa šahovskom tablom. Na realnom polju to je malo drugačije. To bi bilo kao kad bih ja vama u šahovskoj igri pojeo kraljicu, ali ona ostane u mom timu. Recimo, ako Rusija uspije, ne daj Bože, da pobijedi Ukrajinu, to ne znači da Ukrajina nestaje s mape, to znači da 40 miliona ljudi, treniranih Ukrajinaca koji zaista mogu da ratuju, postaju pomoć Rusiji. To je lančana reakcija. Ako Ukrajina padne, padaju Baltik, Poljska… Ne vjerujem da Poljska može da izdrži uticaj tih država. Jako je važno da Ukrajina pobijedi, da ljudi shate kakva se bitka ovdje odigrava i šta nam donosi sutra ako Ukrajina padne, to je veliki talas revanšizma koji će ti ljudi iz Moskve da donesu”, upozorava naš sagovornik.

 

 

 

Vijesti koje dolaze do nas iz ovog dijela svijeta najvećim dijelom odnose se na one s fronta. Pitamo sagovornika kako izgleda život u Ukrajini s druge strane fronta.

 

 

 

“Zelenski, njegova vlada, ministri, pored toga što je rat, imaju jako dobre uslove što se tiče tranformiranja države i to vam govori čovjek koji je bio protivnik Zelenskog, koji nije glasao za njega. Recimo sad, cijene prehrambenih proizvoda, energenata… su na nivou onih koje su u BiH, Srbiji itd. Inflacija je stabilna. Bez obzira na to što je polovina države okupirana, što je najbolja zemlja, tamo gdje rađa pšenica, okupirana i zasijana minama, ekonomija se i dalje drži. Slobodni izbori su čudo, demokratija je čudo. Ako date narodu slobodu, fer izbore, nevjerovatno je kakve rezultate može narod da proizvede. Zakoni koji se donose u Ukrajini su jako korisni za biznis, digitalna transformacija je jedna od najboljih u svijetu. Ukrajina ima digitalnu državu koju i EU i Amerika hoće da uvedu u svoj svakodnevni život. Otvoriti i zatvoriti firmu u Ukrajini možete telefonom s nekoliko klikova. Plaćanje je sve preko kartica, telefona. Sve je digitalizirano”, odgovara Košćuk.

 

 

 

Veza s BiH i Srbijom

 

Naš sagovornik ima veze i s Bosnom i sa Srbijom. Rođen je, kaže, u Srbiji, u Kuli na sjeveru.

 

 

 

“Moja porodica porijeklom je iz Ukrajine, za vrijeme Austro-Ugarske preselila se u Bosnu, u selo Devetina. Vjerujem da i dan-danas postoje sela u kojima se može čuti ukrajinski jezik. Kad je stasala Jugoslavija, preselili smo se u Srbiju. Rastao sam tu, išao u KUD, učio ukrajinski jezik, išao u Ukrajinsku crkvu. Kad sam napunio 19 godina, vratio sam se u Ukrajinu”, priča nam.

 

 

 

Osvrće se i na činjenicu što veći dio Srbije podržava Rusiju u ovom ratu.

 

 

 

“Ima jedan prof. s Beogradskog univerziteta, Miodrag Zec, koji često kaže da postoji relativna statistika koliko ljudi ide u neku zemlju, a koliko odlazi iz nje. Ne znam one koji masovno idu da žive u Rusiju, a vole Rusiju, a znam da autobusima svaki dan idu u tu ‘lošu’ Evropu, ‘užasnu’ Ameriku. Niko od njih ne želi da živi u Čečeniji, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Rusiji. Puna usta Moskve, Putina, pravoslavlja, a svi pobjegnu u Evropu. Kriminal je direktno povezan s Moskvom, oni sarađuju s njima. U Beogradu navijači imaju istetovirane ruske zastave po sebi. Ti ljudi su zlo”, cijeni Ukrajinac.

 

 

 

‘Ne shvatam Milorada Dodika’

 

 

Predsjednik RS Milorad Dodik posjetio je Bjelorusiju te Rusiju i sastao se s njihovim vođama.

 

 

 

“Ne mogu da shvatim koliko je taj čovjek nakon toliko godina ‘nadaren’ da vodi takvu politiku, ljudima baca u oči sjenku nespokoja, straha, a za to vrijeme fabrike, Aerodrom… uzima pod svoje. Razumijem da je zastrašio narod koji onda živi od tog straha, ali ne mogu da shvatim zbog čega ga ljudi i dalje podržavaju”, govori Košćuk.

 

 

 

Volio bi, nastavlja, da vidi ljude u Bosni da žive u miru, jer ovi problemi koji se dešavaju nekome sa strane izgledaju vještački.

 

 

 

“Želio bih da tamo ljudi shvate da je prvi komšija bliži nego rod. Samo neka pomognu prvom do sebe i istjerat će ove godinama što sjede i zastrašuju narod, a pune džepove. Kao u pjesmi Marčela i Ede Maajke: ‘Čovjek kad ništa nema, najlaše mu prodati zajedništvo’”, ističe.

 

 

 

Na kraju je sagovornik Raporta uputio poruku i ljudima u BiH:

 

 

“Ukrajina je dala mladima šansu da dođu na pozicije i nevjerovatne rezultate sad postižu. Nemojte se bojati da mladima date šansu, da ih pustite, smijenite ove stare koji su se nasjedjeli, nakrali, postali milioneri na službenim pozicijama. Ljudi moraju da se probude i da vide da neće biti dobro ako ne uzmu stvar u svoje ruke, nema dna, dno ne postoji, država i narod mogu da padaju godinama i to je, nažalost, činjenica”.

 

(Raport)

(88)

Ukrajinac Filip Košćuk za Raport: Ako Ukrajina padne, padaju Baltik, Poljska… Moskva ima snove i o Balkanu