Na društvenim mrežama intenzivirana su rasprava o autonomiji Istre te postoji li mogućnost da se pitanje o njenoj nezavisnosti jednog dana ozbiljno razmotri.

 

 

 

Referendum o odcjepljenju Katalonije od Španije 2017. godine potaknuo je rasprave o autonomiji u mnogim regijama Evrope, a u Hrvatskoj se također aktualiziralo pitanje nezavisnosti Istre. Iako zasad ne postoji službeni pokret za nezavisnost te regije, pitanje o njenoj autonomiji sve češće izlazi na vidjelo, piše Dnevno.hr.

 

 

 

Hrvatska se suočava s ovim pitanjem ne samo zbog događaja u Kataloniji već i zbog vlastitog iskustva. Sličan referendum vodio je Hrvatsku prema nezavisnosti 1991., međutim taj proces bio je tek početak. Nakon referenduma, Hrvatska se morala braniti od velikosrpske agresije. Iako su razlike između Hrvatske 1991. i Katalonije značajne, interes za pitanje Istre i njenog mogućeg odcjepljenja prati se s velikim zanimanjem. Na društvenim mrežama intenzivirana su rasprava o autonomiji Istre te postoji li mogućnost da se pitanje o njenoj nezavisnosti jednog dana ozbiljno razmotri.

 

 

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (zadnji su nažalost za 2014. godinu) Istra je, izuzev Grada Zagreba, županija s najvećim BDP-om per capita u Hrvatskoj i jedna od tri hrvatske županije koje imaju veći BDP per capita od Hrvatske. Istra se također ističe kao jedna od rijetkih županija u Hrvatskoj koja je finansijski samoodrživa. Stanovnici Istre uplaćuju u državni budžet znatno više nego što dobivaju nazad, s prekomjernim godišnjim iznosom od oko 800 milionaa kuna (prema podacima iz 2014.).

 

 

 

Mapa grad Pula (Foto: Mario Todoric / CROPIX)

 

 

 

Jakovčić: Istra želi jaku finansijsku regionalnu autonomiju

 

 

Historijski gledano, Istra je bila podijeljena između Venecije i Habsburške monarhije te je kasnije postala dio Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata. U Istri su se dugo vremena odvijali sukobi između hrvatskog i talijanskog identiteta, a uloga katoličkog svećenstva bila je ključna u očuvanju hrvatskog identiteta.

 

 

 

Danas je politički najrelevantnija stranka u Istri IDS, dok HDZ nikada nije uspio postići snažnu prisutnost kao u drugim dijelovima Hrvatske. Iako danas nema ozbiljnijeg pokreta koji bi promovisao istarsku nezavisnost, istarski političari, okupljeni mahom oko IDS-a, ne skrivaju da žele Istru vidjeti kao regiju. U prvom redu, Istrijani su nezadovoljni centraliziranom državom u kojoj puno više novca uplaćuju u budžet nego što iz njega dobivaju.

 

 

 

“Referendum u Kataloniji nije legalan, ali svaka mudra vlast ne bi nikada zatvorila oči pred onim što se dogodilo! Svi znamo da je volja naroda u Kataloniji održavanje legalnog referenduma. Naime, skoro 80 posto građana želi referendum, mada je u isto vrijeme manje od 50 posto bilo za nezavisnost Katalonije. Nakon svega, čini mi se da se Katalonija na dan referenduma probudila s manjinom koja želi nezavisnost, ali zaspala s većinom koja želi odcjepljenje od Španije”, izjavio je hrvatski euro-parlamentarac i bivši predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić nakon održavanja referenduma u Kataloniji.

 

 

 

Ivan Jakovčić (Foto: Marijana Banko / CROPIX)

 

 

 

Lošo: Htjeli su pretvoriti Istru u federalnu jedinicu

 

 

Na pitanje može li se i u Hrvatskoj, kad je riječ o Istri ili nekoj drugoj regiji, očekivati sličan scenarij kao u Španiji, Jakovčić je odgovorio: “Ne vjerujem. Istra želi jaku finansijsku regionalnu autonomiju u Hrvatskoj i ništa više. Ma da i kod nas ima onih koji bi rado vidjeli Istru kao Republiku, za mene to nije ni realno ni potrebno. Potrebna je jaka decentralizacija Hrvatske i sve smo rješili. Uostalom, Titovi partizani su, uz podršku istarske crkve, htjeli sjedinjenje s Hrvatskom još davne 1943 i ja to poštujem”, kazao je.

 

 

 

U svojoj knjizi “Gospodari kaosa” hrvatski admiral u mirovini Davor Domazet Lošo komentirao je posljedice notornog Plana Z4, kojeg je Hrvatski sabor odbio jer su njime okupirani hrvatski krajevi trebali dobiti široku autonomiju, svojevrsnu državu u državi. Plan je ocijenjen neprihvatljivim jer bi po njemu tzv. SAO Krajina postala gotovo pa potpuno samostalan entitet unutar Hrvatske, ali bez međunarodnog subjektiviteta.

 

 

 

Objasnio je kakve je posljedice ovaj plan imao na situaciju u Istri napisavši: “Sekundarne posljedice plana Z-4 po političke prilike u Republici Hrvatskoj, koje nisu posve izvan velikosrpskoga konteksta, ne bi bile nimalo manje zabrinjavajuće.

 

 

 

Plan Z-4

 

Naime, sam plan očito je bio na crti poticanja autonomaštva u Istri, kao prvoga koraka u zahtjevu za pretvaranjem Istre u federalnu jedinicu. Da je plan Z-4 sa Srbima uspio, evropski deterministi defacto bi podržali federalizaciju Republike Hrvatske. Sira međunarodna potpora tome procesu ne bi izostala, a to pokazuju izjave i potezi iz toga vremena nekih čelnika IDS-a – da ‘ne će poštivati odluke Hrvatskoga sabora’, da ‘ne će živjeti u državi pod sankcijama’, odnosno, da se zauzimaju za nekakav trojni istrijanskoslovensko-talijanski parlament, odnosno, mogućnost dvojnog državljanstva.

 

 

 

Sve je to osnaživalo plan Z-4 pa se zahtjev za demilitarizacijom Istre našao u identičnom obliku u međunarodnom dokumentu o ‘krajinskoj državi’. Cilj je bio isti – ukloniti još jedan znak hrvatskoga suvereniteta – Hrvatsku vojsku. Katalizatorski učinak plana Z-4 vidljiv je i po tome što je stranka Dalmatinska akcija 29. ožujka 1995. istupila sa zahtjevom o posebnom dalmatinskom regionalnom saboru. Zbog svega navedenoga, važnost plana Z-4 bila je znatno šira od samoga rješenja problema okupiranih prostora Republike Hrvatske.

 

 

 

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je u Italiji poznata po svojim kritikama Europske unije, masovne imigracije i LGBT lobija, Hrvatima je posebno zanimljiva po nekim svojim kontroverznim izjavama o našoj zemlji. Svaka njena izjava izazvala je kod određenih srpskih radikala podršku, bar u vidu medijskih reakcija…

 

 

 

Davor Domazet Lošo (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

 

 

 

Ambicije Italije

 

 

Tako je 2014. u objavi na društvenim mrežama napisala: “Bit će da sam uvijek bila protiv ulaska Hrvatske u EU dok ne dođe do povrata imovine Ezulima. Da ne govorim o povratku, direktno, Istre i Dalmacije.” Dotakla nas se i 2018. komentirajući finale Svjetskog prvenstva u nogometu kada je rekla da se “između Francuza i Hrvata, ne zna tko je veći anti-Talijan”.

 

 

 

Meloni bi se ipak trebala upoznati s historijskim činjenicama u ovom pitanju. Nagađa se kako se u svojoj objavi Meloni referirala na Rimske ugovore, koje je Nezavisna Država Hrvatska sklopila s Kraljevinom Italijom u Rimu 18. maja 1941. Te ugovore potpisali su Ante Pavelić i Benito Mussolini. Ti ugovori sastojali su se od triju dokumenata: o razgraničenju, o mornarici i o političkim odnosima Italije i NDH. Italiji je temeljem tih ugovora pripalo područje tzv. Prve zone, koje je obuhvaćalo dijelove Hrvatskog primorja i Gorskoga kotara (bivši kotari Sušak, Kastav, Čabar i dio Delničkoga kotara te grad Bakar i otoci Krk i Rab), kao i dio Dalmacije (zadarski arhipelag i obala od Novigradskoga mora do područja istočno od Splita, sa zaleđem do rijeke Zrmanje i Drniša te svi srednjodalmatinski otoci osim Brača i Hvara, a na jugu otoci Korčula i Mljet te Boka kotorska).

 

 

 

NDH je dobila izlaz na more kod crte Novi Vinodolski, Senj, Crikvenica, Karlobag i Kraljevica u podvelebitskom primorju te područje od Omiša do Dubrovnika, dok je Kotor s širim pojasom Boke Kotorske do točke između Cavtata i Vitaljine pripao Italiji. No, Nakon kapitulacije Italije 8. septembra 1943., Pavelić je objavio Državno pravnu izjavu o razrješenju Rimskih ugovora.

 

 

 

Giorgia Meloni (Foto: Guliver Image/ Domenico Cippitelli/Live Media)

 

 

 

 

‘Odaziv na mobilizaciju u Domovinskom ratu u Istri je bio najveći od svih županija’

 

 

Ova tema razrađena je i na popularnom subredditu “Hrvatska”, gdje je korisnik postavio pitanje o separatističkim tendencijama u Istri: “Potaknut sam na ovo pitanje zbog velikog broja ljudi kojima je primarni jezik talijanski u Istri te velikim brojem onih koji se smatraju talijanima. Da li smatrate da u nekim dijelovima Istre (ili u cijeloj Istri) postoji vecinsko stanovnistvo koje bi se radije pripojilo Italiji?”, pisalo je u pitanju.

 

 

 

Jedan Hrvat ponudio je opširan odgovor u kojem navodi kako je Istra oduvijek bila većinski hrvatska: “Koji veliki broj? Po zadnjem popisu ih ima tačno 9.784 naprema 149.752 Hrvata. Kao neko tko je autohtoni istarski Hrvat, mogu ti reći par zanimljivih podataka: odaziv na mobilizaciju u Domovinskom ratu u Istri je bio najveći od svih županija, antifašistička borba u Istri je bila duboko hrvatska i narodnjačka, u originalnom proglasu NOO za Istru Jugoslavija se uopće ne spominje, samo Hrvatska, a ono što ja smatram kad je u pitanju IDS, je da je barem dio IDSa premrežen talijanskom iredentom, koja je devedesetih forsirala regionalnost kako bi negirala hrvatstvo Istre”, napisao je komentator na redditu i nadovezao se:

 

 

 

“Ta ideja je totalno bez temelja jer se sa dva klika mišem može otkriti da je Istra oduvijek bila većinski hrvatska, dapače, i začuđujuće koliko je hrvatstvo u Istri bilo jako uz toliko neprijatelja koje je imalo ….I čak i devedesetih ta regionalna ideja nije imala neki zamah…. IDS je uvijek prodavao priču da je država protiv Istre i to je manjina pušila…. A danas ja znam veoma malo ljudi koji imaju te ideje, 99 posto autohtonih Istrana su uvjereni Hrvati. Ako te zanimaju konkretni podaci preporučam knjigu don Luke Kirca, Medulinca, ‘Crtice iz istarske povijesti”, napisao je.

 

(SB)

(324)

VELIKA PANIKA U HRVATSKOJ: Prijete joj odizumanjem većeg dijela teritorije, neki Srbi zadovoljno trljaju ruke…