Američka ambasada u BiH nije podržala dogovor petorke poručujući da izmjene Izbornog zakona BiH moraju biti usklađene s presudama Evropskog suda za ljudska prava. S druge strane brojne evropske diplomate, koje su tih dana posjetile Sarajevo, podržale su postignuti “dogovor“

 

 

 

Generalna direktorica za Evropu pri Službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst, ističući da s Amerikancima blisko surađuju oko Balkana ali i da imaju različit pristup, pozdravila je sastanak koalicije i postignuti dogovor, a onda priznala da baš i “nismo dobili najjasniji dogovor šta je usvojeno“, te dodala da je “bitno samo da dogovori budu u skladu s evropskim vrijednostima“.

 

 

 

Iz Ureda visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta poslali su saopćenje za javnost o njegovom učestvovanju na sigurnosnoj konferenciji u Munchenu, gdje je, naglašavajući koliko je važan reformski angažman Bosne i Hercegovine za jačanje njenih veza s Evropskom unijom, rekao da je “osiguranje integriteta izbora od suštinskog značaja za stvaranje stabilnog i sigurnog političkog okruženja koje pogoduje daljnjem razvoju i napretku zemlje“. Integritet izbora je po Schmidtu “temeljni faktor u izgradnji povjerenja u politički sistem. To je potrebno uskoro realizirati kako bi se unaprijeđena pravila mogla primjenjivati već tokom održavanja općinskih izbora u oktobru 2024. godine.“

 

 

 

Podsjetimo, 19. decembra prošle godine Schmidt je najavio da će ukoliko se političari ne dogovore i ne usvoje izmjene u parlamentarnoj proceduri, on (za dvije-tri sedmice) nametnuti promjene Izbornog zakona BiH kojima će ojačati “integritet izbornog procesa“. Naglašavajući da ima “poštovanje za odluke koje donosi parlament“, rekao je da je to njegov “posljednji poziv parlamentarnoj strukturi da donese odluku sama. Ukoliko ne, doći ću do vremenskih rokova i smatraću da je ovo nepoštivanje birača“. U najkraćem, radi se o tehničkim izmjenama kojima bi se smanjile izborne krađe i povećala transparentnost izbornog procesa.

 

 

 

Među najavljenim promjenama koje je Schmidt očekivao (i još uvijek očekuje) od političara su uvođenje elektronske provjere ličnih karata, videonadzora na biračkim mjestima, brojanje glasova, upotreba skenera, sankcionisanje političkih stranaka koje krše pravila, način izbora članova biračkih odbora koji trebaju biti lišeni političke kontrole, trajanje izborne kampanje… Visoki predstavnik je naglasio da očekivane promjene Izbornog zakona BiH moraju uključiti prijedloge Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i Grupe država u borbi protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO).

 

 

 

Objasnio je da je bolji pravni okvir za izbore neophodan “jer se osjećaju stalne prevare. Njih je osjetio OHR, OSCE, Centralna izborna komisija, Venecijanska komisija i neke druge komisije. Moramo očekivati da politička klasa pruži odgovore na pitanja koja nisu komplikovana. Glas građana je potrebno da ide onome kome je namijenjen da se dadne, a ne onako kako bi željeli neki drugi“. Podsjetimo da se su na izborne krađe ranije žalile i brojne političke partije zbog čega je bilo za očekivati da podrže ove zahtjeve visokog predstavnika koje bi trebalo da su i u njihovom i u interesu građana.

 

 

 

Na Schmidtove zahtjeve isti dan je reagirao Milorad Dodik poručujući da će Narodna skupština u Republici Srpskoj usvojiti svoj Izborni zakon ukoliko Schmidt nametne išta od najavljenih promjena. Dan poslije oglasio se i Dragan Čović ističući da su neprihvatljive izmjene Izbornog zakona BiH bez izmjena načina biranja člana Predsjedništva BiH, i poručio da nema potrebe da Schmidt nameće rješenja ako postoji vlast koja funkcioniše.

 

 

 

SDA je krajem decembra u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim bi se uvele elektronske identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Prijedlogom je bila predviđena izrada studije izvodljivosti o nabavci nove tehnologije, ali i da biračke odbore bira CIK putem javnog poziva, s tim da stranke mogu imati maksimalno jednog člana. Uz to su bile predložene pojačane kazne za kršenje zakona i tzv. mirovanje mandata. Zakon je dobio podršku opozicije i trojke, dok su SNSD i HDZ bili protiv.

 

 

 

Dogovor petorke

 

 

 

Mjesec dana nakon Schmidtovih poruka političarima i zahtjeva za tehničkim promjenama Izbornog zakona, vladajuća petorka – SNSD, HDZ, SDP, NiP i Naša stranka, sastali su se u Laktašima, na imanju Milorada Dodika. Nakon sastanka prvi su se oglasili Dodik: “Današnji sastanak s partnerima iz vlasti sa nivoa BiH je bio konstruktivan, što nas dovodi u poziciju da dogovor o Izbornom zakonu finaliziramo tokom februara“, i Dragan Čović: “Zajednički smo iskazali opredjeljenje da do kraja februara finalizamo izmjene Izbornog zakona i nastavimo rad na svim prioritetima za otvaranje pregovora s EU“.

 

 

 

Međutim, dan poslije dogovora u Laktašima u javnosti su se pojavili dokumenti po kojima je petorka dogovorila i više nego što se od njih očekivalo – kako se “riješiti“ stranih sudija u Ustavnom sudu BiH (kroz imenovanja u Parlamentu) a po Dodikovim zahtijevima, i kako promjenama Izbornog zakona BiH birati “legitimnog predstavnika“ iz reda hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH, a po zahtjevima Dragana Čovića.

 

 

 

Američka ambasada u BiH se oglasila saopćenjem u kome nije podržala taj dogovor, jasno poručujući da izmjene Izbornog zakona BiH moraju biti usklađene s presudama Evropskog suda za ljudska prava. S druge strane brojne evropske diplomate, koje su tih dana posjetile Sarajevo, podržale su postignuti “dogovor“. Generalna direktorica za Evropu pri Službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst, ističući da s Amerikancima blisko surađuju oko Balkana ali i da imaju različit pristup, pozdravila je sastanak koalicije i postignuti dogovor, a onda priznala da baš i “nismo dobili najjasniji dogovor šta je usvojeno“, te dodala da je “bitno samo da dogovori budu u skladu s evropskim vrijednostima“.

 

 

 

Podsjetimo da je Schmidt u svom obraćanju 19. decembra naglasio da “ono što traži od Parlamenta nije ni na koji način povezano sa drugim pitanjima Izbornog zakona BiH, kao što je biranje članova Predsjedništva BiH“, te istakao da su tehničke izmjene Izbornog zakona BiH jedan od dva ključna interesa BiH: “prvi, suverenost treba poštovati, i drugi, izborni zakon mora da bude precizan, korektan i transparentan“.

 

 

 

Povjerenje građana

 

 

 

I pored ovih jasnih poruka konkretnog dogovora petorke nema. Rok visokog predstavnika od dvije-tri sedmice je davno prošao, a kraj februara koji su, čini se, političari sami sebi postavili kao krajnji rok također se brzo približava. Zašto kraj februara, objašnjava Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH: “Treba računati da se izmjene moraju objaviti u Službenom glasniku, ukoliko su te izmjene takvog karaktera da mora doći do promjene u provedbenim aktima koje donosi CIK. To se ne može raditi u aprilu. Krajnji rok je, po mom mišljenju, kraj februara kako bi se ostavila mogućnost CIK-u da odradi svoj dio posla“.

 

 

 

U međuvremenu petorka je dogovorila da obori Prijedlog SDA u Domu naroda nakon što je i podrškom trojke prošao u Predstavničkom domu, uz objašnjenja kako će oni ponuditi bolji Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Uslijedio je početkom februara sastanak petorke u Sarajevu nakon koga je Dragan Čović izjavio da će izmjene Izbornog zakona značiti tehničke izmjene, izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovina i izmjene koje se odnose na Centralnu izbornu komisiju. Objasnio je da je “nije riječ o sveobuhvatnim promjenama Izbornog zakona, jer bi sveobuhvatne promjene značile ustavne promjene“. No, nakon što je HNS uradio prijedlog tih izmjena uslijedile su brojne reakcije, a čini se da sa njim nisu zadovoljni ni lideri trojke.

 

 

 

Nihad Omerović, šef zastupnika NiP-a u Predstavničkom domu BiH, izjavio je: “Mi smo apsolutno i nedvosmisleno spremni da podržimo izmjene Izbornog zakona u smislu tehničkih izmjena odnono zaštite integriteta. Svi ostali aspekti političkih izmjena niti su mogući bez izmjena Ustava niti će biti podržani na način da se političke izmjene podvuku pod tehničke. To je nedvosmislen i jasan stav. To je stav i koji je saopćio visoki predstavnik i američka administracija i u tom smislu ćemo jasno raditi i djelovati. Ni na kakve ucjene nećemo pristati, ili da se pod ucjenom usvajanja evropskih zakona provuku određene izmjene i određene zakonske dopune koje bi dovele do još većih diskriminacija.“

 

 

 

Dženan Đonlagić smatra da je trojka dogovorom “kupila“ vrijeme Dodiku i Čoviću jer je visoki predstavnik najavio nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH i unaprjeđenje integriteta izbornog procesa, čime su napravili “katastrofalnu grešku“. Po Đonlagiću suština izmjena koje se tiču integriteta izbora je da se vrati povjerenje glasača u izborni proces što bi mogao biti i alat za masovniji izlazak građana na izbore, odnosno ključno je, naglašava, da na izborima odlučuju birači, a ne brojači. Podsjeća na brojne malverzacije prethodnih godina, a tehničkim izmjenama Izbornog zakona osiguralo bi se da građane zastupaju oni koji su zaista i dobili njihovo povjerenje. Ne sumnja da tehnologija može pomoći da se smanje izborne malverzacije.

 

 

 

Prijedlog izmjena, odnosno biranje člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda po zahtjevima HDZ-a po njemu je dalja segregacija građana i jačanje etničkih podjela i u suprotnosti s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Usvajanje takvih izmjena po Đonlagiću, ne da ne bi značilo napredak u evropskim integracijama, nego bi BiH dodatno udaljilo od Evropske unije i evropskih standarda i vrijednosti.

 

 

 

Bez stručne javnosti

 

 

 

Sve promjene Izbornog zakona koje idu pravcu jačanja integriteta izbornog procesa DF će, kaže Đonlagić, podržati na svim nivoima. Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji je SDA uputila u parlamentarnu proceduru, a koji je u osnovi imao tehničke izmjene DF je podržao, no te izmjene nisu prošle u Domu naroda blokadom SNSD-a i HDZ-a.

 

 

 

Zdenko Ćosić, zastupnik HDZ-a u Domu naroda BiH, ističe da se “istinski zalaže za integritet izbornog procesa“: “Sama riječ integritet znači punoća i nepovrijeđenost bilo koga. Dok god moj narod nema zakonom zajamčeno pravo birati svoje političke predstavnike kao drugi, taj zakon nije potpun, nije pravedan i ne osigurava nepovrijeđenost, odnosno integritet izbornog procesa“.

 

 

 

Šehić smatra da političari moraju mijenjati Izborni zakon kako bi zaštitili izbornu volju građana, birača “a ne svoje eventualno potencijalne želje kako bi ostvarili što bolji rezultat“. No, s obzirom na sve nije siguran šta će se dešavati “jer sve se to što se radi daleko je od očiju javnosti. Ono što predstavlja sigurno nešto što je negativno, to je da se ponovo u užim krugovima raspravlja o jednom vrlo bitnom zakonu i njegovim izmjenama, bez da je prethodno formirana interresorna radna grupa, da je uključena i stručna javnost u javnoj raspravi o takvom zakonu. Iskustvo nas uči da je jako teško komentarisati ono što niste vidjeli, jer znamo da ti sporazumi iz Neuma, Mostara, Sarajeva, Banja Luke, kada nešto usvoje onda imamo dijametralno suprotne stavove i tumačenje toga. Treba sačekati. Vidjet ćemo šta će se desiti.“

 

 

 

Politički analitičar Adnan Huskić navedeno je da u dokumentima EU, odnosno u onih 14 prioriteta, po pitanju Izbornog zakona trebaju implementirati preporuke Venecijanske komisije i OSCE, da treba osigurati transparentno finansiranje političkih stranaka…

 

 

 

„To je ono što je ostalo nedovršeno, ta dva elementa, jer su lokalni izbori u Mostaru provedeni, a pored toga u jednom dijelu piše da treba ukinuti diskriminatorne odredbe prema presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. To su one stvari koje bi u principu trebale da budu smjernice vezano za izmjene Izbornog zakona, a to što sada ima druga dimenzija problema, što je ustvari problem koji je unutarnjepolitički a uključuje i susjednu državu, pogotovo Hrvatsku, je pitanje legitimnog predstavljanja. Ono nije dio ovog na čemu Evropska komisija instistira, ali jeste postalo politički zahtjev koji posebno na dnevni red vraća Hrvatska“, rekao je Huskić navodeći i kako smo vidjeli da tu postoje i međunarodni akteri koji gledaju kroz istu prizmu pitanje stabilnosti BiH u dugoročnom smislu.

 

 

 

Kao i Huskić, na ključne preporuke Evropske komisije podsjetio je i Vjekoslav Čamber, direktor Ureda Vlade FBiH za evropske integracije, podsjećajući na Mišljenje EK gdje se u dijelu 4. pod nazivom “Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se”, navodi u alineji “4f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci”.

 

 

 

„Na ovaj način jasno je da put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju podrazumijeva rad na ovim i drugim ključnim pitanjima. Ne treba zaboraviti da Bosna i Hercegovina kroz Program integrisanja već planira usklađivanje sa više stotina preporuka Europske komisije kroz različite mjere kao i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU u skladu sa prioritetima i trenutnim mogućnostima“, naveli su iz Čamberovog ureda.

 

 

 

Na ovaj način jasno je da put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju podrazumijeva rad na ovim i drugim ključnim pitanjima. Ne treba zaboraviti da Bosna i Hercegovina kroz Program integrisanja već planira usklađivanje sa više stotina preporuka Europske komisije kroz različite mjere kao i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU u skladu sa prioritetima i trenutnim mogućnostima.

 

(Slobodna Bosna)

(106)

ZAŠTO SU NEOPHODNE PROMJENE IZBORNOG ZAKONA BiH: O izbornim rezultatima moraju odlučivati birači, a ne brojači