Njezin posjet Moskvi vjerovatno će pojačati zabrinutost da bi Moldavija mogla postati iduća meta Putinovih ekspanzionističkih ambicija.

 

 

 

Guvernerka moldavske proruske regije Gagauzije drugi je regionalni čelnik iz ove istočnoeuropske zemlje, po mnogim procjenama najsiromašnije u Europi, koji je zatražio “zaštitu” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

 

 

 

Naime, guvernerka Eugenia Gutul optužila je proeuropsko vodstvo Moldavije za “ugnjetavanje” prokremaljskih stanovnika svoje regije tokom sastanka s predsjednicom ruskog Senata Valentinom Matvijenko u Moskvi u petak, javila je agencija Reuters, piše Newsweek.

 

 

 

Gagauzija je autonomna teritorijalna oblast na jugu Moldavije, koja nije kompaktna cjelina nego više skup nekoliko enklava, a u kojoj žive Gagauzi, turkofoni narod od oko 250.000 pripadnika, pravoslavne vjere pod kapom Ruske pravoslavne crkve, koji su politički potpuno podređeni Moskvi kao otvorena rusofilska ispostava, što dovodi do značajnih političkih prijepora u ionako napetim odnosima unutar države.

 

 

 

Do ovog razvoja događaja dolazi nakon što su ranije ovog tjedna na ‘kongresu‘ moldavske međunarodno nepriznate proruske, od Moldavije odcijepljene pokrajine Pridnjestrovlja (Transnistrije), zastupnici zatražili od Putinove vlade da “poduzme mjere za zaštitu Pridnjestrovlja”, što je povećalo strahovanja da bi Moskva u jednom trenutku mogla započeti invaziju na Moldaviju.

 

 

 

Nakon Pridnjestrovlja – Gagauzija

 

 

Samoprozvana vlada Pridnjestrovlja – regije na istočnoj strani rijeke Dnjestra s glavnim gradom Tiraspolom, koja graniči sa zapadom Ukrajine i koja je nezavisnost proglasila 1990. godine, a nakon kratkog vojnog sukoba odcijepila se od Republike Moldavije 1992. uz rusku pomoć – poručila je ranije da za 28. februara saziva tzv. kongres svih zastupnika u Pridnjestrovlju, od tamošnjeg parlamenta pa do okružnih, gradskih i seoskih vijeća i strahovalo se, kako je izvijestio američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW) da bi s tog kongresa zastupnici mogli zajednički uputiti poruku Putinu s molbom da anektira Pridnjestrovlje u Rusku Federaciju.

 

 

 

No, do toga ipak ovoga puta nije došlo. Zastupnici na kongresu usvojili rezoluciju kojom se od Moskve traži ‘samo‘ da “zaštiti” Pridnjestrovlje od rastućeg moldavskog pritiska, a što je Rusija odmah uzela u razmatranje. Predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti da će Moskva “pažljivo” razmotriti zahtjev Pridnjestrovlja za zaštitu ruskih “sunarodnjaka” u regiji. U Pridnjestrovlju su optužili moldavsku vladu u Kišinjevu da je pokrenula “ekonomski rat” protiv Pridnjestrovlja, blokirajući vitalni uvoz s ciljem da regiju pretvori u “geto”.

 

 

 

Moldavija je, naime, dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, uz planove da postane članica do 2030. Ruska vlada se snažno protivila pridruživanju svojih regionalnih susjeda organizacijama kao što su EU i NATO, čije je širenje Putin naveo kao dodatno opravdanje za invaziju na Ukrajinu.

 

 

 

A put Moldavije prema članstvu u Europskoj uniji zahtijevao je od Kišinjeva promjenu carinskog zakona kako bi se uskladila s propisima EU. Moldavija je ranije izuzela pridnjestrovske kompanije od plaćanja carina moldavskoj vladi za pridnjestrovski uvoz iz EU i izvoz u EU te umjesto toga dopustila tvrtkama u Pridnjestrovlju da plaćaju carine vladi u Tiraspolu. Pridnjestrovlje je, pak, odgovorilo na januarske promjene kojima se zahtijeva da pridnjestrovska poduzeća plaćaju potrebne obveze moldavskoj vladi povećanjem poreza za oko 2000 moldavskih firmi u Pridnjestrovlju, no šef regije Vadim Krasnoselski izjavio je nedavno da su carinske uplate u proračun Pridnjestrovlja ipak smanjene za 18 posto od početka godine.

 

 

 

Sve podsjeća na Ukrajinu

 

 

Strahovanja nisu bila bez razloga, budući da Kremlj relativno redovito šalje signale da bi – barem ih tako tumače brojni zapadni promatrači i dužnosnici – Moldavija nakon Ukrajine mogla biti nova ruska meta.

 

 

 

No, ISW je upozorio ranije i da Kremlj provodi informacijske operacije protiv Moldavije, vrlo slične onima koje je koristio prije invazija na Ukrajinu 2014. i 2022. godine i procijenio da Moskva time vjerovatno namjerava stvoriti uvjete koji bi opravdali moguću buduću rusku eskalaciju protiv Moldavije.

 

 

 

Osim Pridnjestrovlja, prema tim analizama, slična ruska kampanja tiče se i Gagauzije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je u odgovoru na pitanje nakon govora u ruskoj Državnoj dumi o sukobu u Pridnjestrovlju, kako navode analitičari ISW-a, lažno naveo da Sjedinjene Države i Europska unija kontroliraju moldavsku vladu. Lavrov je također ustvrdio da je Zapad zaustavio pregovarački proces 5+2 u sukobu u Pridnjestrovlju, za koji Moskva opetovano inzistira da se nastavi, dok se Moldavija tome opire dok se nastavlja ruski rat u Ukrajini.

 

 

 

Proces 5+2 uključivao je Rusiju, Ukrajinu, Pridnjestrovlje (Transnistriju), Moldaviju i Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kao posrednike te EU i SAD kao promatrače.

 

 

 

Lavrov je tada ustvrdio da u Pridnjestrovlju ima oko 200.000 ruskih državljana te da je Rusija “zabrinuta za njihovu sudbinu” i “neće dopustiti da oni postanu žrtve još jedne zapadne avanture”, što također podsjeća na informacijsku kampanju u Ukrajini. A dalje je naveo da je Kišinjev odlučio ne dati subvencije iz državnog proračuna regijama koje se protive integraciji Moldavije u EU, poput Gagauzije.

 

 

 

Sada i Gagauzija daje svoj doprinos nagađanjima o ruskim namjerama u Moldaviji. “Želimo… nastaviti s primanjem potpore od Ruske Federacije”, rekla je Gutul predsjednici Senata Valentini Matvijenko tokom sastanka u petak, prije nego što je zatražila uspostavu izravnih zračnih letova između Gagauzije i Rusije.

 

 

 

Matvijenko je navodno odgovorila hvaleći Gutul za brigu “o razvoju ekonomije”, dok je istovremeno hvalila “proširenje veza između naših regija i Gagauzije” te istaknula da je “10 ruskih konstitutivnih regija potpisalo sporazume s Gagauzijom”.

 

 

 

“Postoji autonomna teritorijalna jedinica, Gagauzija, koja brine o svojim građanima, koja se želi razvijati, koja želi poboljšati dobrobit svojih građana”, rekla je Matvijenko, kako je prenijela ruska državna medijska agencija TASS. “A ako su čelnici Gagauzije voljni surađivati ​​na ovaj način, mi… ćemo pružiti svu moguću pomoć (kako bismo) ojačali i proširili naše veze”, dodala je. “I nitko to ne može zabraniti ni nama ni vama”, naglasila je.

 

 

 

Gutul je izabrana na čelo Gagauzije zahvaljujući proruskoj platformi prošle godine na izborima koje je nacionalna vlada Moldavije kasnije istraživala zbog prijevare, što je uključivalo stanovnike koji su navodno primili mito da bi glasali za Gutul.

 

 

 

Njezin posjet Moskvi vjerovatno će pojačati zabrinutost da bi Moldavija mogla postati iduća meta Putinovih ekspanzionističkih ambicija. Ta regija dijeli istočnu granicu s Ukrajinom, koju je Rusija napala 24. 2. 2022. pod izgovorom da pomaže proruskim separatistima u istočnim regijama Doneck i Luhansk.

 

 

 

U februaru 2023. predsjednica Moldavije Maia Sandu optužila je Putina za planiranje državnog udara kako bi se svrgnula vlada njezine zemlje, što je scenarij za koji su neki zapadni analitičari upozoravali da bi se mogao provesti uz pomoć otprilike 2000 vojnika koje Moskva drži u Pridnjestrovlju nakon sukoba početkom 90-ih.

 

(SB)

(246)

SVE PODSJEĆA NA UKRAJINSKI SCENARIJ: Pozivi iz odmetnute regije –„Putine, dođi, zaštiti nas…“