Slijedi li prekompozicija vlasti: Jesu li Izetbegović i SDA već duže vrijeme Dodikov plan B

Autor: Semira Degirmendžić

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i SNSD-a najavio je jučer da je moguće da pozove SDA u vlast i da prave novu vladajuću koaliciju, ukoliko Trojka ne prihvati da u Parlamentarnoj skupštini BiH provede njegove iracionalne zahtjeve i prvenstveno poništi izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BIH, Christian Schmidt.

Jasno je da Trojka ne može ispuniti Dodikove želje u njegovom rušilačkom pohodu na ustavnopravni poredak i na protjerivanje međunarodne zajednice, kao ni na druge, da ne kažemo nebulozne, zahtjeve.

Međutim, zašto onda Dodik prijeti da će ako se to ne desi, u vlast pozvati SDA? Zna se i bez očitovanja te stranke da bi bilo kakvo pristajanje na ovakve zahtjeve i ‘ovakvog Dodika’ bilo političko samoubistvo.

No, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA jučer nije isključio mogućnost da ta stranka uđe u koaliciju s SNSD-om.

Naprotiv, Izetbegović je potvrdio da bi ušao u vlast s Dodikom ako bi on bio spreman ‘da se odrekne destruktivne politike kojom dominiraju udari na ustavni poredak BiH i na predstavnike međunarodne zajednice u našoj zemlji’.

Održavani sastanci zvaničnika SDA i SNSD-a

Zna se koliko je teško za očekivati da se Dodik promijeni, naročito preko noći, jer baš to zahtijeva rekonstrukcija vlasti. Ali, prema jednom scenariju o kojem se već ‘šuška’, upravo bi Izetbegović trebao odigrati ulogu u Dodikovom planu za izlazak iz situacije u koju se sam doveo.

Naime, brza potvrda pristanka mogućeg ulaska u vlast Izetbegovića s Dodikom, iznenadila je samo one neupućene.

Pored toga što je Dodik često tokom protekle godine otkako je ušao u koaliciju s Trojkom na svako njihovo odbijanje njegovih zahtjeva prijetio raskidom partnerstva i vraćanjem SDA u vlast, već duže vrijeme se priča kako je Dodik već poduzimao određene korake i konkretnije se bavio mogućom realizacijom tog plana.

Bilo je govora da je proteklih mjeseci već bilo i susreta Dodika, ali i nekih drugih funkcionera SNSD-a, sa funkcionerima SDA. Dodik je potvrdio da se sastajao s Fadilom Novalićem, potpredsjednikom SDA i osuđenim bivšim federalnim premijerom.

Čak je bilo govora i o tome da su se Dodik i Izetbegović trebali sastati u Turskoj krajem februara na jednom međunarodnom skupu organizovanom u toj zemlji, ali nema zvanične potvrde da je do tog sastanka i došlo.

Sve su ovo informacije koje ukazuju na to da se Dodik i ranije pripremao na eventualno uvođenje SDA u vlast i da je uoči najavljenih izmjena Izbornog zakona BiH pripremao ‘plan B’ za izlazak iz situacije u kojoj se danas našao.

Jasno je da su Dodikova retorika i prijetnje donošenjem izbornog zakona RS više očajnički potezi, nego istinske mjere koje ga mogu spasiti od stupanja na snagu Schmidtovog zakona, koji ne samo da uvodi nove tehnologije u izborni proces, nego i rigoroznu kontrolu nad stranačkim milionima, pogotovo onima koji se troše tokom izborne kampanje, kao i onemogućavaju korištenje javnih resursa za dobijanje izbora.

Upravo za odredbe koje se odnose na finansije i resurse, Schmidt je ostavio rok do 19. aprila kada bi trebale da stupe na snagu, ukoliko Parlamentarna skupština BiH u međuvremenu ne donese drugačije rješenje kada su u pitanju te i još nekoliko drugih odredbi Izbornog zakona BiH.

Zato ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se sada Izetbegović uključi u svojevrsno smirivanje i spašavanje Dodika, a prema tom scenariju predsjednik SNSD-a bi ‘kao pristao’ na zahtjeve Izetbegovića da od nekih zahtjeva odustane, te da u dogovoru koji bi uslijedio usvoje značajan dio nametnutih izmjena Izbornog zakona, naravno, onih za koje je i ostavljen rok do 19. aprila.

A, izmjene za koje je ostavljen rok do 19. aprila i koje se najviše odnose na kontrolu tokova stranačkog novca, kao i imovinskih kartona političara prije i poslije izbora, te raspolaganje javnim novcem u predizborne svrhe da ih ublaže i ‘kroje po svojoj mjeri’ odgovara i SDA koja je javne resurse i do sada izdašno koristila za svoje i potrebe svojih funkcionera u kampanjama.

I Dodik i Izetbegović u ovoj situaciji uporno spominju evropski put, imajući u vidu da Schmidtovo nametanje Izbornog zakona nije dobilo široku podršku EU, nego je na taj potez bilo i određenih kritika, te stoga i očekuju podršku EU za svoj plan o kojem naravno ne govore otvoreno, ali se on jasno iščitava i iz današnjih, ali i ranijih signala i poteza i lidera SDA i SNSD-a.

Čak i jučerašnje Izetbegovićevo gostovanje u programu Državne televizije, u vrijeme dok se i Dodik obraćao i ‘vrtio’ u prijenosu uživo u NSRS, te Izetbegovićevo neodbijanje mogućnosti u vlast, mogu biti svojevrsni probni balon i testiranje javnosti, naročito onog dijela koji podržava SDA.

Ukoliko se Dodik i Izetbegović odluče vratiti u ‘koalicioni zagrljaj’, za ostvarenje takvih namjera trebat će im i saglasnost Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a i podrška DF-a Željka Komšića. Nesumnjivo je da bi HDZ stao prvenstveno uz SNSD, kao što bi DF ostao uz SDA.

U Predstavničkom domu Parlamenta BiH, naime SDA ima osam poslanika, HDZBiH četiri, a SNSD sa svojim partnerima iz RS-a osam poslanika, što je ukupno 20 poslanika. Za većinu u tom domu je potrebno 22 glas. Uz još tri ruke iz DF-a, nova većina bi mogla smijeniti aktuelno Vijeće ministara BiH, te uz komotnu većinu u svim klubovima u Domu naroda, tu smjenu i potvrditi.

U ovakvom mogućem razvoju događaja Izetbegović bi višestruko hajrovao. Počev od benefita da bi ga to vratilo na političku scenu s koje je faktičkih posljednju godinu ‘izbrisan’, preko onih da bi ponovo ‘osvojio’ resurse u vlasti i tako zadovoljio apetite sve nezadovoljnijih članova koji su izbacivanjem SDA iz vlasti ostali bez pozicija, pa do toga da bi postao svojevrsni heroj koji je smirio Dodika, što bi naravno bio samo privid.

Na dobitku bi bio i Dodik, koji sve jače pritisnut posljedicama svog neustavnog djelovanja preko Izetbegovića može ostati u vlasti i barem malo dobiti na vremenu da ‘konsoliduje’ svoje redove koji se primarno zbog nedostatka novca u entitetskoj kasi sve više osipaju i slabe.

Drugim riječima, Izetbegović je taj koji je Dodikova alternativa na prividnom principu ‘i vuk sit i ovce na broju’, jer je predsjednik SDA u ovom trenutku jedini spreman s Dodikom ‘pregovarati’ o tome da on odstupi od sadašnjih stavova i pozicija, a na što u stvari Dodik i računa, jer drugog izlaza nema.

Hoće li zaustaviti privremeno finansiranje i usvajanje budžeta?

Sada je na Dodiku da pojača napade i stvori što veću ‘dramu’ čiji ‘tragični epilog’ mogu spriječiti samo SDA i njen predsjednik.

Jer, pritisnut uza zid prvenstveno finansijskim problemima u kojima je RS, a potom posljedicama sankcija koje se sve više odražavaju i na njega i uže rukovodstvo SNSD-a, Dodik nije u poziciji da realizira svoje prijetnje o tome da njegovi kadrovi neće učestvovati u odlučivanju u institucijama BiH.

Sama činjenica da Dodik nije uveo tenutni i puni bojkot institucija govori da je on itekako svjestan situacije.

Primjerice, 31. marta ističe odluka o privremenom finansiranju institucija BiH, a u aprilu bi se u proceduri trebao naći i budžet za 2024. godinu.

Hoće li se Dodik u situaciji kada RS finansijski sve dublje tone i guši se u dugovima, a brojni kadrovi čekaju platu s državnih jasala usuditi da kadrovima SNSD-a naredi da ne glasaju za novu odluku o privremenom finansiranju ili za budžet?

I hoće li svi poslušati njegovu naredbu? Ili ako je oni koji poput Dodika imaju u ‘šteku’ pozamašne sume, pa mogu živjeti i bez plate i poslušaju, kako će reagirati oni koji platu čekaju ‘kao ozebao sunce’?

Ovo su samo neka od pitanja na koje ni Dodik nema trenutno odgovor, pa u pokušaju da dobije na vremenu zaziva SDA da mu pomogne.

A, SDA je vidimo za to spremna.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je da bi prihvatio ponudu @MiloradDodik ukoliko ona podrazumijeva 'konstruktivnu rekonstrukciju' vlasti pic.twitter.com/kTurOwJk94

— Raport.ba (@BaRaport) March 28, 2024