ARAPI SE PROBUDILI: Arapske zemlje ne dozvoljavaju SAD-u da koristi vojne baze na njihovoj teritoriji za napad na Iran

Zaljevske monarhije pozivaju SAD da ne koristi američke vojne baze na svojim teritorijama za napad na Iran kao odgovor na bilo kakav potencijalni iranski napad na Izrael, rekli su izvori za Middle East Eye.

 

 

Američki saveznici iz Zaljeva rade prekovremeno kako bi zatvorili puteve koji bi ih mogli povezati s američkom odmazdom protiv Teherana ili njegovih zastupnika iz baza unutar njihovih kraljevstava, rekao je visoki američki dužnosnik koji je razgovarao s MEE pod uvjetom da ostane anoniman, prenosi Stav.ba.

 

Kako tenzije rastu, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Kuvajt postavili su pitanja o zamršenim detaljima sporazuma o vojnim bazama koji dozvoljavaju stacioniranje desetina hiljada američkih vojnika na poluotoku bogatom naftom.

 

 

Američke vojne baze na Bliskom istoku

 

Oni također pokušavaju spriječiti američke ratne avione da lete iznad njihovog zračnog prostora u slučaju da SAD izvedu uzvratni udar na Iran.

 

SAD su decenijama ulagale u vojne baze u Zalivu. S obzirom na njihovu neposrednu blizinu Iranu, te bi zračne baze bile najpogodnije lansirne rampe za SAD protiv Islamske Republike, kažu za MEE sadašnji i bivši američki zvaničnici.

 

Nevoljnost zaljevskih monarhija komplikuje pripreme Bidenove administracije dok se bori kako da odgovori na potencijalni iranski napad na Izrael. Sadašnji i bivši američki zvaničnici rekli su za MEE da vjeruju da je napad neizbježan.

 

“To je nered”, rekao je visoki američki zvaničnik za MEE.

 

Jedan američki dužnosnik iznio je tri scenarija koja Bijela kuća očekuje kao odmazdu Irana za napad na njegov konzulat u Damasku u Siriji ranije ovog mjeseca za koji je okrivljen Izrael.

 

Iran bi mogao da udari Izrael direktno sa svoje teritorije. Druga opcija bi bio koordinirani napad iranskih zastupnika na Izrael, koristeći šiitske paravojne formacije u Iraku, jemenske Husije i libanonski Hezbolah – potonji je najmoćnije sredstvo u iranskom arsenalu.

 

Treća opcija bi mogla kombinovati ove dvije. Husi su se borili da probiju izraelski odbrambeni sistem Gvozdene kupole koji je isporučio SAD, ali Bidenova administracija je zabrinuta da bi višestruki napad mogao nadvladati tu odbranu.

 

Iran bi također mogao napasti izraelske ambasade – uključujući one na Bliskom istoku – ili izraelske trupe na okupiranoj Zapadnoj obali i Gazi.

 

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je obavijestio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je posvećenost SAD-a sigurnosti Izraela “gvozdena”.

 

Ali Bidenova administracija je podijeljena oko toga koji nivo podrške dati Izraelu, rekli su za MEE sadašnji i bivši američki zvaničnici.

 

Predsjednikovi najviši dužnosnici za nacionalnu sigurnost zauzeli su različite pozicije, a neki poput Mahera Bitara, direktora obavještajnih službi u Vijeću za nacionalnu sigurnost, pozivaju na suzdržanost, dok se Brett McGurk, Bidenov glavni izaslanik za Bliski istok, zalaže za oštriji odgovor, tvrde izvori MEE.

 

Strah Bidenove administracije da će se uplesti u širi bliskoistočni rat uoči američkih izbora također opterećuje te rasprave.

 

Zahlađenje odnosa zaljevskih država prema SAD-u usred krize dolazi nakon godina prigovaranja da SAD nisu učinile dovoljno da ih zaštite od napada iranskih zastupnika, posebno su glasne UAE i Saudijske Arabije. Rijad i Abu Dabi su smatrali da je odgovor Bidenove administracije na napade dronova i raketa Husija mlak i krenuli su da zakrpe pokidane veze s Teheranom.

 

Čelnici Zaljeva sada hodaju po žici između svog dugogodišnjeg saveznika SAD-a, Irana i vlastitog stanovništva, koje kipi od bijesa na Izrael zbog njegove ofanzive na Gazu u kojoj je ubijeno više od 33.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

 

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Middle East Eyea za komentar do trenutka objavljivanja.

 

SAD ima najmanje 40.000 vojnika na Bliskom istoku. Većina se nalazi u državama Zaljeva bogatim naftom, a stacionirani su u nizu strateških zračnih i pomorskih baza.

 

Zračna baza Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji dom je američkog 378. zračnog ekspedicionog krila koje upravlja mlaznim lovcima F-16 i F-35.

 

SAD upravljaju dronovima MQ-9 Reaper i mlaznim lovcima iz zračne baze Al Dhafra u UAE.

 

Kuvajtska zračna baza Ali al-Salem dom je 386. vazdušnog ekspedicionog krila.

 

Katarska zračna baza Al Udeid je domaćin regionalnog sjedišta američke Centralne komande. Također je ugostila neke izraelske vojne zvaničnike, ali nije jasno da li su ti zvaničnici još uvijek u zemlji.

 

Ostrvsko kraljevstvo Bahrein je dom za oko 9.000 američkih vojnika koji pripadaju sjedištu Centralne komande američkih pomorskih snaga i Pete flote SAD-a.

 

Oman također dozvoljava američkoj vojsci prelete aviona i pristajanje u luke.

 

Politico je u februaru izvijestio da UAE ograničavaju sposobnost SAD-a da pokrene uzvratne napade na iranske zastupnike iz svojih zračnih baza, što samo naglašava ozbiljnost s kojom zemlje Zaljeva očekuju da će SAD uzvratiti na očekivani iranski napad na Izrael i frustraciju Washingtonom.

 

 

 

 

(SB)

(842)

ARAPI SE PROBUDILI: Arapske zemlje ne dozvoljavaju SAD-u da koristi vojne baze na njihovoj teritoriji za napad na Iran

| Slider, Vijesti |
About The Author
-