Ranije je Macron kazao kako će Francuska zauvijek pamtiti patnje kroz koje je BiH prošla, a posebno genocid u Srebrenici, dok je MVP Francuske osudilo usvajanje neustavnih zakona u NSRS.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ugostit će danas članove Senata Republike Francuske. Riječ je o članovima gornjeg doma francuskog parlamenta koji su članovi Grupe prijateljstva Francuska -Zapadni Balkan u Senatu. Najavljeno je da će se francuski parlamentarci sastati i s članovima Kolegija Predstavničkog doma i Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Očekuje se da će francuski parlamentarci danas ponoviti podršku Francuske Rezoluciji o genocidu u Srebrenici čiji je ta zemlja i kosponzor, a koja treba biti izglasana u Generalnoj skupštini UN-a početkom maja.
Macron: Francuska nije zaboravila genocid u Srebrenici
Ranije je francuski predsjednik Emanuel Macron kazao kako će Francuska zauvijek pamtiti patnje kroz koje je Bosna i Hercegovina prošla tokom rata 90-ih godina, a posebno genocid u Srebrenici u julu 1995, kojeg je opisao kao najmračniji trenutak kojeg je Evropa vidjela od završetka Drugog svjetskog rata.
“Francuska nije zaboravila više od osam hiljada žrtava, odraslih i djece, koji su ubijeni. S dubokim emocijama pozdravljam preživjele žrtve genocida i njihove porodice i izražavam iskrenu sućut”, izjavio je Macron.
Ovakva otvorena podrška Francuske i njihov jasan stav o genocidu u Srebrenici i podrška Rezoluciji, već su naišli na osude u Srbiji i entitetu Republika Srpska. Upravo zbog toga, kako saznaje Raport, zvaničnici iz SNSD-a u Predsjedništvu BiH, odnosno članica kolektivnog šefa države Željka Cvijanović, te članovi Kolegija oba doma PSBiH iz SNSD-a Nebojša Radmanović i Nikola Špirić „na mukama“ su da li da prisustvuju ili da ne prisustvuju susretu s članovima Senata Francuske, kojem bi trebali prisustvovati i drugi članovi Kolegija PSBiH Denis Zvizdić (NiP), Dragan Čović (HDZBiH), Marinko Čavara (HDZBiH) i Kemal Ademović (NiP).
U dilemi su SNSD-ovci da li da s „knedlom u grlu“ pristanu da još jednom moraju saslušati činjenice o genocidu u Srebrenici, znajući da njihovo nepoštovanje i žrtava i presuda međunarodnih sudova o genocidu u Srebrenici u potpunosti ogoljava njihovo necivilizacijsko ponašanje i stavove ili da u potpunosti ignorišu ovu posjetu, što je podjednako necivilizacijski i protivno postulatima djelovanja u sistemu vlasti jedne države.
Jasan stav o udarima na ustavni poredak BiH iz RS
Dodatno, ‘tihu vatru’ na kojoj su SNSD-ovci zbog ove posjete, pojačalo je i jučerašnje saopćenje Ministarstva vanjskih poslova Francuske u kojem je izražena zabrinutost, posebno zbog Izbornog zakona kojeg je prošle sedmice usvojila Narodna skupština Republike Srpske, jasno ga nazvavši napadom na ustavni poredak i cjelovitost BiH i u suprotnosti s evropskim putem BiH.
Istovremeno, Francuska je pozvala vlasti u RS da povuku svoj nacrt zakona o stranim agentima, koji je u suprotnosti sa očuvanjem okruženja povoljnog za civilno društvo, medije i slobodu izražavanja.
Ovakve poruke iz Francuske stigle su uoči same posjete parlamentaraca te zemlje BiH, pa se očekuje da će članovi Senata Francuske danas ponoviti zvanični stav svoje zemlje da se sve bosanskohercegovačke političke snage ujedine i da se vrate na put reformi neophodnih za ostvarenje perspektive pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Pitanje je samo hoće li SNSD-ovci u institucijama BiH u atmosferi u kojoj su se sami deklarisali kao glavni kočničari evropskog puta i negatori genocida u Srebrenici, pristati da sve to čuju uživo i na zvaničnim sastancima ili će sastanak bojkotovati.
U krizi koju je proizveo Milorad Dodik, predsjednik RS i SNSD-a, zbog nezadovoljstva nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH od visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojima se sprečava krađa na izborima, te zbog Rezolucije o Srebrenici kojom bi 11. juli trebao biti proglašen međunarodnim danom sjećanja na žtrtve genocida, evidentna je izražena podrška Francuske, kao jednom od svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma, teritorijalnom intgegritetu i suverenitetu BiH i ubrzanju demokratskih procesa u našoj zemlji.
(Raport)
(537)