u koverti?
Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o radu RS definisano je da poslodavac može u gotovom novcu isplatiti radnicima platu i druga lična primanja
Ne stišavaju se reakcije nakon što je Narodna skupština Republike Srpske NSRS usvojila dopune Zakona o radu ovog bh. entiteta koje bi trebale omogućiti isplaćivanje plata u gotovom novcu zvaničnicima koji su pod američkim sankcijama, piše Forbes.
Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o radu RS definisano je da poslodavac može u gotovom novcu isplatiti radnicima platu i druga lična primanja. Kako je obrazloženo u NSRS, takva praksa je u skladu sa praksama u Evropi i regionu.
“Izuzetno od člana 126. ovog zakona, u slučaju kada je radniku onemogućena isplata plate putem tekućeg računa koja nije zasnovana na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, poslodavac platu i druga lična primanja radnika isplaćuje u gotovom novcu.
Poslodavac je dužan da prije isplate plate iz stava 1. ovog člana dostavi pismeno obavještenje Poreskoj upravi o načinu i razlogu isplate i podacima o radniku kojem se vrši isplata plate u gotovom novcu, a način isplate plate urediće se instruktivnim aktom ministarstva nadležnog za oblast finansija – navodi se u finalnom dokumentu zakona o dopunama Zakona o radu RS.
Šta če u praksi njegova provedba značiti za Forbes BiH pojašnjava Faruk Hadžić, doktor ekonomskih nauka, makroekonomski analitičar i konsultan. Način na koji je prijedlog formulisan, ne bi trebao, smatra on, da utječe na ekonomski sistem BiH.
Ovdje je riječ o prijedlogu kako isplaćivati zarađene plate funkcionerima ili osobama koje su na crnoj listi SAD-a nakon što su banke krenule sa zatvaranjem ručuna, u principu to je mali broj osoba. Tačno je tako i formulisano – da bi samo te osobe koje nemaju pravosnažnu presudu, a ne mogu novac dobiti na račun, dobile ga na ovaj način.
Međutim, ono što mene kao ekonomistu zabrinjava jeste činjenica, da ovakvo mijenjanje poreskih propisa, naglašavam poreskih, bez obzira što je u pitanju jedan entitet u BiH, pokazuje da je u pitanju možda neki vid, kako je to u ekonomskoj teoriji objašnjeno, ekstraktivnih institucija i ekstraktivnog ekonomskog sistema koji dovodi do teškoća ili onemogućava ekonomski razvoj. Dakle, ovo je više neka poruka investitorima da vlasti mogu kad god hoće mijenjati propise, da postoji pravna i poreska nesigurnost i da u bilo kojem trenutku neka investicija koja se desi može kasnije imati potpuno drugačije efekte – kaže Hadžić i pojašnjava može li na bilo koji način biti zloupotrijebljen od poslodavaca.
Ostatak teksta pročitajte ovdje.
(DEPO PORTAL/mm)
(90)