Izvještaji sugeriraju da bi premijer Benjamin Netanyahu mogao biti među njima.
Izraelski dužnosnici sve su više zabrinuti da glavni kazneni sud UN-a planira tražiti naloge za hapšenja najviših vojnih i političkih čelnika te zemlje zbog sumnje na počinjenje ratnih zločina, piše BBC.
Čelnik Hamasa želi izmjene prijedloga sporazuma o taocima
Čelnik palestinske islamističke organizacije Hamas u Pojasu Gaze, Yehya al-Sinwar, i dalje ima tri zahtjeva u pregovaračkoj ponudi za dogovor o taocima, izvijestili su mediji.
Sinwar i dalje traži garancije za kraj rata, rekao je izvor blizak čelniku Hamasa za izraelsku televiziju Channel 12 u četvrtak navečer. Izrael je to do sada odbacivao.
Sinwar navodno želi pismeno preuzetu obavezu “bezuvjetnog prekida borbi”.
Po izraelskoj televiziji, al-Sinwar također zahtijeva da Izrael ne sprječava povratak na Zapadnu obalu palestinskih zatvorenika koji bi trebali biti pušteni u zamjenu za taoce otete iz Izraela.
Prema najnovijem nacrtu sporazuma, Izrael želi poslati one koji služe doživotnu kaznu u Pojas Gaze ili u inozemstvo.
Nadalje, čelnik Hamasa želi pojedinosti o materijalima koje Izrael neće dopustiti da budu isporučeni u Gazu radi obnove.
Prema izvještaju, u Izraelu se pretpostavlja da Hamas neće dati jasno negativan odgovor na prijedlog zbog međunarodnog pritiska. Dogovor trenutno pokušavaju postići egipatski posrednici, uz podršku SAD-a.
Militantna islamistička organizacija Hamas ranije je najavila da će ponovno poslati izaslanstvo u Egipat kako bi zaključili neizravne pregovore koje se vode s Izraelom o sporazumu o oslobađanju talaca i prekidu vatre.
Državna egipatska televizija Al-Kahira News izvijestila je da izaslanstvo Hamasa treba stići u Kairo u naredna dva dana na nastavak pregovora.
Izraelska vlada najavila je skori početak ofenzive u Rafi na jugu Pojasa Gaze na granici s Egiptom ukoliko se ne postigne dogovor.
Turska: Obustavljamo trgovinu s Izraelom
Turska od četvrtka obustavlja sav izvoz i uvoz s Izraelom, navodeći kao razlog “pogoršanje humanitarne tragedije” na palestinskim teritorijima.
– Izvozne i uvozne transakcije povezane s Izraelom obustavljene su, a to se odnosi na sve vrste proizvoda, saopćilo je tursko ministarstvo trgovine.
– Turska će strogo i odlučno provoditi ove nove mjere sve dok izraelska vlada ne omogući nesmetan i dostatan protok humanitarne pomoći u Gazu, dodaje se u priopćenju.
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je ranije u četvrtak da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan “prekršio sporazume (između Izraela i Turske) blokirajući izraelski uvoz i izvoz u lukama”.
Šef izraelske diplomacije rekao je da želi “stvoriti alternative trgovini s Turskom, fokusirajući se na lokalnu proizvodnju i uvoz iz drugih zemalja”.
Tursko ministarstvo trgovine nije preciziralo utječe li odluka Ankare na izvoz azerbejdžanske nafte u Izrael preko turske luke Ceyhan (jug).
Kao odgovor na rat u Gazi i rastući bijes među turskim stanovništvom protiv održavanja trgovinskih odnosa s Izraelom, Turska je početkom aprila ograničila izvoz u Izrael mnogih roba, uključujući proizvode od čelika, željeza i aluminija.
UN-ova agencija: Razaranja u Gazi najgora su od 1945.
Izraelski napadi u pojasu Gaze izazvali su najveće razaranje od Drugog svjetskog rata, rekao je visoki dužnosnik Programa UN-a za razvoj.
– Ovako nešto nismo vidjeli od 1945. godine – od Drugog svjetskog rata. Takav intenzitet u tako kratkom vremenu i goleme razmjere razaranja, rekao je regionalni direktor UNDP-a Abdallah Al Dardari.
Reuters piše da bi prema novoj procjeni agencije UN-a, obnova pojasa Gaze mogla potrajati najmanje do 2040. godine, ali mogla bi se razvlačiti i desetljećima.
Palestinski podaci pokazuju da je do sredine aprila u Gazi oštećeno 370.000 stambenih jedinica, od kojih je 79.000 potpuno uništeno.
U najboljem scenariju u kojem se građevinski materijal isporučuje pet puta brže nego u posljednjoj krizi u Gazi 2021., ponovna izgradnja uništenih domova mogla bi se obaviti do 2040., stoji u procjeni.
No, UNDP navodi da će Gazi trebati “oko 80 godina da obnovi sve potpuno uništene stambene jedinice”, prema scenariju koji pretpostavlja da tempo obnove slijedi trend nekoliko prethodnih sukoba u Gazi.
Izraelski vrh zabrinut zbog mogućeg djelovanja Međunarodnog kaznenog suda
Izraelski dužnosnici sve su više zabrinuti da glavni kazneni sud UN-a planira tražiti naloge za hapšenja najviših vojnih i političkih čelnika te zemlje zbog sumnje na počinjenje ratnih zločina, piše BBC.
Izvještaji sugeriraju da bi premijer Benjamin Netanyahu mogao biti među njima.
Međunarodni kazneni sud (ICC) istražuje djelovanje Izraela na okupiranim područjima u posljednje tri godine, a odnedavno i djelovanje Hamasa. ICC Ima ovlasti optužiti i suditi pojedincima za najteže zločine prema međunarodnom pravu.
Sud je dosad već izdao naloge za hapšenje nekoliko čelnika, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, libijskog Moamera Gadafija i ugandskog ratnog zapovjednika Josepha Konyja.
Netanyahu je mogućnost da se visoki izraelski dužnosnici stave na popis nazvao skandalom povijesnih razmjera, optužujući ICC da „pokušava sputavati Izrael u odbrani“.
Takav oštar komentar, i to od premijera osobno, sugerira da se o tom scenariju iza kulisa aktivno raspravlja.
Iako ICC nije potvrdio izraelske tvrdnje, kada je glavni tužitelj Karim Khan KC posjetio Izrael i okupiranu Zapadnu obalu, poslao je jasnu poruku.
Svi akteri moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo, pojasnio je u tadašnjoj izjavi.
– Ako to ne učinite, nemojte se žaliti kada moj ured bude trebao djelovati, dodao je.
(BBC)
(476)
