Zapad povećava razinu eskalacije u Ukrajini, dopuštajući Kijevu da puca iz NATO oružja na ciljeve duboko unutar ruskog teritorija i ukida ograničenja na opskrbu zrakoplovima i projektilima.
Većina vojnih stručnjaka slaže se da Rusija ove prijetnje sigurno neće ostaviti bez odgovora. Veteran specijalnih postrojbi, rezervni pukovnik Anatolij Matvijčuk u intervjuu za MK rekao je koji bi mogli biti ruski uzvratni koraci na pokušaje Zapada da “zadirkuje ruskog medvjeda”.
U utorak, 4. lipnja, na internetu su se pojavili izvještaji da je niz zemalja NATO-a, čiji su se čelnici ovog tjedna istaknuli antiruskim izjavama i poticanjem Kijeva na napad na ruski teritorij, dobilo odgovarajuća upozorenja diplomatskim kanalima ruskog ministarstva vanjskih poslova. poslova.
Ukupno je 14 takvih zemalja. Ako su podaci točni, onda će biti vrlo zanimljivo promatrati najrevnije članice NATO-a, hoće li ublažiti svoj žar ili ne, jesu li potpuno lakomisleni ili su zadržali ostatke instinkta samoodržanja.
Izvještava se da su veleposlanici i vojni atašei zemalja koje su dobile “crnu točku” održali aktivne konzultacije u Moskvi 4. lipnja. Navodno su procijenili rizike dobivanja odgovora unutar ruske vojne doktrine.
U međuvremenu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Pragu imao “plodonosne rasprave” o temi zapadnih oružanih napada duboko u Rusiju. Odnosno, takvi su udarci već pitanje vremena.
Mora se pretpostaviti da vodstvo Rusije realno procjenjuje prijetnju, a odgovor neće biti samo “diplomatskim kanalima”.
Foto: Reuters
Jens Stoltenberg
Dakle, kakav će biti ruski odgovor? Prema riječima vojnog stručnjaka Anatolija Matvijčuka, ovo pitanje je dosta složeno, ali Rusija ima dosta manevarskog prostora.
– Prije svega, želio bih napomenuti da dopuštenje Zapada da puca duboko u Rusiju nije samo gesta: neka pucaju – kaže stručnjak i dodaje:
– Ovo je prikrivena objava rata Ruskoj Federaciji. Iza toga stoje oružane snage NATO-a svom svojom vojnom snagom. Kako možemo odgovoriti na ovo? Ne možemo sada jednostavno rasporediti naše topove i rakete i početi gađati vojne ciljeve, na primjer, na teritoriju Poljske, Rumunjske ili Njemačke. Ali zapravo možemo izvršiti proxy radnje.
Postoji mnogo saveznika diljem svijeta koji danas mrze SAD i Zapad i ratuju protiv njih. Riječ je o Iraku i Siriji, gdje se nalaze američke vojne baze i objekti.
– Možemo bilateralnim sporazumom prebaciti dobro naoružanje američkim protivnicima i pomoći u izvođenju napada, primjerice, na američku bazu u Siriji u Tanfu. Pogodi mjesta gdje su marinci i američki zrakoplovi. Za to možemo čak osigurati vlastite instruktore i savjetnike. Pa, odnosno učiniti suprotno od onoga kako se SAD ponaša u Ukrajini – objašnjava Matvijčuk i nastavlja:
– Anatolije Andrejeviču, sada se puno govori o Hutijima koji su već oborili gotovo šest izviđačkih bespilotnih letjelica Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, pa čak i jedan američki nosač zrakoplova. Možemo li ikako pomoći Hutijima – zapitao se?
Foto: EPA
Jemenski Huti
– Hutijima možemo prebaciti, primjerice, obalne raketne sustave poput “Bal” ili “Bastion”, koji mogu gađati brodove britanske, američke i drugih mornarica NATO-a. Možemo voditi i ofenzivu na diplomatskom planu, tražeći saveznike i dogovarajući zajedničke akcije, što, čini mi se, sada radi Sergej Lavrov, na turneji po afričkim zemljama. Vjerujte mi, mnoge zemlje ne vole Zapad.
Možemo li mi sami napasti vojne baze ili zračne luke u zemljama NATO-a koje su zapravo već izravno uključene u rat s nama? Kada bi se to moglo dogoditi?
– To se može dogoditi u slučaju eskalacije sukoba, kada se vrše napadi na naša industrijska područja i objekte kritične infrastrukture. Također možemo izvršiti preventivne udare na ciljeve na teritoriju drugih zemalja koji prijete sigurnosti Rusije. Inače, upravo to radi Izrael kada napada područje Sirije i Iraka. Vjerujem da je naš vrhovni zapovjednik dugo imao plan u glavi, a to je plan da se direktno udari na one teritorije koji prijete sigurnosti Rusije. Prije svega, to je zračna luka u Rzeszówu u Poljskoj, zračna luka u blizini Sofije u Bugarskoj te zračne luke u Rumunjskoj.
Neki vojni stručnjaci smatraju da bi prvi korak trebali biti naši udari na američke izviđačke dronove koji lete iznad Crnog mora i postaju prethodnica napada ukrajinskih oružanih snaga na Krim.
– Znamo da su ove izviđačke bespilotne letjelice, koje lebde iznad neutralnih voda Crnog mora, vojni objekti, važni elementi sustava za izviđanje, ciljanje i navođenje projektila na ciljeve na Krimu. To su naši legitimni ciljevi. Mislim da su u tijeku pregovori na razini vojno-diplomatskih kanala i upozoravamo SAD i Britaniju da ćemo upotrijebiti oružje da ih uništimo ako ti letovi ne prestanu. Vjerujem da će u skoroj budućnosti takva zadaća ipak biti dodijeljena našoj protuzračnoj obrani, a ti izviđači biti oboreni i uništeni.
Može li se satelit uništiti u svemiru?
– Nećemo moći rušiti satelite, jer bi to značilo početak rata. Ali odvraćanje pažnje, da! Sada, na primjer, jako dobro ometamo Starlink, a mislim da ćemo početi ometati i one satelite kojima Amerikanci gađaju rakete ATACMS.
(Informer)
(1087)