U Njemačkoj vanredne izbore za Bundestag ne mogu da raspišu ni kancelar, ni predsjednik. To nije predviđeno Osnovnim zakonom.
Tvorci njemačkog Osnovnog zakona su, nakon iskustava iz Vajmarske Republike, htjeli da obezbijede veću stabilnost i vanredni parlamentarni izbori su zato mogući tek nakon što se preduzmu određeni koraci.
Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, raspisao je vanredne izbore za francuski parlament, odmah nakon evropskih. U Njemačkoj za to postoje ustavne prepreke.
“Macron je raspisao nove izbore, zašto to ne uradi i Olaf Scholz?” To se otprilike moglo pročitati u komentarima na internetu odmah nakon evropskih izbora. Ali, to nije tako jednostavno: politički sistemi u Njemačkoj i Francuskoj se razlikuju. U Njemačkoj se vanredni izbori ne mogu tek tako raspisati, za to je potrebno nekoliko međukoraka.
Francuski predsjednik, prema članu 12 francuskog Ustava, ima pravo da raspusti Nacionalnu skupštinu i da raspiše nove izbore za parlament. To je Macron učinio u nedjelju naveče. Pri tom je važno naglasiti da se na tim predstojećim izborima ne glasa o njegovom mandatu, prenosi Deutsche Welle.
Riječ je samo o novim izborima za Nacionalnu skupštinu, dakle za parlament. Francuskog predsjednika direktno bira narod na posebnim izborima, a ne parlament. Predsjednički izbori u Francuskoj trenutno nisu na dnevnom redu.
U Njemačkoj vanredne izbore za Bundestag ne mogu da raspišu ni kancelar, ni predsjednik.
To nije predviđeno Osnovnim zakonom.
Tvorci njemačkog Osnovnog zakona su, nakon iskustava iz Vajmarske Republike, htjeli da obezbijede veću stabilnost i vanredni parlamentarni izbori su zato mogući tek nakon što se preduzmu određeni koraci.
Prvi od njih je da kancelar, prema članu 68 Osnovnog zakona SR Njemačke, postavi pitanje povjerenja u Bundestagu. I isključivo je njegova odluka da li će on to učini ili ne. Ako tada dobije povjerenje, sve ostaje po starom. On je time obezbijedio svoju većinu u Bundestagu.
Ako izgubi, slijedi još jedan korak. Tada predsjednik na prijedlog kancelara može u roku od 21 dan da raspusti Bundestag – osim ako poslanici Bundestaga većinom ne izaberu neku drugu osobu za kancelara ili kancelarku.
Ako predsjednik prema članu 39 Osnovnog zakona raspusti Bundestag, novi izbori moraju biti održani u roku od 60 dana.
U Njemačkoj bi ti novi izbori bili povezani sa mandatom kancelara, zato što kancelara bira Bundestag. Bundestag je posljednji put raspušten i održani su vanredni izbori 2005. godine.
Tadašnji kancelar Gerhard Schröder postavio je pitanje povjerenja nakon izbora u pokrajini Sjeverna Rajna – Vestfalija i izgubio.
Predsjednik Horst Keller tada je raspustio njemački parlament, što je dovelo do novih izbora.
(DW)
(92)