OBJAVLJENA STUDIJA: Balkan kao “probni poligon” za ruski hibridni medijski rat

U studiji “Rusija – Putokaz za autokrate – Kako Kremlj destabilizira Evropu” se navodi da, iako tako agresivnu retoriku Kremlja protiv Njemačke ne koriste svi srpski zvaničnici, antizapadni ton koji provladava nije slučajnost.

Ratovi se ne vode samo vojnim sredstvima, a u studiji koju je objavila njemačka fondacija Friedrich-Naumann se navodi kako Moskva vodi “hibridni medijski rat” na “probnom poligonu” Balkanu kako bi pokušala destabilizirati i podijeliti Evropu, piše luksemburški list Tageblatt.

Tageblatt piše da Moskva ima svoje “glasnogovornike” na funkcijama u Vladi Srbije. Kao primjer navodi potpredsjednika vlade Aleksandra Vulina i njegove izjave na samitu Brics-a da je “osveta” Njemačke nakon poraza u Drugom svjetskom ratu započela, te da su prve žrtve te osvete bili Sovjetski Savez i Jugoslavija.

U studiji “Rusija – Putokaz za autokrate – Kako Kremlj destabilizira Evropu” se navodi da, iako tako agresivnu retoriku Kremlja protiv Njemačke ne koriste svi srpski zvaničnici, antizapadni ton koji provladava nije slučajnost.

Jugoistočna Evropa je za Moskvu “eksperimentalni poligon i trening-teren” za isprobavanje novih oblika propagande, kaže autor Thomas Brey, koji je gotovo četvrtinu stoljeća vodio ured agencije dpa u Beogradu.

On je istakao da Srbija ima ključnu ulogu kao “najvažnije čvorište ruske propagande”.

Brey navodi da, s jedne strane, propagandni mediji sa sjedištem u Beogradu, koje financira Kremlj, poput medija “Sputnik” i “RT Balkan”, utiču na medijske krajolike susjednih zemalja, dok s druge strane, političari poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića šire ruske narative po Evropi.

“Putinova propaganda pronalazi svoj put na Zapad kroz usta srpskog predsjednika”, citira studija pravnika Čedomira Stojkovića, analizirajući Vučićev intervju za švicarski “Weltwoche” prošlog ljeta.

Izvoz autokratije iz Mađarske

Prema studiji, Kremlj ne utječe na regiju samo svojim medijskim propagandnim naporima i TikTok kampanjama, već i putem “ose autokrata”.

Autor prepoznaje mađarskog premijera Viktora Orbana kao “glavnu tačku” autokratskih struktura u Evropi. On navodi da je njegovo demontiranje demokratije postalo “uzor i nacrt” za “učenike” poput Vučića, slovačkog premijera Roberta Fica, predsjednika bh. Entiteta Republike Srpske Milorada Dodika i premijera Sjeverne Makedonije iz stranke VMRO-DPMNE, Hristijana Mickoskog.

Prema studiji, Mađarska ne nastupa samo kao ideološki predvodnik propagirane “neliberalne demokratije”, već ulaže značajna sredstva na tržišta nekretnina, u fudbalske klubove i medijski sektor susjednih zemalja, šireći svoj utjecaj na Jugoistočnu Europu.

“Uprkos rastućem zaduživanju kod Kine zbog blokade milijarderske pomoći EU-a, Mađarska se na Balkanu pojavljuje kao velikodušni zajmodavac”, navodi Tageblatt.

“Mađarska ne zaboravlja ni posrnule istomišljenike u izvozu autokratije. Mađarski diplomati su 2018. godine prokrijumčarili bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikolu Gruevskog iz zemlje, spasivši ga od zatvorske kazne. Od tada, Gruevski, višestruko osuđivan zbog korupcije, uživa status “političkog izbjeglice” u Mađarskoj, jednako kao i nedavno poljski političar iz PiS-a Marcin Romanowski, koji je u Poljskoj tražen zbog pronevjere milijuna, a u Mađarskoj uživa zaštitu”, piše ovaj list.

(SB)

(43)