Jordanci ne gaje iluzije da bi mogli dobiti rat s Izraelom, ali vjeruju da ne bi imali izbora nego da se bore.

 

 

 

Jordan je spreman objaviti rat Izraelu u slučaju da premijer Benjamin Netanyahu pokuša nasilno protjerati Palestince sa njihovog teritorija, saznaje Middle East Eye, prenosi Slobodna Bosna.

 

 

Upozorenje dolazi nakon opetovanih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi želio vidjeti da Jordan i Egipat prime Palestince kao dio poteza za “čišćenje” Pojasa Gaze.

 

 

Dobro informisani izvori u Ammanu i Jeruzalemu rekli su za MEE da posljednja stvar koju Jordan želi je rat i da je željan mirnog rješenja. Ali nepokolebljivi su da će Jordanci zatvoriti granicu ako izbjeglice počnu prelaziti u zemlju.

 

 

Ako ga Izraelci žele ponovno otvoriti, to bi bio “casus belli” (povod za rat), rekao je izvor za MEE.

 

 

Jordanci ne gaje iluzije da bi mogli dobiti rat s Izraelom, ali vjeruju da ne bi imali izbora nego da se bore.

 

 

Jordan je prethodno poslao dodatne bataljone na svoje zapadne granice nakon nedvosmislene izjave iz Amana da će svaki pokušaj prisiljavanja Palestinaca da idu preko granice smatrati grubim kršenjem mirovnog sporazuma zemlje s Izraelom iz 1994. godine.

 

 

Izrael je odgovorio stvaranjem nove istočne divizije koja će čuvati svoju granicu s Jordanom.

 

 

Jedan izvor rekao je za MEE da je Trumpov prijedlog “egzistencijalno pitanje” i za Jordan i za Hašemitsku dinastiju, ističući da je ta zemlja treća najsiromašnija zemlja po pitanju vode na svijetu.

 

 

Njegovih 12 miliona ljudi uglavnom živi u pojasu zemlje uz izraelsku granicu, blizu rijeke Jordan. Jednostavno ne bi bio u stanju primiti značajan priljev izbjeglica, rekli su.

 

 

Jordanska crvena linija

 

 

Dok bi Izraelci sa svojim znatno nadmoćnijim vojnim resursima mogli brzo ostvariti konvencionalnu pobjedu, preostalo bi im da drže prostrani teritorij s otvorenom pustinjskom granicom na istoku.

 

 

Izraelska granica s Jordanom proteže se na 400 km, gotovo cijelom dužinom zemlje i 10 puta duža od izraelske granice s Gazom. Velik dio graničnog područja je planinsko, krševito i na dijelovima gotovo nemoguće za nadzor.

 

 

Ovo povećava izglede za dugotrajnu gerilsku kampanju koja je u konačnici otjerala Amerikance iz Iraka i Afganistana. Gotovo sigurno bi privukao borce iz Sirije, Iraka, Saudijske Arabije i drugih arapskih zemalja. Jordan ima otvorenu pustinjsku granicu na istoku.

 

 

Jordan je godinama osiguravao stabilnost na istočnoj granici Izraela – stabilnost koja bi nestala preko noći ako bi izbio rat.

 

 

Odnosi između dvije države su u svakom slučaju hladni. Jordanska vlada nije skrivala svoj sve veći užas nad napadom na Gazu i valom zločina doseljenika i etničkog čišćenja na Zapadnoj obali.

 

 

Ubrzo nakon početka sukoba u Gazi u oktobru 2023., jordanski kralj Abdullah izjavio je: “Po pitanju izbjeglica koje dolaze u Jordan… to je crvena linija.”

 

 

Ipak, prošle sedmice Trump je izjavio da je razgovarao s kraljem Abdullahom i rekao mu: “Volio bih da preuzmeš više”, kao dio plana za “čišćenje” 1,5 miliona ljudi iz Pojasa Gaze.

 

 

Tokom sastanaka s europskim zvaničnicima u srijedu u Bruxellesu, kralj Abdullah ponovio je “nepokolebljivo mišljenje Jordana o nužnosti uspostavljanja Palestinaca na njihovoj zemlji i stjecanja njihovih legitimnih prava, u skladu s rješenjem o dvije države”.

 

 

Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi slično je rekao u ponedjeljak da se “svaka rasprava o alternativnoj domovini (za Palestince)… odbija”.

 

 

Situaciju znatno komplicira činjenica da je Trump već prekinuo američku pomoć Jordanu, a postoji i bojazan da bi američki predsjednik mogao jordansko prihvaćanje palestinskih izbjeglica postaviti kao uvjet obnove pomoći. Prisutnost američkih baza u Jordanu dodatna je složenost.

 

 

Priljev izbjeglica poremetio bi osjetljivu etničku ravnotežu u zemlji. Više od 2 miliona Jordanaca registrirano je kao palestinske izbjeglice. Druge procjene govore o daleko većoj brojci, vjerovatno o većini stanovništva, piše Middle East Eye, prenosi Slobodna Bosna.

 

 

Nestabilnost i etnički sukobi

 

 

Brz priljev izbjeglica u Jordan tokom Nakbe 1948. i ponovno 1967. doveo je do Crnog septembra 1970., kada je Hašemitska dinastija slomila palestinske frakcije za koje se bojala da žele preuzeti državu.

 

 

Izvori kažu da se Jordan boji da bi priljev izbjeglica doveo do ponovnih građanskih sukoba. Stanovništvo Jordana već je razljućeno sukobom u Gazi, a izbjeglice iz Gaze i sa Zapadne obale predstavljale bi dodatni destabilizirajući faktor.

 

 

U subotu su najviše diplomate iz Egipta, Jordana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Katara odbacili bilo kakvo prisilno raseljavanje Palestinaca tokom sastanka u Kairu.

 

 

“Potvrđujemo naše odbijanje [svakih pokušaja] kompromitiranja neotuđivih prava Palestinaca, bilo kroz aktivnosti naselja, ili deložacije ili pripajanje zemljišta ili kroz oslobađanje zemlje od njenih vlasnika… u bilo kojem obliku ili pod bilo kojim okolnostima ili opravdanjima”, zemlje stoji u zajedničkoj izjavi.

 

 

Verzije Trumpova prijedloga o raseljavanju Palestinaca u Jordan datiraju barem do takozvanog Allonovog plana, nazvanog po izraelskom političaru Yigalu Allonu. U jeku rata 1967., Allon je pozvao na aneksiju većeg dijela Zapadne obale.

 

 

Hašemiti su također čuvari islamskih i kršćanskih svetih mjesta u Jeruzalemu. Bilo kakav potez da se sruši Kupola na stijeni ili džamija Al-Aqsa radi izgradnje trećeg židovskog hrama – omiljeni cilj mnogih krajnje desničarskih pokreta u Izraelu – također bi bio casus belli, rekli su izvori.

 

 

Zabrinjavajuće je što je čak i Pete Hegseth, Trumpov novi ministar odbrane, nepromišljeno pozvao na izgradnju trećeg židovskog hrama na mjestu džamije Al-Aqsa u Jeruzalemu, piše Middle East Eye.

 

(SB)

(4)

ŠOKANTNE VIJESTI SA BLISKOG ISTOKA: “Spremni smo objaviti rat Izraelu ako…!”