U prvostepenoj presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a osuđenog na godinu zatvora i kojem je izrečena mjera zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS na šest godina, ali od pravosnažnosti presude, obrazloženo je i zašto su neosnovane tvrdnje Dodikove odbrane o nelegitimnosti visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Sutkinja Sena Uzunović, kazala je da su takve tvrdnje Dodikove odbrane neosnovane.

„Tvrdnje odbrane prvooptuženog da Christian Schmidt nije legalno izabrani visoki predstavnik i da samim tim nema legitimitet da donosi zakone u BiH i da Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma ne daje ovlaštenja visokim predstavnicima, pa tako ni Christianu Schmidtu da nameće zakone u BiH, nego da je to u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH su neosnovane. „- kazala je sutkinja Uzunović.

Poznato je da su Dodik i njegovi advokati strategiju njegove odbrane zasnivali na tezama kako visoki predstavnik u BiH nema pravo da donosi zakone i da je jedini ovlašteni organ za to Parlamentarna skupština BiH.

Šta su rekli Ustavni sud BiH i ESLJP

Na ovaj način Dodik i njegovi advokati su po ko zna koji put ponavljali,a s tom praksom su nastavili i dalje, uprkos tome što je o ulozi, nadležnostima i ovlastima visokog predstavnika svoje odluke donosio i Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava (ESLJP).

Upravo na neke od tih odluka referirala se sutkinja Uzunović kada je pojašnjavala zbog čega je visoki predstavnik imao pravo nametnuti izmjene Krivičnog zakona BiH, prema kojima je u konačnici Dodik i osuđen, te kako je Schmidt mogao zaustaviti zakonodavnu proceduru za dva zakona koje je u suprotnosti s Ustavom BiH donijela Narodna skupština RS, u junu 2023. godine.

„Odgovore na ova pitanja, a koja u potpunosti prihvata i ovaj sud, dao je Ustavni sud BiH u nekoliko svojih presuda koje su konačne i obavezujuće.

Kao i Evropski sud za ljudska prava u nekoliko svojih odluka , posebno u predmetu „Berić i drugi protiv BiH“ i Sejdić i Finci protiv BiH“- kazala je sutkinja Uzunović.

Sutkinja Uzunović je navela neke od dijelova odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U27/22 od 23.marta 2023. godine ,a u kojem su pojašnjavanje nadležnosti visokog predstavnika u BiH.

„U pogledu nadležnosti visokog predstavnika da donosi zakone, te nadležnosti Ustavnog suda da odlučuje o suglasnosti tih zakona s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je već ranije izrazio svoj stav da ovlasti visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bonske deklaracije. Međutim, kada visoki predstavnik intervenira u pravni sustav Bosne i Hercegovine, supstituirajući domaće vlasti, tada djeluje kao vlast Bosne i Hercegovine, a zakoni koje donosi su prirode domaćih zakona te se moraju smatrati zakonima Bosne i Hercegovine, „- citirala je Uzunović dio presude Ustavnog suda BiH.

Pravni status visokog predstavnika u BiH nije izuzetak u odnosu na još neke zemlje.

Ona je kazala i da Ustavni sud podsjeća da standard kvalitete zakona traži da pravna norma bude dostupna osobama na koje se primjenjuje.

Sutkinja Uzunović je spomenula i odluke Ustavnog suda u predmetu U15/21 od 14. jula 2022. godine kada je Ustavni sud BiH ponovo razmatrao ovlaštenja visokog predstavnika da donosi zakone i zauzeo isti stav kao i u odlukama U9/00, U16/00, U25/00 .

„Pravni status visokog predstavnika, kao predstavnika međunarodne zajednice, nije izuzetak, već su slične funkcije poznate iz drugih zemalja u specijalnim političkim okolnostima.

Takva situacija se svodi na neku vrstu funkcionalne dualnosti: jedna vlast jednog pravnog sistema intervenira u drugom pravnom sistemu, čime njene funkcije postaju dualne. Isto vrijedi i za visokog predstavnika: međunarodna zajednica mu je povjerila posebne ovlasti i njegov mandat je međunarodnog karaktera. U konkretnom slučaju, visoki predstavnik – čije ovlasti koje proizilaze iz Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bonske deklaracije, intervenirao je u pravni sistem Bosne i Hercegovine, supstituirajući domaće vlasti.

Parlamentarna skupština je slobodna da mijenja dio teksta ovog zakona ili čitav tekst u budućnosti pod pretpostavkom da se ispoštuje odgovarajuća procedura „- citirala je sutkinja Uzunović dio presude Ustavnog suda BiH koji se odnosio na nadležnosti visokog predstavnika u BiH.

Taođer, sutkinja Uzunović je podsjetila da je u presudi „Berić i drugi protiv BiH“ Evropski sud za ljudska prava zauzeo stavove da je Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo uvođenje međunarodnog upravnika za BiH kroz instituciju visokog predstavnika.

Podsjetila je da u istoj presudi stoje navodi da su zemlje članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) Bonskom deklaracijom naknadno razradile njegov mandat , čime je visokom predstavniku omogućeno da sankcionira zvaničnike i nameće privremene zakonske akte u situacijama kada to nisu učinile domaće institucije.

I parafirani Daytonski sporazum je vjerodostojan akt
Sutkinja Uzunović je pojasnila i zašto su odbačene tvrdnje Milorada Dodika i njegove odbrane da ima nešto sporno u tome što Tužilaštvo BiH koje je i podiglo optužnicu protiv Dodika zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, nije kao dokaz izvelo izvorni Daytonski sporazum.

„Na tvrdnje odbrane da Tužilaštvo nije izvelo izvorni Dejtonski sporazum, odnosno Aneks 4 i Aneks 10 i da Opšti okvirni sporazum koji je objavljen na zvaničnoj stranici Ujedinjenih nacija i Ureda visokog predstavnika sadrži samo parafe sporazuma ,a ne i potpisani sporazum Sud BiH podsjeća da je Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora koje BiH sukcesijom preuzela članom 10 tačka B propisano da se vjerodostojnost ugovora utvrđuje i parafom na ugovor predstavnika svake od ugovorne strana, ako one nisu ugovorile postupak utvrđivanja vjerodostojnosti ugovora,a što je ovdje slučaj. „- pojasnila je sutkinja Uzunović.

Sada kada je i Sud BiH potvrdio, a shodno presudama i Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava da visoki predstavnik u BiH ima pravo donositi zakone, ni Dodik, ni bilo ko drugi nema pravo tvrditi drugačije.

Naravno, Dodik i drugi političari, a naročito primjerice Marinko Čavara iz HDZBiH koji se pridružio Dodikovim tvrdnjama o nenadležnosti visokog predstavnika za donošenje zakona sigurno znaju za odluke Ustavnog suda BiH kojima su i čak prije 25 godina potvrđivane nadležnosti visokog predstavnika , o čemu je Raport već pisao kada je jučer podsjetio na presudu U9/00 na koju se danas pozvala i sutkinja Uzunović.

No, političarima SNSD-a i HDZ-a takve činjenice ne odgovaraju, nego svjesno dezavuišu javnost drugačijim tvrdnjama.

(Raport)

(810)

Related posts:

JEZIVO PREDVIĐANJE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA: Bez posla će ostati više ljudi nego u vrijeme globalne financijske krize 2008. godine Ovo je priča o dječaku koji je rasplakao region: ‘Ukrali su mu kupine, obrisao je suze, ide dalje… Moj junak!’ DAJ JOJ VRUĆE RAKIJE: Cvijanovićka slavi Dan državnosti Srbije kao da se rodila u Negotinu, a ne u… MILAN TEGELTIJA, SELJAČIĆ KOJI JE TVRDIO DA JE DALEKO OD POLITIKE: “Dodika može savjetovati kako potkovati, zaposliti ili svirati harmoniku pa pod šatorima…” ALEKSANDAR POPOV OBJASNIO VUČIĆEVU “TAJNU USPJEHA” SA VAKCINAMA: “On može da uradi mnogo toga, A DA NIKOME NE POLAŽE RAČUNE” TURISTIČKI BUM NA JUGU HERCEGOVINE: Uskoro gotova nova magistralna cesta do Stoca, u Neumu se otvaraju MLADEN IVANIĆ ZABRINUT ZA BUDUĆNOST BiH: “Ovakvo naguravanje je tipični bosanski košmar koji neće… ČOVIĆ BUDAN SANJA: “Sljedeće godine sigurno ćemo izabrati SVOG ČLANA Predsjedništva BiH i… JAHIEL KAMHI O REAKCIJAMA NA FILM “QUO VADIS, AIDA?: “Strašno je to da se velika mržnja ‘bratskih naroda’ prenijela na polje umjetnosti MIRO LAZOVIĆ PORUČIO LJUBIŠI ĆOSIĆU: “Ne može se iz ulice Draže Mihailovića slati…

U vodu pala sva osporavanja: Kako je sutkinja Sena Uzunović pobila glavnu tezu Dodikove odbrane