Sud BiH je Miloradu Dodiku 26. februara izrekao prvostepenu presudu i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske (RS) u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

 

 

 

Ustavom i zakonima Republike Srpske nije izričito propisano šta u slučaju kada sud zabrani obavljanje dužnosti predsjedniku ovog entiteta.

 

 

Osim toga, nije jasno definirano ni ko u drugim, iznenadnim okolnostima preuzima dužnost predsjednika ove administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini, piše Radio Slobodna Evropa.

 

 

Sud BiH je Miloradu Dodiku 26. februara izrekao prvostepenu presudu i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske (RS) u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

 

 

Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je optužbi.

 

 

Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

 

 

Obojica su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.

 

 

“U slučaju osuđujuće presude bi vjerovatno predsjednik Narodne skupštine RS-a [Nenad Stevandić] bio predsjednik RS-a, iako bi logika bila da to bude jedan od potpredsjednika”, kazao je Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a, za Radio Slobodna Evropa, uoči odluke Suda BiH.

 

 

Duraković kaže da “svi koji nisu uz režim ne mogu po funkciji ni biti ništa u ovom entitetu”, te da “zbog nedostatka propisa uvijek biva onako kako to vladajuća većina odluči”.

 

 

Dodik i Lukić optuženi su za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

 

 

Entitetska skupština usvojila je u junu 2023. godine dva zakona, o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika u tom entitetu.

 

 

Dodik je 7. jula te godine potpisao, a Lukić objavio ukaz o proglašavanju važećim ta dva zakona, iako je Schmidt ranije, 1. jula, poništio cijelu zakonodavnu proceduru koristeći Bonske ovlasti.

 

 

Šta rade dva potpredsjednika RS-a?

 

 

Republika Srpska ima predsjednika i dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda (Bošnjak, Hrvat i Srbin), koji se biraju izravno na izborima s iste liste, prema broju osvojenih glasova.

 

 

Dok predsjednik, pored ostalog, može predlagati zakone, smijeniti entitetskog premijera i raspustiti parlament, uloga dva potpredsjednika je simbolična i oni “pomažu predsjedniku RS-a u poslovima koje im on dodijeli”.

 

 

U slučaju “privremene spriječenosti”, predsjednik RS-a sam određuje koji će ga potpredsjednik zamjenjivati. Prošle godine je Milorad Dodik operiran u Beogradu i tad je ovlastio potpredsjednika Davora Pranjića da privremeno preuzme dužnosti.

 

 

Što ako je predsjednik RS-a trajno spriječen?

 

 

Ustavna, ali i politička dilema je što se dešava u slučaju iznenadne, trajne spriječenosti, pravosnažne sudske presude, smjene ili smrti predsjednika ili potpredsjednika.

 

 

Jedini presedan napravljen je prije gotovo dvije decenije.

 

 

Iznenadna smrt predsjednika RS-a Milana Jelića 30. septembra 2007. godine, kadra Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, dovela je do nedoumice u vezi s privremenim nasljeđivanjem na toj poziciji.

 

 

U slučaj su se tad uključili Centralna izborna komisija BiH i Ured visokog predstavnika (OHR) kao konačni tumač Ustava BiH, ali rješenja nije bilo.

 

 

Narodna skupština Republike Srpske održala je posebnu sjednicu 1. oktobra 2007. godine.

 

 

Iako to nije nigdje propisano, skupština je donijela odluku o imenovanju Igora Radojičića, tadašnjeg predsjednika skupštine i kadra SNSD-a, za vršitelja dužnosti entitetskog predsjednika glasovima vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om.

 

 

Odluka je izazvala kontroverze i pitanja o legalnosti i legitimnosti odluke.

 

 

Protivnici su tvrdili da bi tu funkciju trebao privremeno obavljati jedan od entitetskih potpredsjednika. Isticali su i da Radojičić ne može istovremeno obnašati izvršnu i zakonodavnu vlast, međutim Izborni ili drugi zakoni u BiH to ne zabranjuju.

 

 

Radojičić je ostao na funkciji v.d. predsjednika RS-a do 9. decembra 2007. godine. Tad je na prijevremenim izborima za novog predsjednika RS-a izabran Rajko Kuzmanović, također, kadar SNSD-a.

 

 

Ko bi zamijenio Dodika na poziciji predsjednika RS-a?

 

 

Ako bi većina u Narodnoj skupštini RS-a slijedila primjer iz 2007. i na poziciju v. d. predsjednika imenovala svog predsjednika, onda bi to bio Dodikov koalicijski partner na svim nivoima Nenad Stevandić.

 

 

Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, stavljen je 30. jula 2023. na američku “crnu listu” zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja integriteta BiH, s još nekoliko funkcionera iz RS-a.

 

 

SAD su im uvele sankcije nakon što je parlament tog entiteta usvojio zakone prema kojima se na teritoriji RS-a ne primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR).

 

 

Predsjednik RS-a Milorad Dodik i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić optuženi su, jer su potpisali i objavili te zakone, iako je cijeli zakonodavni proces obustavio visoki predstavnik Christian Schmidt, koristeći Bonske ovlasti.

 

 

Dodik i članovi njegove porodice od ranije su na američkoj “crnoj listi”, kao i firme za koje SAD navodi da su povezane s njima.

 

(Fokus)

(238)

Ustav RS nema rješenje za slučaj osude predsjednika entiteta