Republika Srpska desetljećima nije išla u korak s onim što smatra neprijateljskim svjetskim poretkom kojim dominira Amerika, a koja je, barem u načelu, posvećena ljudskim pravima, demokratiji i teritorijalnom integritetu…

 

 

 

Piše: Andrew Higgins / The New York Times

 

 

Kako su Sjedinjene Države i Evropa osudile Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu, Saša Božić je odgovorio otvaranjem kafića Putin u bosanskom gradu Banja Luka, ukrasivši ga lutkom ruskog predsjednika — za stopu viša od Vladimira Putina u stvarnom životu.

 

 

Danas, kada je veći dio Evrope užasnut napadom predsjednika Trumpa na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu, Božić ima novi projekat: kompleks motela i restorana pod nazivom “Trumpovo i Putinovo mjesto”. Planira da ga otvori ovog ljeta.

 

 

Odavanje počasti gospodinu Trumpu i Putinu, rekao je gospodin Božić, nije politički već samo “marketinški trik” koji funkcionira u Banjoj Luci. Od kolapsa komunizma u istočnoj Europi 1989., mnogi su u većinski srpskom gradu i okolnoj regiji gledali blagonaklono na Rusiju i neprijateljski gledali na poredak u Evropi pod vodstvom Amerike, a koji Trump, čini se, namjerava poništiti.

 

 

Café Biden, rekao je Božić, nikada ne bi funkcionirao, još manje restoran nazvan po predsjedniku Zelenskom, ali “svi ovdje vole Putina i Trumpa”.

 

 

 

OD RUSIJE DO AMERIKE

 

 

Banja Luka je glavni grad Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine pod kontrolom Srba koja je nastala nakon etničkog čišćenja tokom balkanskih ratova ranih 1990-ih. To nasilje prije više od tri desetljeća srušilo je nade da će pad komunizma otvoriti novu eru prosperiteta i sklada. Dao je prvi ukus privlačnosti i destruktivne moći etnonacionalizma, sile koja sada ponovno oživljava širom svijeta.

 

 

Republika Srpska desetljećima nije išla u korak s onim što smatra neprijateljskim svjetskim poretkom kojim dominira Amerika, a koja je, barem u načelu, posvećena ljudskim pravima, demokratiji i teritorijalnom integritetu.

 

 

Mnogi etnički Srbi smatrali su Rusiju, koja dijeli njihovu pravoslavnu vjeru, zaštitnicom od Zapada, koji je vojno intervenirao tokom rata 1992.-95.

 

 

Srbi unutar Srbije i izvan njenih granica u Bosni još uvijek gaje gorka sjećanja na NATO bombardiranja 1990-ih.

 

 

Sada mnogi smatraju da su se stvari promijenile s povratkom predsjednika Trumpa.

 

 

“Trumpova Amerika je drugačija”, rekao je Mladen Ivanić, bivši premijer enklave bosanskih Srba. Iako se protivi etnonacionalističkom vodstvu regije, on se nada da će nova administracija u Washingtonu imati više razumijevanja za zabrinutosti Srba. Ali on također vidi metež ispred sebe.

 

 

“Sada živimo u novom svijetu u kojem je sve moguće, čak i sukob između Amerike i Europe”, rekao je g. Ivanić. “Nikad nisam mislio da je to moguće.” Dodao je kako vjeruje da “Trump nema interesa na Balkanu”, ali je njegovo rušenje dugogodišnjih pretpostavki o tome za što se zalažu Sjedinjene Države “sve promijenilo”.

 

 

Promjena je užasnula bivše komunističke zemlje koje se, zahvaljujući neprijateljstvu Washingtona prema Moskvi tokom Hladnog rata, smatraju lojalnim američkim saveznicima.

 

 

Vytautas Landsbergis, bivši lider Litvanije koji je vodio svoju baltičku naciju, tada još uvijek sovjetsku republiku, da proglasi neovisnost 1990., opisao je sukob Trumpa s Zelenskim kao grubu izdaju.

 

 

“Pozvali su gosta, pretukli ga, pljuvali na njega i izbacili ga kroz vrata”, rekao je Landsbergis. “Ono što se dogodilo u Washingtonu je izuzetno nizak nivo koji nikada prije nije viđen”.

 

 

Lech Walesa, bivši sindikalni vođa Solidarnosti u Poljskoj i globalni simbol otpora tiraniji, u ponedjeljak se pridružio bivšim političkim zatvorenicima kako bi poslao pismo predsjedniku Trumpu izražavajući “užas i gađenje” zbog njegovog podmetanja predsjedniku Zelenskom, rekavši da ih to podsjeća na njihove susrete s moćnim zvaničnicima iz komunističke ere.

 

 

Za one koji Sjedinjene Države vide kao nasilnika, a ne kao osloboditelja, mogućnost da Washington okrene leđa starim principima dočekana je s veseljem.

 

 

 

OSUĐENIK DODIK TRAŽI POMOĆ WASHINGTONA

 

 

Milorad Dodik, lider Republike Srpske, uživa u pecanju u nemirnim vodama koje je uzburkao predsjednik Trump. Pohvalio je sukob u Ovalnom uredu s Zelenskim, koji je pokušavao ispraviti stavove Trumpa o uzrocima rata u Ukrajini, kao trijumf “istine” nad “bajkama”.

 

 

Nadajući se da će se Washington stati na njegovu stranu protiv centralne bosanske vlade u Sarajevu, Dodik je nedavno ugostio u Banjoj Luci Rudolpha W. Giulianija, bivšeg gradonačelnika New Yorka i bivšeg advokata Trumpa. Giuliani je stigao malo prije nego što je bosanski sud osudio Dodika za kršenje odluka visokog predstavnika koji nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

 

 

Taj sporazum, postignut uz posredovanje Clintonove administracije, okončao je tri godine dug rat u Bosni i od tada održava mir.

 

 

Dodik, koji je odavno prigrlio Rusiju kao svog zaštitnika, sada traži pomoć od Washingtona. U pismu Giulianiju napisao je: “Vi i predsjednik Trump bolje od ikoga razumijete nemilosrdnu prirodu duboke države i koliko daleko ide napadajući političke protivnike.”

 

 

Posjeta nije prošla u potpunosti prema planu. Giuliani je prikazao Bosnu i Hercegovinu, zemlju od koje je Dodik u više navrata prijetio otcjepljenjem, kao prijeteće leglo islamskog ekstremizma i nosio je kapu s natpisom “Make Srpska Great Again”. Ali nenamjerno je uvrijedio svog domaćina nazvavši ga “Bosancem”, etiketom koju gospodin Dodik koristi za Muslimane.

 

 

Dan nakon što je Giuliani prisustvovao skupu pristaša Dodikovih etničkih Srba, vođa entiteta je prošle sedmice osuđen u odsutnosti od strane državnog suda na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne dužnosti. Ali, Dodik kaže da ne priznaje autoritet suda.

 

 

 

JE LI UGROŽEN MIR U BOSNI?

 

 

Dodikovo obraćanje Washingtonu, rekao je Damir Kapidžić, profesor politike na Univerzitetu u Sarajevu, bilo je motivirano njegovom željom da ostane izvan zatvora i postigne ukidanje američkih sankcija protiv njega.

 

 

“On je leđima naslonjen na zid”, rekao je i dodao: “Nada se da će mu pomoći neizvjesnost koju je Trump unio u svijet.”

 

 

Kapidžić je rekao da ova neizvjesnost ne sluti na dobro za klimavi poredak na Balkanu koji podržava Amerika, a čija stabilnost ovisi o saradnji SAD-a s europskim zemljama.

 

 

Povratak u rat, kaže, je vrlo malo vjerovatan tvrdeći da je previše mladih ljudi sposobnih za borbu otišlo u inozemstvo, a nema velikih zaliha oružja kao što je bilo kad se Jugoslavija raspala.

 

 

Ali, kaže Kapidžić, Bosna riskira destabilizirajuću borbu za utjecaj između vanjskih sila, uključujući Rusiju, Kinu i Tursku, “ako Trumpova administracija odluči potpuno odustati od podupiranja multilateralizma koji je okončao balkanske ratove.”

 

 

Aleksandar Trifunović, glavni urednik Buke, informativnog portala u Banjoj Luci, složio se da je povratak na nasilje iz 1990-ih malo vjerovatan, iako je bilo prijetnji sudiji koji je presudio protiv gospodina Dodika.

 

 

Više je zabrinjavajuće, rekao je, raspadanje normi koje su Bosnu držale na okupu kao državu, iako vrlo nefunkcionalnu. Dodik je prošle sedmice obećao da će “očistiti izdajnike” – etničke Srbe koji su u njegovoj regiji radili za policiju i druge institucije pod kontrolom centralne vlade u Sarajevu.

 

 

“Objesit ćemo njihova imena na ploče gdje god možemo, u medijima i svugdje”, rekao je Dodik. “Nećemo tolerirati izdaju”, dodao je.

 

 

Trifunović je rekao da je Dodika ohrabrila kampanja predsjednika Trumpa protiv “duboke države”, posebno razbijanje USAID-a i Elona Muska koji je bez dokaza osudio ovu agenciju kao “zločinačku organizaciju”.

 

 

“To je vrlo opasno”, rekao je Trifunović, dodajući da nikada nije dobio bespovratna sredstva od USAID-a ali ga je Dodik uvijek optuživao da je dio skupine “kriminalaca” koji koriste američki novac “kako bi uništili Republiku Srpsku i Milorada Dodika”.

 

 

Draško Stanivuković, opozicioni gradonačelnik Banje Luke, rekao je da se ne slaže s gospodinom Dodikom u mnogim stvarima, ali dijeli nadu da će predsjednik Trump pomoći etničkim Srbima da zaštite svoj identitet i teritorij. “Svi ovdje navijamo za Trumpa”, rekao je. “Svijetom su predugo vladale liberalne vrijednosti.”

 

 

Tanja Topić, banjalučka politička komentatorica rekla je da je sve agresivnije raspoloženje podsjeća na devedesete.

 

 

“Postoje iste otrovne priče, isti ljudi, ali srećom ovaj put nema oružja”, rekla je. Političari poput gospodina Dodika, dodala je, “ne vole pravila i stavili su veliki ulog na Trumpa”.

 

 

 

 

(Priredio: Samir BEGOVIĆ)

(5)

REPORTAŽA NEW YORK TIMESA IZ BANJA LUKE: Dodik, koji je odavno prigrlio Rusiju kao svog zaštitnika, sada traži pomoć od Washingtona…