Sam papa Franjo nije trebao biti papa – niti je želio biti, kako je otkrio nakon što je izabran.

 

 

 

Dok se kardinali pripremaju okupiti za papinsku konklavu, proces kojim se bira novi papa, Sky News je istražio ko bi mogao zamijeniti papu Franju.

 

 

Papa je preminuo na Uskrsni ponedjeljak, dan nakon što je blagoslovio hijlade ljudi na Trgu svetog Petra.

 

 

Okruženi Michelangelovim svjetski poznatim slikama, 137 kardinala učestvovat će na sastanku kardinalskog kolegija u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, gdje će imati zadatak odabrati novog poglavara Katoličke crkve.

 

 

U Vatikanu je uvijek u toku tiha predizborna kampanja, osobito kad se pojave papini zdravstveni problemi.

 

 

Papa Franjo, koji je bolovao od hronične plućne bolesti, proveo je pet sedmica u bolnici Gemelli nakon što je u februaru primljen zbog respiratorne krize koja se razvila u dvostruku upalu pluća.

 

 

Godine 2021., nakon što je imao operaciju debelog crijeva i proveo deset dana u bolnici, rekao je da ga neki ljudi žele “mrtvog” i da “pripremaju konklavu”.

 

 

Ko su najizgledniji kandidati za nasljednika pape Franje?

 

 

Vrlo je teško predvidjeti ko bi mogao biti sljedeći papa. Sam papa Franjo nije trebao biti papa – niti je želio biti, kako je otkrio nakon što je izabran.

 

 

Prema onome što Sky News saznaje, evo nekih od mogućih kandidata:

 

 

Pietro Parolin, 70

 

 

Ako sljedeći papa bude Italijan, Pietro Parolin, vatikanski državni sekretar, smatra se glavnim kandidatom.

 

 

Poznati diplomat i moćna osoba u Vatikanu, putovao je po cijelom svijetu kako bi papin glas donio u pogođena područja.

 

 

Bio je blizak saveznik pokojnog pape, a njegove posredničke vještine i snažna ličnost učinile bi ga sposobnim da nastavi reforme koje je započeo papa Franjo.

 

 

Matteo Zuppi, 69

 

 

Predsjednik Biskupske konferencije Italije i nadbiskup Bologne još je jedan vjerovatni kandidat.

 

 

Bio je posebni Papin izaslanik za rat u Ukrajini, putovao je u Kijev, Moskvu, Peking i Washington.

 

 

Godine 1992. također je pomogao okončati građanski rat u Mozambiku dok je posredovao u dvogodišnjim mirovnim pregovorima u Rimu.

 

 

Radio je sa Zajednicom Sant'Egidio, istaknutom katoličkom nevladinom organizacijom posvećenom socijalnom služenju, i smatra se najprogresivnijim među kandidatima.

 

 

Jose Tolentino de Mendonca, 59

 

 

Prefekt Dikasterija za kulturu i obrazovanje drugi je mogući kandidat.

 

 

Portugalski kardinal također je član Dikasterija za nauk vjere, Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.

 

 

Objavio je brojne zbirke pjesama i duhovnih spisa. Dana 16. februara, zamjenjivao je papu Franju tokom vatikanskog jubileja umjetnika.

 

 

Peter Erdo, 72

 

 

Mađarski kardinal spominjan je kao vjerovatni papinski kandidat tokom posljednje konklave.

 

 

Obavljao je i dužnost predsjednika Vijeća Biskupskih konferencija Evrope.

 

 

Cristobal Lopez Romero, 72

 

 

Španski nadbiskup Rabata preselio se u Maroko 2003. nakon dugog pastoralnog rada u Latinskoj Americi, posebno u Paragvaju.

 

 

Pripadnik je salezijanaca – muške zajednice Katoličke crkve.

 

 

Pierbattista Pizzaballa, 59

 

 

Latinskog patrijarha Jeruzalema papa Franjo je prije dvije godine proglasio kardinalom.

 

 

Posvetio se Bliskom istoku, suočivši se s nekoliko kriza, uključujući sukob između Izraela i Hamasa.

 

 

Prošlog Božića slavio je misu u crkvi Svete porodice u Gazi.

 

 

Ko bira novog papu?

 

 

Papinskoj konklavi mogu prisustvovati samo kardinali mlađi od 80 godina.

 

 

Danas ima 252 kardinala, od kojih su 137 kardinali izbornici.

 

 

Nakon posljednjeg konzistorija u decembru 2024., papa Franjo imenovao je 21 novog kardinala, dok je 23 imenovao papa Benedikt XVI., a pet papa Ivan Pavao II.

 

 

Papa Franjo imenovao je kardinale iz 72 različite zemlje, a 24 od tih nacija nikada prije nisu imale kardinala.

 

(Raport)

(43)

Ko bi mogao biti sljedeći papa? Ovo su glavni kandidati za poglavara Katoličke crkve