Kako je Izetbegović sebi dopustio da upadne u „lacu“ između Dodika, Čovića, pa povremeno i Mladena Ivanića? Na ovo pitanje mora sam sebi dati dogovor! Ako su ga na to nagovorili njegovi (naj)bliži suradnici, onda mu sigurno ne žele ništa dobro.
Piše: Nedžad Latić, thebosniatimes.ba
Vrlo, vrlo malo je obećanja koje je Bakir Izetbegović dao a nije ih ispunio. Ne bi ga po tome uopće trebalo izdvajati od ostalih političkih lidera, jer ni drugi nisu ništa bolji po tom pitanju. A ako hoće Bošnjaci da mu i pored tolikih neispunjenih obećanja da mu vjeruju, nek kao muslimani zanemare svoj nauk da je najveći izdajnik onaj ko daje lažna obećanja, i ne opet glasaju za njega i njegovu Stranku. Problem je što nije ispunio ni ona obećanja koja je dao sam sebi kao sljedbeniku politike svoga oca Alije Izetbegovića. Tako je obećao da će „vratiti Stranku na Alijin put“ tako što će „ izvršiti reforme i kadrovske čistke u SDA-u“ i da mu je za to samo potreban nekakav „alat“. Vjerovatno je pod „alatom“ mislio na stranačku (predsjedničku) fotelju iz koje će dirigirati kadrovskom politikom a koju će opet lakše realizirati iz državne (predsjedničke) fotelje. Iako je dobio sav „alat“ u ruke, bolje reći narod mu ga da dao, ne može se reći da je išta od obećane reforme Stranke učinjeno.
Lovljeni lovac
Da li Bakiru Izetbegoviću ovih dana, uoči lokalnih izbora, stižu fakture za naplatu zbog toga što je obmanjivao sam sebe kada je obećao reformu stranke? Sasvim je moguće i zato postoji nekoliko vrlo ozbiljnih indicija. Ono što može zavarati analitičare koji uoče neke krupne anomalije u SDA-u jeste nepoznanica ko ih kreira, odnosno ko „vuče konce“? Radi se , naravno o objavljivanju vrlo kompromitirajućih informacija u medijima po neke ključne funkcionera SDA. Pored sitnih informacija o kriminalnim i politički nedopustivim rabotama pojedinaca, mediji su zaokupljeni Sebijom Izetbegović, Bakirovom suprugom. Objavljivanjem informacija u basnoslovnim pronevjerama u ordinaciji „Moja klinika“ gdje je, pored vlasnika, jedan od ključnih aktera Bakirova supruga, najozbiljnije ugrožava kredibilitet predsjednika SDA, iako javnost ovdje ne može razaznati ko je lovina a ko lovac? I bez ozbiljnih istražnih radnji i bez sudskih instanci nikad se neće ni saznati ko kome ovdje „smješta“.
Potom se desilo šokantno objavljivanje fotografija velebnog imanja Amira Zukića, generalnog sekretara SDA, odnosno Halima Zukića, predsjednika SDA Visoko. Fotografiranje je najvjerovatnije rađeno iz letećeg objekta poput drona, jer obični smrtnici takvim imanjima nisu mogli ni prići. Ovo je do sada medijski presedan u smislu podviga da se fotografijom pokaže sav raskoš u kojem uživa „zelena buržoazija“. Jer takvih imanja ima na desetine čiji su vlasnici najviši funkcioneri SDA. Ali, ako je ovo saznanje šokantno za javnost ne mora biti i za Bakir Izetbegovića. On je sigurno za ovo znao, a možda i svojim očima gledao, pa čak i uživao u svemu tome. Zašto nije reagirao i zašto nije smijenio Zukića, jer su mu takva pitanja javno postavljana? On je odgovarao, gle cinizma i drskosti (!), kako ne zna da su njegovi suradnici tako kriminalno bogati. Za Asima Sarajlića je rekao da zna da živi u stanu zbog koje još otplaćuje kredit, na primjer. Ko god mu je privatno sugerirao da smjeni Zukića i Sarajlića on je tražio dokaze o njihovom kriminalu. Naravno, do dokaza je teško doći jer su oni svojim „vezama“ u policiji u tužilaštvima izbrisali sve tragove.
Zanimljivo je da se tako ponašao i Alija Izetbegović. Kada je Omer Behmen javno sa govornice prozvao Senada Šahinpašića Šaju da se bavi kriminalnim poslovima i da je čak spreman trgovati i drogom, Alija ga je upozorio da o kriminalu ljudi javno iznosi samo one činjenice koje su pred sudom dokazive kao takve. Tako je odbio harangu na Šaju, ali je svojim intimusima privatno priznao kako vjeruje da „Šajino maslo nije za ramazana“.
Zato nakon objavljivanja fotografija imanja Amira Zukića Bakir konačno ima dokaz u rukama. I ovdje treba biti oprezan kad je u pitanju detekcija ko je poručilac ovih fotografija i kome je u interesu da se one baš sad objave. Nekoliko momenata kako iz političkog backgrounda samog Zukića, još više zbog motiva za objavljivanje fotografija baš njegovog imanja mogu odvesti na trag poručioca. Prvo, imanje se nalazi u Visokom gdje stoluju njegovi prezimenjaci Halim, kao predsjednik SDA, i Amir , kao aktualni ministar u Vladi Federacije BiH. Zukići su biznisom vezani za WGT osiguranje, koje je u finansijskim poteškoćama zbog enormnih dugova. U Visokom djeluju vrlo ugledni funkcioneri SDA poput Halida Genjca i Hilme Neimarlije, a povrh i iznad svih je ime Hasana Čengića. On je preko funkcije predsjednika Sabora IZ-e uspio povratiti politički utjecaj u SDA-u koji bio izgubio u vrijeme vladavine Sulejmana Tihića. To je veoma važna činjenica ako se ima u vidu da je Čengiću bilo onemogućeno da radi na svom „životnom projektu“ izgradnje aerodroma u Visokom. Ko iole poznaje Čengića zna da on sigurno nije odustao od realizacije ove ideje i stoga je sasvim logično zaključiti da je Zukić postao ministar saobraćaja u Vladi Federacija kao Čengićev igrač.
Zatim, Amira Zukića je za generalnog sekretara doveo Sulejman Tihić i sve dok on nije „okrenuo ćurak“ i iskazao lojalnost Bakiru Izetbegoviću postojala je latentna prijetnja da desetak Tihićevih pulena, poput Asima Sarajlića i Adila Osmanovića, preuzmu kontrolu nad Strankom. Pozitivan scenarij po samog Izetbegovića osigurao je upravo Amir Zukić.
Jedna cijela plejada, relativno mlađih funkcionera u SDA-u, poput Zukića i Sarajlića, razvile su svoje mreže i enormno se obogatili u vrijeme Tihića. Tako da ako bi Izetbegović i pokušao izvršiti neke kadrovske korekcije, pa smijenio neke iz te plejade, oni bi sa sobom povukli mnoge kadrove koji su umreženi i involvirani u vlast još u vrijeme Tihića. Stoga je Izetbegović prinuđen ignorirati sve primjedbe ne njihov račun i pustiti im rade kako su i naučili u vrijeme Tihića. Bitno je da još uvijek mogu priskrbiti više glasova i novca za stranku, nego što odbijaju (poštene) glasače od SDA.
Ali s početkom ljeta sam Izetbegović prolazi kroz pravi politički pakao. Potpuno je „polupao lončiće“ sa svojim partnerima u vlastima, odnosno liderima stranaka sa kojima je na jedva jedvite jade skrpio vlast kako u Federaciji BiH tako i na državnom nivou.
Od sastanka sa Miloradom Dodikom u Istočnom Sarajevu profitirao je Denis Zvizdić, dok je Izetbegović naljutio Dragana Čovića toliko da mu nije došao na zakazani stranački sastanak. Tek zahvaljujući novom koalicionom partneru Fahrudinu Radončiću došlo je do formalnog izmirenja, iako, sudeći po Čovićevoj reakciji, personalni odnosi više nikad neće biti kao do sada. Tako da je Izetbegović svoje ruke potpuno objesio Radončiću o vrat!
Traži se alternativa?!
Kako je Izetbegović sebi dopustio da upadne u „lacu“ između Dodika, Čovića, pa povremeno i Mladena Ivanića? Na ovo pitanje mora sam sebi dati dogovor! Ako su ga na to nagovorili njegovi (naj)bliži suradnici, onda mu sigurno nisu željeli ništa dobro. Tako da je razumljivo što će u svima njima, od sada i ubuduće, vidjeti potencijalne oponente, pa će i izborna kampanja sigurno biti opterećena mnogim takvim sumnjama. Krucijalna sumnja je da će svi akteri, kao i sve frakcije, raditi na tome da SDA zadrži što je moguće više načelnika, a da će zlurado posmatrati kako Izetbegoviću kao lideru stranke pada rejting i poliranost u masama. Motivi za ovakvo ponašanje su višestruki, a ključni je strah od ERDOGANIZACIJE stranke koji bi morao rezultirati čistkama od „sumnjivih elemenata“ . Prvi na udaru bi se našli osumnjičenici koji nikad nisu „svarili“ sklapanje prijateljstva sa Radončićem. Potom bi na red došli osumnjičenici koji sa skepsom gledaju na Izetbegovićevu politiku, posebno na bliskost ra turskim predsjednikom R. T. Erdoganom koji je postao veoma nepopularan kod zapadnih diplomata i u BiH, i da mu stoga traže alternativu. Ko bi mogao biti ta alternativa? Može se reći da za sada evropske diplomate favoriziraju Denisa Zvizdića. Ovakva vrsta političara, koji liče na voštane figure, veoma imponiraju evropskim diplomata jer smatraju da nisu skloni dizanju (nacionalističkih) tenzija u konfliktnim društvima. Problem sa Zvizdićem je što nema podršku baze, posebno Islamske zajednice. Da li bi mu je neko mogao priskrbiti? Da, ali problem je u tome što taj NEKO i sam gaji aspiracije da jednog dana postane lider SDA, odnosno stavi pod svoju kontrolu njenog lidera! Ko je taj? Naravno, radi se o Hasanu Čengiću, predsjedniku Sabora Islamske zajednice, koji je vrlo vješto doveo Husejna Kavazovića na mjesto reisu-l-uleme, da bi ga danas potpuno kontrolirao u njegovom radu. Pod ovim uvjetom Čengić bi sigurno podržao i Zvizdića, jer je očito da ga je do sada Izetbegović držao na distanci. Između ove trojice ljudi Izetbegovića, Zvizdića i Čengića, odvija se sudbina SDA! Kako zbog društveno-političke krize, jednako na unutarnjem kao i na globalnom planu, tako i zbog unutarstranačkih tenzija ovaj TROUGAO mora negdje nekad PUČ(I)! Taj UDAR će teško pretrpjeti sadašnja SDA. Zašto? Zato što nije na vrijeme reformirana i kadrovski pročišćena!
(TBT)
(739)