Ko ima najvišu, a ko najnižu platu u BiH

Generalni direktori na čelu velikih kompanija imaju najbolje plaćena radna mjesta u BiH, a njihova prosječna plata s bonusima dostiže i do 9.300 maraka, dok najslabije zarađuju trgovci čiji je prosjek tek oko 350 KM.

Zarade po profesijama analizirane su u najnovijem istraživanju specijaliziranog portala, koji se bavi tržištem rada “Plata.ba”. Svi navedeni rezultati su urađeni u periodu od 06. 10. 2015. godine do 06. 10. 2016. na oko 11.000 sudionika istraživanja.

“Najplaćenija zanimanja od oktobra prošle godine do oktobra ove godine su u oblasti menadžmenta i bankarstva, a najmanje plaćeni su radnici u sektoru turizma, gastronomije, hotelijerstva i trgovine“, ističu na ovom portalu, koji od 2010. godine analizira plate s više od 300 radnih mjesta širom BiH.

Na spisku iza generalnih direktora slijede izvršni direktori čiji je mjesečni prosjek 7.217 maraka. Platom od okruglo 5.000 maraka mogu se pohvaliti konzultanti, uglavnom angažirani u oblasti ekonomije, finansija i bankarstva.

Direktori sektora u oblasti bankarstva zarađuju 4.583, dok na račun regionalnih menadžera svakog mjeseca legne prosječno 4.117 maraka. S druge strane, najmanje plaćeni su trgovci, koji mjesečno zarade tek 350 KM, a od njih su za samo deset maraka plaćeniji agenti osiguranja.

Dobrim platama ne mogu se pohvaliti ni kuhari, novinari i dispečeri, koji su svrstani među najslabije plaćena radna mjesta s prosjekom od 370 maraka, iako vrhunski kuhari i novinari mogu dostići i petostruko višu platu.

Tek neznatno iznad su konobari, dok blagajnici mjesečno primaju 390 maraka. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je za niske plate u mnogim oblastima i veliki jaz u zaradama skriva nedovoljno razvijena proizvodnja i činjenica da na našim prostorima samo uslužna djelatnost dobro funkcionira.

“Na konkurs za jedno radno mjesto u trgovini u prosjeku se javi između 700 i 3.000 radnika. Dakle, kvalifikacijska struktura i ponuda radne snage utječe na nivo zarada. Tako i imamo situaciju da su uslužne djelatnosti veoma slabo plaćene, jer je velika ponuda radne snage“, objašnjava Pavlović.

Kada su u pitanju dobro plaćene pozicije, one uglavnom pripadaju visokoobrazovanim i kvalificiranim radnicima s iskustvom i odgovornošću za upravljanje velikim kompanijama.

“Privreda je s aspekta potražnje i plaćenosti potpuno na repu, što će nas skupo koštati u budućnosti“, naglasio je Pavlović ističući da je pozitivne pomake moguće napraviti jedino ako dođe do izjednačavanja zarada na istim poslovima u javnom i realnom sektoru.

Najviše prosječne plate s bonusima

9.300 – generalni direktor

7.217 – izvršni direktor

5.000 – konsultant – ekonomija, finansije, računovodstvo

4.583 – direktor sektora (bankarstvo)

4.117 – regionalni menadžer

Najniže prosječne plate

350 – trgovac

360 – agent osiguranja

370 – kuhar, novinar i dispečer

372 – konobar

390 – blagajnik

Zoran Pavlović kaže da je jedan od gorućih problema tržišta rada u BiH odljev radne snage.

“Nažalost, još malo nam nedostaje da ostanemo bez radne snage. Dokaz za to je i nedavni slučaj kada je čak 30 porodica iz Čelinca otišlo raditi na zračnoj luci u Lincu. Dobili su radne dozvole i smještaj, spakirali putne torbe i napustili zemlju“, ističe Pavlović.

S druge stane, evidentno je da, ipak, muškarci bolje zarađuju od žena, pa je tako najveća neto plata muškarca na poziciji izvršnog direktora 7.217 KM, a za ženu 4.200 KM na istoj poziciji. Slična situacija je i na poslovima u sektorima finansija, bankarstva, IT-a i farmacije gdje su muškarci plaćeniji od žena na istim pozicijama i do 1.000 KM.

Za bh. građane mogućnost zapošljavanja izvan granica čini se kao dobra vijest, posebno za one najkonkurentnije, dok se za BiH kao državu radi o manje dobroj vijesti jer bi najbolji kadar imao još jednu dodatnu inicijativu napustiti zemlju.

(122)