UMRIJETI PRIJE SMRTI: Penzioneri - prva žrtva Reformske agende — Sarajevograd.org

Stanje u zadnjih pola godine je sljedeće; penzioneri su prošlog ljeta zaprijetili štrajkom, premijer Novalić se dogovorio i obećao da više nikada neće kasniti nijedna penzija. I od štrajka nije bilo ništa.

Za nedostajući dio isplate penzija na kraju godine u Fondu PIO/MIO, Vlada FBiH je posudila pare za isplatu penzija od BH pošte (30 miliona KM), pa je privid obećanja trajao do 7. decembra, kada je isplaćena posljednja, novembarska penzija u 2015. godini. Prema Odluci Upravnog odbora Federalnog zavoda PIO/MIO, decembarske penzije su morale biti isplaćene do 5. januara 2016., ali se to nije desilo ni idućih dvadeset dana. I umalo da se zaboravi reći, da je Vlada FBiH u septembru obećala da će novi Zakon o PIO/MIO biti usvojen do 31. decembra 2015. iako ovo rješenje od forme nacrta nije nikuda odmaklo.

Brat je MIO koje vjere PIO

Zato je Vlada FBiH imenovala grupu za izradu konačnog teksta Strategije reforme mirovinskog sistema u FBiH čiji je osnovni zadatak da sagleda “postojeći sistem penzijskog i invalidskog osiguranja i ranije razmatranu Strategiju reforme penzijskog sistema i usporedne sisteme penzijskog osiguranja, kako u okruženju tako i šire”. Ako niste shvatili, eksperti (i to većinom isti ljudi koji su donijeli i prethodnu strategiju), trebaju na već postojeću Strategiju iz septembra 2013., opet predlagati novu strategiju iako već postojeća daje potpuni prikaz makroekonomskih kretanja i budućnosti penzionog sistema u BiH.

Za to vrijeme, samo u periodu od početka novembra do kraja godine, broj penzionera u FBiH je porastao za 3.857, pa je 2015. završena s još jednim rekordom od 402.044 penzionera (u decembru 2014. bilo je 394.900 penzionera u FBiH).

Naravno, ono što zanima populaciju penzionera, ne zanima i Vladu FBiH. “Penzije će po novom zakonu isključivo zavisiti od uplate doprinosa i od godina radnog staža. Primjera radi, radnik sa 40 godina radnog staža, s prosječnom plaćom, imat će 40 bodova koje će pomnožiti sa općim bodom 14,31 i dobiti penziju u visini od 560 KM. A veću penziju će imati naravno, ukoliko mu je plaća prije odlaska u penziju bila 1.000 KM. Od ovog zakona očekujemo da svako dobije penziju prema onom što je ulagao u Zavod MIO/PIO, da toliko povuče dok bude koristio tu mirovinu”, tvrdi i nada se predsjednik Udruženja penzionera FBiH Mehmedalija Rapa.

Što se, pak, Vlade FBiH tiče, ona za ove Rapine želje nema, niti će imati novca ma kakvo zakonsko rješenje bude bilo. Premijer ima (naučno)fantastične zamisli da smanjenjem plaća i doprinosa poveća budžet, a time i fond PIO/MIO?! Ovo je moguće uz nagli rast zaposlenosti, tačnije uz tzv. punu zaposlenost, ali u njegovim nerealnim rokovima od jedne do tri godine. Bruto stopa doprinosa za penzijsko osiguranje u FBiH od 23% najveća je u Evropi, što drži visoku cijenu rada, ali i potiče neprijavljivanje radnika i stvarnog dohotka.

Pored ovoga, za dugoročnu održivost penzionog sistema morali su već biti riješeni jedinstven sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa pri Poreznoj upravi FBiH, iskorijenjen rad na crno, puna funkcija tržišta vrijednosnim papirima, izvršene isplate po dugovima za neuvezan i neuplaćen radni staž radnika, kontinuitet izmirivanja sudskih presuda, progresivni porast stranih i domaćih investicija… Jednom riječju, sva se priča ne može riješiti u mandatu ni premijera Novalića, ni nekog budućeg, na način u koji Vlada FBIH pokušava nemušto uvjeriti građane.

MMF – siva perspektiva

Dugoročna analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da je bh. stanovništvo u dubokoj demografskoj starosti: udjel mladih (od 0 do 14 godina) u ukupnom stanovništvu pao je od popisa 1953. sa 27% na 18,1%, stanovništvo je u prosjeku staro 38,3 godina, udjel stanovništva starijeg od 65 godina je sa 7% 1953. godine porastao na 14,1%. Od 1991. teritorija FBiH bilježi smanjenje ukupnog broja stanovnika, stalno demografsko starenje, ili porast broja i udjela stanovnika starijih od 65 godina.

Brojčani priliv na tržište rada u sljedećih 20 godina određen je kretanjem broja novorođenih u zadnjih 20 godina, priliv u penzijsku dob određen je isto tako starosnim sastavom tržišno aktivnog stanovništva. U ukupnom stanovništvu tri velike dobne grupe: mladih (0–14 godina), radnog kontingenta (15–64 godine) i starijih (65 i više godina) ne piše nam se dobro. Prema varijanti spontanog (vrlo niskog) fertiliteta bez migracija na kraju projiciranog razdoblja udjel današnjega autohtonog stanovništva mlađeg od 15 godina past će na 11,69%, dok će udjel stanovništva starijeg od 65 godina porasti do 25,15%. Čak i u slučaju vrlo visokog fertiliteta i visoke migracije do sredine 21. vijeka, udjel starog stanovništva rastao bi do 21,94%, dok bi udjel mladih porastao i apsolutno i relativno do 16,42 %.

Makroekonomska projekcija MMF-a do 2017. je pesimistična, a nakon 2017. može biti umjerena – ni optimistična ni pesimistična. Realna stopa rasta BDP-a za 2013. godinu procijenjena je na 0.5%, za 2014 na 2%, te 3% od 2015. sve do 2075. godine. Realna stopa pada prosječne plaće u 2013. procijenjena je na 2.4%, u 2014. godini očekuje se rast od 3%, a zatim od 3.5% u 2015. sve do 2075. godine. Stopa inflacije (mjerena indeksom cijena na malo) pretpostavljena je na niskoj razini u cijelom razdoblju, i to 1.8% u 2013., 1.9% u 2014, 2.0% u 2015, te 2.2% u svim ostalim godinama do 2075. Ako se ništa ne promijeni, penzijski sistem FBiH bit će pod uticajem starenja stanovništva i niske stope aktivnosti radnog kontingenta.

Nepromijenjena dob penzionisanja od 65 godina za oba spola, mogućnost prijevremenog penzionisanja kroz beneficirani radni staž te nepromijenjeni uvjeti za stjecanje prava na invalidsku i porodičnu penziju, rezultirat će u stalnom rastu broja penzionera sve do 2040. godine, kada će se radi ukupnog smanjenja broja stanovnika i taj broj početi smanjivati.

U projekciju je uključeno predviđeno ukidanje prijevremenog penzionisanja 2015. godine, čime se od te godine smanjuje broj novopenzionisanih za oko šest hiljada godišnje u prvih 10 godina. Ali to nije dovoljno za loša demografska kretanja. Broj osiguranika u nepromijenjenim uvjetima bio bi i dalje pod uticajem niske stope aktivnosti radnog kontingenta, pogotovo žena, značajne emigracije i održavanja sive ekonomije. Kao rezultat ovih kretanja, omjer sistemske ovisnosti (omjer broja penzionera i osiguranika), trenutno oko 80%, dosegao bi 100% oko 2024. godine, svoj maksimum od 146% oko 2054. godine, a onda polako opadao sve do 2075. godine.

Samo je smrt sigurna reforma

“MMF budućnost” u FBiH je nažalost realno očekivati. Činjenica je da ni u prvom mjesecu 2016. nije zaustavljena praksa neplaćanja doprinosa, čime se nastavlja neuvezivanje radnog staža. I da se u prvom kvartalu ove godine usvoji zakon o uvezivanju radnog staža, bez sistema kaznenih mjera sprječavanja daljeg izbjegavanja uplaćivanja doprinosa, taj zakon u najboljoj situaciji može riješiti problem za 65.000 ljudi (košta 450 miliona KM), u idućih deset godina, što pokazuje da je namjera Vlade FBiH čekanje da se neke stvari “same dogode”; da se sukcesivno uplaćuju sredstva od dana sticanja prava na penziju, ili da se nikako ne uplate zbog smrti penzionera koji je pravo na penziju stekao npr. 2008., ali prvu penziju nije dočekao jer je umro u januaru 2016. godine. Staž mu jednostavno nije bio uvezan, a sa smrću prestaju i obaveze države, čijim nemarom penzioner nikada nije dobio rješenje o penzionisanju.

U takvoj situaciji, priče koje lansiraju stručnjaci iz Vlade FBiH da će donošenjem novog Zakona o PIO/MIO biti uveden drugi kapitalizirani penzijski stub, baziran na ličnim računima zbilja je perverzno iživljavanje nad ionako poluludom stanovništvu FBiH. Naime, drugi kapitalizirani penzijski stub zahtijeva savršen fiskalni sistem koji bi opet donio ogromne fiskalne prihode. Za sada, realnost pokazuje da prvi stub penzionog sistema kojeg tek treba reformisati ne može stvoriti bilo kakve uštede jer penzioni sistem nije adekvatan. Jednostavno, fond se ne može redovno puniti bez daljeg zaduživanja.

Zato u 2016., penzioneri mogu očekivati dalje kašnjenje penzija. Budući penzioneri, ako reforma ne obuhvati cijeli penzioni sistem, već se svede na puko donošenje zakona po hitnom postupku bez mehanizama učinkovite primjene, moraju pitati Fadila Novalića kada će se i gdje nasukati njegov brod bez cilja.

Tekst je preuzet iz februarskog broja političkog mjesečnika Prizma.

(27)