Tako su se juče oglasili profesori Studijskog programa sociologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, s pitanjem: “Zar smo toliko očajni da verujemo još samo u onozemaljsko spasenje?”
Umjesto IT tehnologija, preduzetništva i drugih vještina potrebnih za 21. vijek, mladi u Republici Srpskoj bi od jeseni mogli učiti molitve i spremati se za sudnji dan.
Predsjednik RS Milorad Dodik je, uoči Vaskrsa, najavio da će u RS od iduće školske godine vjeronauka biti uvedena i u srednjim školama. Iz Ministarstva prosvjete RS stiglo je, za sada, tek šturo obavještenje da je Ministarstvo, još ranije, primilo inicijativu Srpske pravoslavne crkve, a da će “o daljim koracima javnost biti blagovremeno obaviještena”.
Što se javnosti tiče, ona je manje više ubijeđena će u Srpskoj biti onako kako Dodik kaže, pogotovo ako se udurži sa crkvenim velikodostojnicima.
Ova inicijativa izazavala je pravu buru u RS. Dok pobornici vjeronauke uglavnom ćute, računajući da će “izgurati svoje”, branioci ljudskih i dječjih prava i vrijednosti sekularnog društva glasniji su nego ikad.
Onozemaljsko spasenje
Tako su se juče oglasili profesori Studijskog programa sociologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, s pitanjem: “Zar smo toliko očajni da verujemo još samo u onozemaljsko spasenje?”
Sociolozi se pitaju kako vjerska nastava, koja nije utemeljena na naučnim istinama, može doprinijeti obrazovanju mladih ljudi.
– Sociologija i drugi opšteobrazovni predmeti, koji mogu doprinijeti boljem razumijevanju procesa u društvu i kritičkom promišljanju, smatrani su nepotrebnim za određena zanimanja, jer dodatno opterećuju učenike. Zašto se u istom kontekstu ne posmatra i vjeronauka? Kako je moguće da nam u društvu prepunom izazova i problema ne trebaju znanja iz društvenih i humanističkih nauka, a treba nam vjerska – pitaju se sociolozi.
Djeca najveće žrtve
Pozivajući se na preporuke Savjeta Evrope, sociolozi poručuju da treba odustati od „vjerske i vjerničke mobilizacije“ kroz školski sistem.
Posebno ih, navode, brine “veza vjerskih ustanova i određenih političkih subekata”.
– U jednoj takvoj trgovini simboličkim i političkim kapitalom i uticajem najveće su žrtve djeca i njihova budućnost – navodi se u saopštenju.
U interesu djece, među prvima se protiv uvođenja vjeronauke u srednje škole pobunila banjalučka organizacija “Zdravo da ste”.
– Osim strateškog djelovanja SPC u vezi sa sopstvenim interesima, ne vidimo nijedan opravdan razlog za uvođenje vjeronauke. Djeca i mladi u našoj javnoj sferi privlače pažnju uglavnom kada stradaju ili masovno odlaze. Ono što se u međuvremenu dešava iza mnogih zatvorenih vrata određuje sudbinu ne samo naše djece i mladih, nego i cijelog društva, a najčešće zadovoljava interese male grupe pojedinaca – poručeno je u otvorenom pismu ove NVO.
Odvojeni od države
Da je u pitanju strateški interes ne samo SPC, nego i drugih vjerskih zajednica, koje se do sada nisu otvoreno izjasnile o uvođenju vjeronauke za srednjoškolce, smatra i Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava. Dodaje da nije slučajno što je ova inicijativa, nakon dugogodišnjeg zagovaranja, aktualizovana baš u godini izbora.
– Uvođenje vjeronauke u srednje škole je prvenstveno dugoročni cilj većinskih vjerskih zajednica, koje se bore za svoje interese i ideje. Političarima je uoči izbora potrebna njihova podrška, i obrnuto, tako da je ova jesen zaista dobar tajming za takvu odluku – kaže Lučka.
Dodaje da u demokratskom društvu svako može pokretati kakvu god hoće inicijativu, ali je ključno pitanje kakav će stav o tome zauzeti institucije, u ovom slučaju Ministarstvo prosvjete RS.
– Ako živimo u sekularnoj državi, u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, ili bi bar tako trebalo biti, vjersko obrazovanje bi moralo biti odvojeno od javnog. Dakle, vjeronauci je mjesto u vjerskim zajednicama, a ne u okviru školskog sistema – jasan je Lučka.
Netransparetno zapošljavanje sveštenika
Vjerska nastava se već izvodi u osnovnim školama RS, a izbor vjeroučitelja je, podsećaju sociolozi, u nadležnosti Crkve, a ne školskog sistema.
– Time je zapošljavanje nastavnog kadra za ovaj predmet netransparentno – navodi se u saopštenju Studijskog programa sociologije banjalučkog FPN, uz pitanje kako se ova praksa uklapa u Zakon o srednjem obrazovanju RS, te da li će se takva praksa nastavitii u srednjim školama.
Inače, cijelu inicijativu prati sumnja da je uvođenje vjeronauke u srednje škole način da se zaposle prekobrojni teolozi.
(92)