Iako se, zbog nedostatka vremena nisu mogli posebno osvrnuti na dokaze iz kojih Tužilaštvo crpi osnov sumnje u ovom slučaju, iz obrazlaganja advokata na sinoćnjem ročištu dalo se zaključiti da oni redom smatraju da je u ovom slučaju politika dobro uplela prste u ovaj slučaj.
U iščekivanju odluke Suda, advokati koji zastupaju osumnjičene u slučaju hapšenja Atifa Dudakovića i još 12 pripadnika 5. korpusa Armije RBiH mahom su bili optimistični, vjerujući da Sud neće odrediti mjeru pritvora. Svoj optimizam temeljili su na tome što smatraju da je prijedlog postupajuće tužiteljice Vedrane Mijović, kako su kazali, paušalan i potpuno neutemeljen, objavio je Faktor prije odluke Suda BiH.
Advokati u slučaju “Dudaković i ostali” iznijeli su svoja pojašnjenja…
Identitet svjedoka nije poznat ni advokatima
Tužilaštvo je, kao što je poznato, pritvor za uhapšene zatražilo zbog “postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju na to da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogli ometati istragu utjecajem na svjedoke”.
Riječ je o, kako je navela tužiteljica Mijović, preostalih 15 svjedoka koje žele ispitati u narednom periodu, a za koje je već izrečena mjera zaštite. Naime, spisak svjedoka dostavljen je samo Sudu. Niti osumnjičeni, niti njihovi advokati ne znaju o kome je riječ, niti na koje okolnosti bi oni trebali svjedočiti.
Odbrane su redom ukazale na to da je tokom istrage Tužilaštvo saslušalo oko 400 svjedoka, na koje niko nikada ni na koji način nije niti pokušao utjecati, pa im nije jasno zbog čega tužiteljica smatra da će utjecati na svjedoke, za koje usput ne znaju ni ko su.
– Imena tih svjedoka dostavljena su samo Sudu i rečeno je da će tako biti i u budućnosti. Za šta nas onda drže? Za mađioničare? – slikovito je ovu situaciju opisao advokat Asim Crnalić.
Iako se, zbog nedostatka vremena nisu mogli posebno osvrnuti na dokaze iz kojih Tužilaštvo crpi osnov sumnje u ovom slučaju, iz obrazlaganja advokata na sinoćnjem ročištu dalo se zaključiti da oni redom smatraju da je u ovom slučaju politika dobro uplela prste u ovaj slučaj.
Samim tim što je, kako su naveli, i vrapcima na grani, pa tako i osumnjičenima, poznato da se ova istraga vodi posljednjih 10 – 12 godina. Pitaju se čemu hapšenje, a posebno čemu zahtjev da se oni i pritvore.
– Koja je to činjenica koja je odlučila da se ti ljudi sad hapse? Tu je politika uplela prste, namjerno se pred izbore to radi – kazao je Fahrija Karkin, koji zastupa osumnjičenog Ekrema Dedića.
Na ovu činjenicu ukazao je i Ifet Feraget, advokat Fatmira Muratovića.
– Postavlja se pitanje zašto nismo taj dan pozivanja – dakle samo pozivanja, jer hapšenju ovdje nema mjesta nikako – zašto nismo pomjerili za 15-20 dana dok Tužilaštvo ne sasluša i te preostale svjedoke. Zato sam ja rekao da je ovo vještački podijeljena istraga i to automatski toj istrazi daje epitet nezakonite istrage – kazao je Feraget, te dodao da je istraga prava samo ako je zakonita, “a ako nije – vi je zovete istragom, ali to za mene nije istraga”.
– Za mene je jako neobično bilo to da je 400 svjedoka saslušano i da se ta istraga onda vještački dijeli na “dvije istrage”- na onoj u kojoj će se saslušati 400 svjedoka i na onu u kojoj će se saslušati tih 15 koji tobože nisu mogli biti saslušani. Stoga sam ja ukazao na dvije stvari Sudu koje je onda Sud i tražio od tužiteljice da pojasni zbog čega smatra da se ovdje svrha ne može postići izricanjem mjera kojim se sasvim uspješno mogu stvoriti uvjeti za uspješno vođenje postupka. Tužiteljica to nije mogla obrazložiti, ona je samo rekla da se na taj način ne može osigurati uspješno vođenje postupka, trebala je reći i zašto. I konačno treba odgovoriti zašto tih preostalih 15 svjedoka, ako je i ovih ostalih masa bilo zaštićenih – a čuli smo i masu kolega koji su rekli da i njihovi klijenti se terete isključivo na osnovu iskaza zaštićenih svjedoka – dakle, u čemu problem s tih 15 ljudi? Jesu li u Kanadi? Jesu li bolesni? – kaže Feraget i dodaje da tužiteljica na to nije dala konkretan odgovor.
U pravu nema “ja smatram”
– U pravu nema “ja smatram”, nego postoje konkretni dokazi o opasnosti utjecaja na svjedoke i postoji apstrakcija. Apstrakcija ne pije vode. Apstrakciju vrlo često zloupotrebljavaju sudovi, ne Sud BiH, i to je, rekao bih rak-rana našeg pravosuđa. Percepcija javnosti je da je to nešto što se čini u cilju kažnjavanja, a to nema veze s tim. Pritvor je mjera – isto kao i poziv, samo što se pritvor određuje za onog ko izbjegava, za onoga ko će ometati i tako dalje… – obrašnjava Feraget u razgovoru za Faktor.
Od pojedinih advokata se moglo čuti i to da Tužilaštvo želi iskoristiti mjeru pritvora kao pritisak na osumnjičene.
Advokat Emir Gačanović, koji zastupa osumnjičenog Redžepa Zojića je, između ostalog, spomenuo činjenicu da je njegovog branjenika Tužilaštvo ispitivalo u svojstvu svjedoka, a potom je stavljen u klupu za optuženike.
– Ako je iko vršio pritisak na nekoga, vršilo ga je Tužilaštvo na mog branjenika – kazao je sinoć Gačanović, dok je njegov kolega Sulejman Dedićtakođer kazao kako smatra da je bilo zloupotrebe procesa od Tužilaštva, te da je osumnjičenima “nuđeno da kažu tako i tako i da će dobiti to i to”.
Ono što je svima nakon sinoćnjeg ročišta bilo jasno jeste da se ovaj predmet gotovo u cijelosti zasniva na iskazima zaštićenih svjedoka.
Iskazi svjedoka pod znakom pitanja
Advokat Crnalić je ukazao da s obzirom na to da prilikom saslušanja tih svjedoka nisu bili prisutni ni osumnjičeni niti njihovi advokati, tako da su ti iskazi u ovoj fazi pod velikim znakom pitanja.
Advokat Feraget je posebno ukazao na tu činjenicu, kazavši kako njegov branjenik konkretno u vrijeme izvršenja djela koje mu se stavlja na teret nije uopće bio u mjestu koje se navodi.
– Tužilaštvo je tu činjenicu moralo provjeriti, a nije. Samim tim, u vodu padaju svi ostali navodi – kazao je Feraget, podsjetivši da je Tužilaštvo dužno po zakonu poštovati načelo jednakosti stranaka u postupku, i prikupljati ne samo dokaze koji idu na štetu, već i one koji idu u korist osumnjičenima.
General Atif Dudaković je bio komandant odbrane Bihaća i oslobodilačke operacije “Sana 95”, tokom koje je za četiri dana Peti korpus ARBiH oslobodio okupirane teritorije i ušao u dubinu teritorije okupirane od VRS-a na oko 120 kilometara. Istovremeno je ratovao s Vojskom Srpske Krajine, Vojskom Republike Srpske, Vojskom Jugoslavije i zloglasnim “Crvenim beretkama” Milorada Ulemeka Legije i Narodnom odbranom Fikreta Abdića.
U više navrata je, osvrćući se na navode o pripremi optužnice, novinarima u intervjuima govorio kako nije ratni zločinac i da je časno branio svoju zemlju i narod. Njegovo i hapšenje ostalih 12 osoba izazvalo je burne reakcije i osude političkih stranaka i javnosti u većem dijelu BiH.
(Faktor/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)
(1158)