Korporacije koje su uspješno sprovele internacionalnu ekspanziju efikasno funkcionišu na metanacionalnom nivou – one ne samo da stvaraju velike količine novca, već istovremeno mijenjaju i definiciju “globalne supersile”.
Sa početkom 21. vijeka, svijet je definitivno upao u doba metanacionalnosti – kompanije koje su uspješno sprovele internacionalnu ekspanziju efikasno funkcionišu na metanacionalnom nivou, odnosno ne pripadaju ni jednoj državi.
Termin metanacionalno skovali su eksperti za biznis strategije Iv Doz, Hoze Santos i Piter Vilijamson u knjizi objavljenoj 2001. godine. Metanacionalne korporacije su one koje su odstupile od tradicionalnog “što je dobro za državu, dobro je i za kompaniju, i obratno”. Danas, presijecanje državnih žila kukavica postalo je uobičajeni “biznis”.
Ove kompanije najčešće stacioniraju bazu svog poslovanja, fabrike, osoblje i bnakovne račune na lokacijama sa mnoštvom resursa i manjkom propisa. One najrazvijenije postavljaju menadžment u jednu, finansije u drugu, administraciju u treću i “hardver” u četvrtu zemlju.
Neke od najvećih američkih firmi kao što je Microsoft drže bilione neoporezovanih dolara na ofšor računima sa kojih novac najčešće ide dalje u švajcarske banke, Luksemburg, Singapur ili na Kajmanska ostrva. Neki eksperti nazvali su ovaj novac “bezdržavnim prihodom”.
Fenomen metanacionalnih kompanija ne samo da proizvodi veliki količine novca, on istovremeno uzdrmava i definiciju “globalne supersile”. Veliki broj eksperata smatra da neka od međunarodnih korporacija vrlo lahko može preuzeti od SAD-a ulogu vodeće svjetske sile.
Iako djeluje nevjerovatno, treba imati u vidu da BDP Applea prevazilazi nivo BDP-a dvije trećine svjetskih zemalja. Deset najvećih banaka danas kontrolišu oko 50 odsto svjetskog novca.
Svijet ulazi u novu eru u kojoj najmoćniji princip nije suverenitet već “ponuda-potražnja”.
Najvažnije pitanje sada jeste hoće li biznis otići još dalje i evoluirati sa nadnacionalnog na virtualni? Neki misle da hoće. Baladži Srinivasan iz kompanije Andersen Horovic smatra da Silikonska dolina postaje moćnija od Vol Strita i čak same američke vlade i to čini stvarajući društvo izvan društva, odnosno društvo koje vodi tehnologija.
Metanacionalne kompanije vode se samo jednim pravilom – uvijek postoji neko mjesto na kojem će profit biti veći, okruženje prijateljskije i prilike šire. Taj princip pomogao je metanacionalnim kompanijama i korporacijama da prerastu svoje prvobitne gazde – državu.
Ovi je 25 najmoćnijih korporacija na svetu i njihov godišnji prihod u milijardama dolara:
- Walmart – 486
- Exxonmobil – 269
- Royal Dutch Shell – 265
- Apple – 234
- Glencore – 221
- Samsung – 163
- Amazon – 107
- Microsoft – 95
- Nestle – 93
- Alphabet – 75
- UBER – 62.5
- Huawei – 60
- Vodafone – 60
- Anheuser-Busch Inbev – 47
- Maersk – 40
- Goldman Sachs – 34
- Halliburton – 31
- Accenture – 31
- Mc Donald's – 25
- Emirates – 24
- Facebook – 18
- Alibaba – 12
- Blackrock – 11
- Mc Kinsey & Company – 8
- Twitter – 2.2
(Global CIR/Newsweek/Agencije)
(25)