Slovačkom diplomati odgovorio je u jednoj kolumni ugledni profesor Univerziteta u Sarajevu dr. Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva RBiH i učesnik pregovora u Dejtonu.
Piše: Amina Čorbo-Zećo
Savjet EU imenovao je Slovaka Miroslava Lajčaka za posebnog izaslanika EU za dijalog između Srbije i Kosova, te za ostala regionalna pitanja zapadnog Balkana u koje svakako spada i Bosna i Hercegovina. Njegov mandat od godinu dana vješto su odmah počeli koristiti Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, a nije im daleko ni Dragan Čović, lider HDZ-a.
Ovaj trojac Dodik-Lajčak-Čović sastančio je još prije potvrđivanja imenovanja Lajčaka, inače bivšeg visokog predstavnika u BiH gdje su razgovarali osim BiH i o političkoj situaciji u regionu, sa posebnim osvrtom na evropsku perspektivu zemalja regiona. Ne treba sumnjati da je Dodik Lajčaku iznio viđenje političkog mentora Vučića,.
Zadaće novog posebnog izaslanika EU tj. Lajčaka bit će postizanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, poboljšanje dobrosusjedskih odnosa i pomirenje među partnerima na zapadnom Balkanu kako bi im se pomoglo da prevladaju nasljeđe prošlosti te doprinos konzistentnosti i učinkovitosti djelovanja EU na zapadnom Balkanu.
Kako će on to raditi kada je svojim prvim izjavama o npr. Željku Komšiću uzburkao stvari i u samoj BiH, kako bi onda mogao, a još bolje pitanje, na čiju štetu “pomiriti” BiH i Srbiju.
“Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Dejtonskog ustava, jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana Predsjedništva”, rekao je Lajčak.
Odgovorio mu je u jednoj kolumni ugledni profesor Univerziteta u Sarajevu dr. Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva RBiH i učesnik pregovora u Dejtonu. Profesoru Komšiću je nevjerojatno da Lajčak „stavlja dejtonska duhovna isparenja ispred Ustava BiH“, kojeg, na kraju krajeva, i zovu “Dejtonskim ustavom“.
Ne trebaju nas tako čuditi ofanzivna djelovanja Dodika, potpomognuta snagama iz Srbije, jer im direktnu podršku daje upravo Lajčak.
Zato Dodik olako kazuje da su oni „spremni smo da se BiH sačuva kao država, ali tražimo više autonomije“. Kao da se on ili oni nešto pitaju. Ali, da pokušavaju, pokušavaju, pa čak i u vrijeme korone, jer valja iskoristiti mandat Lajčaka.
Ništa čudno, Lajčak sve vrijeme perfidno negira postojanje i cjelovitost BiH. Sve što je uradio Lajčak bilo je na štetu ove zemlje. Čak i dok je bio visoki predstavnik u BiH govorio je o mogućem nestanku ove zemlje i njenoj podjeli.
Kad je naprasno morao napustiti Bosnu i Hercegovinu, kao nijedan visoki predstavnik prije njega, nastavio je sa istim žarom govoriti o podjeli i nestanku Bosne i Hercegovine.
Patriote ove zemlje su ga jednako tretirale kao nekada agresore na svoju državu. Po mnogima BiH ima najgore evropske predstavnike. Trećerazredni diplomati nerijetko obavljaju funkcije koje su direktno vezan za Balkan i BiH.
Ohrabren podrškom bivšeg visokog predstavnika, Dodik sada prijeti sadašnjem. Kolegijalnosti nema, Lajčak šuti, dok OHR traži veću sigurnost, a Dodik četrnaest godina ponavlja stav o OHR.
Rekao nam je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i da ništa nije završeno u smislu izgradnje sistema u BiH, navodeći da povjerenje ne može da se gradi dok Ustavni sud BiH sa dva Bošnjaka i tri stranca, ponekad i dva Hrvata, donosi mjere neprihvatljive za Republiku Srpsku.
Podsjetit ću na pisanje Slobodana Vaskovića, tvrdio je svojevremeno da Lajčakove izrazito srdačne veze sa Dodikom i Čovićem imaju i svoju finansijsku pozadinu. U jednom tekstu iz marta 2017. godine Vasković je optužio Lajčaka da je u Vladičanskoj vili u Dubrovniku primio torbu sa velikom sumom novca.
Niko se nije ni osvrnuo na ove tvrdnje, iako je već jasno da novinar Vasković nema običaj govoriti uprazno. Ni Lajčak nije nikada demantirao ove ozbiljne optužbe. Ali, zato je nastavio da zdušno navija za Dodika i Čovića i podržava njihove uporne prijetnje podjelama ove države.
I jer instucije BiH nisu regairale na vrijeme i dalje na djelu imamo udruženo zločinačko djelovanje zarad ličnih interesa i protiv Bosne i Hercegovine.
(517)
