“Srbija nije nikakav garant, a Slobodan Milošević je bio priveden u Dayton da potpiše sporazum ne da bi bio njegov garant, već kao jedna od strana-učesnica u ratu, jer je taj rat imao karakter međunarodnog konflikta”, smatra Gruhonjić.
Navršava se dvadeset i pet godina otkako je potpisan Daytonski mirovni sporazum, dokument koji je zaustavio ratne sukobe na području Bosne i Hercegovine, 21. novembra 1995. godine.
Opisalo je Zabranjeno pušenje taj historijski događaj, 21. novembra 1995. godine u svojoj čuvenoj pjesmi “Yugo 45”. Za stolom su bili Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.
Došlo je vriijeme da se okonča rat koji je početkom devedesetih zgrozio čitav svijet i koji je ostavio duboke tragove.
“Onda pružiše si ruke, na komšiju se ne može. Onda popiše po jednu i razguliše”, prati snimak iz Daytona glas Seje Seksona.
Četvrt vijeka kasnije, stručnjak za ljudska prava i tranzicionu pravdu Adnan Kadribašić ističe značaj Daytonskog sporazuma kada je konkretno proces istraživanja ratnih zločina i saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u pitanju, ali navodi da on ima svoje nedostatke koji su ostavili posljedice na naša društva.
“Sporazum je stavio veliki naglasak na krivični aspekt suočavanja sa prošlošću, a malo na mir i pomirenje. Danas nemamo strategiju za tranzicionu pravdu, ali imamo za procesuiranje ratnih zločina. U takvom pristupu žrtve će rijetko doći do restorativne pravde, a veliki broj djela će ostati bez utvrđene istine o činjenicama”, navodi Kadribašić za VOICE.
Primjer toga je i Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i civilnih invalida rata, donijet u Skupštini Srbije početkom godine, koji ne prepoznaje mnoge kategorije civilnih žrtava rata, kao što su žrtve ratnih silovanja i oni koji boluju od posttraumatskog stresnog poremećaja, jer po ovom zakon civilnom žrtvom se smatra samo onaj ko ima 50 posto fizičkog oštećenja.
Istraživačica Fonda za humanitarno pravo Jovana Kolarić u izjavi za VOICE navodi da su međunarodni akteri naglasak stavljali na izgradnju institucija u Bosni i Hercegovini napravivši komplikovani državni aparat u kojem su se izgubile iz vida potrebe pojedinaca i društva izašlih iz rata.
“Sama struktura zemlje utvrđena Daytonskim sporazumom je ojačala i održala nacionalne podjele, a posljedično i nacionalističke politike koje su uz druge faktore i dovele do rata. Nakon samog sporazuma nisu uslijedile nikakve restrikcije podobnosti za učešće na izborima nacionalističkih stranaka i drugih aktera koji su aktivno učestvovali u ratu”, navela je Kolarić.
Sastavnim dijelom ovog Sporazuma, odnosno njegovim Aneksom 4, Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđeno je da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju biti iz redova tri konstitutivna naroda BiH, odnosno Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Ovom diskriminatornom odredbom je nacionalnim manjinama zabranjeno da učestvuju u ključnim procesima donošenja odluka, kaže Adnan Kadribašić.
Programska koordinatorka Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) u Hrvatskoj Branka Vierda ističe i da je u mjesecima i godinama nakon Daytonskog sporazuma nacionalizam u Hrvatskoj još uvek dominantni okvir političkog i društvenog djelovanja.
“Ako o pomirenju razmišljamo kao o doprinosu ostvarenju trajnog mira na ovim prostorima, onda to mora da bude jasan i nedvosmislen cilj prvenstveno onih koji su politički odgovorni za ostvarenje tog cilja. Dok god svjedočimo ekstremnom nacionalizmu u javnom prostoru i dinamici koji nije puka rijetkost, imamo mnogo da radimo na stvaranju mira u regiji”, navodi Vierda za VOICE.
Povratak u devedesete
Izvršna direktkorica Fonda za humanitarno pravo Ivana Žanić smatra da je Srbija danas u veoma lošim odnosima sa susjednim državama.
“Dugogodišnje tenzije sa Hrvatskom, neriješeni odnosi sa Kosovom, najnovija dešavanja u Crnoj Gori i bliskost sa Republikom Srpskom dovodi do toga da se politika koja je bila dominantna devedesetih i dalje nastavlja, čime se stvaraju tenzije i pogodno tlo za jačanje nacionalističkih politika”, poručuje Žanić.
Kopredsednik Igmanske inicijative u Crnoj Gori Branislav Radulović govori kako je situacija po pitanju značaja građanskog društva i suživota različitih nacionalnosti Crna Gora napravila veliki pomak, ali da kleronacionalističke tendencije ipak jačaju.
“Nažalost, uticaj desničarskih struktura i pristalica tvrdonacionalnih koncepata, sa jakim uticajem klera, danas – dvadeset pet godina kasnije – ponovo raste i u tom pogledu imamo neku vrstu povratka u devedesete”, smatra Radulović.
Neophodno je da se naglasi i problem obrazovnih sistema zemalja u regionu, za koje Radulović kaže da “nisu odgovorili potrebi da se generacije rođene u ratu i nakon njega pravilno edukuju i sačuvaju od posledica postratnog zagađenja”.
Fond za humanitarno pravo u Predlogu praktične politike – ratovi 1990-ih u nastavi istorije navodi kako autori udženika ne koriste bogato i javno dostupne arhive Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Ratovi su u udženicima prikazani površno i pristrasno – ističući da je Srbija jedina i najveća žrtva oružanih sukoba, dok se sve druge žrtve zanemaruju.
Javni zagovarač Koalicije za REKOM Dinko Gruhonjić skreće pažnju na činjenicu da se u srpskim medijima neosnovano insistira na tome da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Srbija nije nikakav garant, a Slobodan Milošević je bio priveden u Dayton da potpiše sporazum ne da bi bio njegov garant, već kao jedna od strana-učesnica u ratu, jer je taj rat imao karakter međunarodnog konflikta. Garanti Daytonskog sporazuma se isključivo nalaze u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC), u kojem – naravno – ne sjede predstavnici Srbije i Hrvatske”, smatra Gruhonjić.
On navodi i da je takav medijski diskurs “još jedan od dokaza da se Srbija nikada nije odrekla sna o ‘aneksiji’ Republike Srpske”.
Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.
(SB)
(146)
Related posts:
Na današnji dan pogubljen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (FOTO)
ŠOKANTNA ISPOVIJEST PERE GUDELJA: “Nisam pokušao samoubistvo, DVIJE MASKIRANE osobe htjele su me ubiti…
Nekad helikopter i hummer limuzina, a sad i konji, i avion, i kočije, i brod…: Treća svadba Mensura Peljte
Potopljeni domovi, groblja, njive , putevi…da bi dobili struju PRIČA O NASTANKU JABLANIČKOG JEZERA : Više nikada nećete proći pored njega a da se ne sjetite SCENA iz ovog VIDEA
NI KUSTURICA MU NE MOŽE POMOĆI: Udruženje žrtava i svjedoka genocida sutra se okupljaju ispred Ambasade Švedske…
FUP ZAVRŠIO VJEŠTAČENJE MOBITELA UBIJENE LANE BIJEDIĆ: ŠTA SU ISTRAŽITELJI PRONAŠLI
SAFET IZ SREBRENICE OČITAO LEKCIJU VLASTIMA: Ponudio je svoj motel migrantima, a na njega su ZAGRMILI da naseljava Arape u Republiku Srpsku
ŠTA SE ONO NA BAŠČARŠIJI SJAJI, STANIVUKOVIĆEVA KOKARDA NA GLAVI: Četnik sam, al’ najlepši!
Evo ko je prevarom oteo skupocjeno zemljište u centru Banjaluke: Sjeća li se Radojičić šta je (iz)govorio?!
OTKRIVENI ŠOKANTNI DETALJI SA SASTANKA SA DODIKOM: Krajišniku i družini skoro 15 miliona maraka koje “NISU NAPLATILI U RATU”!
