Prema onome što se moglo čuti u Washingtonu, nova američka politika zalagat će se za cjelovitu BiH, a vrlo moguće i za značajne korekcije Dytona, te izradu novog ustava, koji će jačati centralnu vlast, odnosno institucije BiH, ali i ići prema stvaranju i osnaživanju građanskog društva, a to znači i smanjivanje ovlaštenja entiteta.
Izmjene Daytonskog mirovnog sporazuma neizvodive su bez pristanka političkih aktera u BiH, ali i zemalja koje su učestvovale u njegovom potpisivanju, odnosno donošenju, uključujući i Srbiju i Hrvatsku.
Ističu to analitičari, komentarišući poruke koje su u utorak poslate iz Washingtona, gdje su na saslušanju u Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD stručnjaci za zapadni Balkan dali preporuke budućoj administraciji novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena.
Prema onome što se moglo čuti u Washingtonu, nova američka politika zalagat će se za cjelovitu BiH, a vrlo moguće i za značajne korekcije Dytona, te izradu novog ustava, koji će jačati centralnu vlast, odnosno institucije BiH, ali i ići prema stvaranju i osnaživanju građanskog društva, a to znači i smanjivanje ovlaštenja entiteta.
Takvo stanovište naišlo je na oprečne i oštre reakcije među političkim akterima iz BiH pa su tako pojedini političari iz bh. enttieta RS poručili da je raspakivanje Daytona isto što i raspakivanje BiH, dok analitičari spuštaju loptu.
U izjavi za “Nezavisne novine” Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, ističe da Daytona 2 nema bez pristanka aktera koji su učestvovali u procesu donošenja Daytonskog mirovnog sporazuma.
“To uključuje sve zemlje potpisnice, te Kontaktnu grupu, gdje spadaju SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Rusija. Dakle, ako se ne sklopi politički konsenzus u vezi s tim, Daytona dva može da bude samo jedna priča ili sredstvo nekog pritiska, odnosno ideja koja će ostati nerealizovana”, kaže Šolaja.
Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, u izjavi za “Nezavisne” kaže da izlaganja koja su se čula u Washingtonu nije shvatio kao nešto što isključuje Srbiju i Hrvatsku.
“Ako do realizacije preporuka koje su se čule u Washingtonu uopšte dođe, mislim da će tu zemlje regiona biti involvirane. Naravno, bit će involvirana i EU sigurno, jer vidjeli ste da EU treba da preuzme inicijativu i vodi glavnu riječ”, naveo je Mujkić.
Željka Cvijanović, predsjednica bh. entiteta RS, izjavila je da oni koji su se obratili Komitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa godinama pričaju isto i zagovaraju neustavno i vandaytonsko postupanje u BiH iako dolaze sa prostora gdje je napisan Daytonski mirovni sporazum.
Ona je istakla da je riječ o poduhvatu ljudi koji su nekada imali univerzitetsku pozadinu i koristili je da bi pričali protiv RS.
“Nisam kod njih prepoznala dozu realnosti prema BiH, nego mnoge koji lobiraju za bošnjačke političke interese”, rekla je Cvijanović, te dodala da se odlično zna kako BiH može funkcionisati, ali uporno se sve stavlja pod plašt neke centralizovane, unitarne i građanske države, što nije formula za uspjeh.
Dodala je da postoje oni koji realno vide probleme, ali i oni koji to neće da vide.
“Naša politika je ta da RS nije problematična s aspekta funkcionisanja BiH dok god je BiH takva kakva je zamišljena i uspostavljena Ustavom, koji je kreiran u SAD”, rekla je Cvijanović.
Na ono što se čulo u Washingtonu reakcije stižu i iz Parlamentarne skupštine BiH, a posebno su oštri poslanici iz RS u Predstavničkom domu BiH.
U Federaciji BiH su komentari bili šturi, većina poslanika nije htjela razgovarati o dešavanjima na sjednici Kongresa SAD, dok su neki, kako kažu, zahvalni međunarodnoj zajednici što je zaključila da Dayton treba da se mijenja.
Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), poslanik u Predstavničkom domu BiH, kazao je da misli da je raspakivanje Daytona raspakivanje BiH.
“Dayton su potpisali i entiteti i entiteti čine BiH, a nije niko vlasnik Daytona van BiH. Znači, mi možemo da doprinesemo tome da nekoga pozovemo da raspakuje Dayton, ali to je tipično antiustavno djelovanje, jer Dejtonski ustav je kontinuitet BiH, njenih sastavnih dijelova i njenih naroda koji o tome odlučuju”, rekao je on.
Nenad Nešić (DNS), poslanik u Predstavničkom domu BiH, rekao je da RS sigurno neće dozvoliti raspakivanje Daytona.
“Kao predsjednik DNS-a ostajem pri izvornom Daytonu”, kazao je Nešić.
Aida Baručija (Klub Naša stranka, Nezavisni blok) kazala je za “Nezavisne” da, prije svega, zahvaljuje međunarodnoj zajednici na njihovom zaključku da Daytonski mirovni sporazum treba mijenjati.
“Mislim da je to, ne bih rekla prioritet prioriteta, nego jedna od ključnih stvari koje je potrebno riješiti, jer, kao što vidite, u državi trenutno ništa ne funkcionira i imamo uplitanje drugih država, Srbije i Hrvatske, u odnose u BiH”, kaže ona.
Denis Zvizdić (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, kazao je da je vrijeme za briselsku BiH te da ne bi komentarisao sjednicu američkog Kongresa s obzirom na to da je to obimna tema.
Saša Magazinović (SDP BiH), poslanik u Predstavničkom domu BiH, kazao je “Nezavisnim” da ne bi komentarisao sjednicu Kongresa SAD s obzirom na to da je samo iščitao medijske napise, a nije slušao sadržaj sjednice.
Saslušanje u Washingtonu otvorio je kongresmen Eliot Engel, predsjedavajući Komiteta, koji je rekao da je Dayton zaustavio rat, ali je i “kreirao pat poziciju”.
Profesor Daniel Serwer rekao je da Evropa i SAD žele postdaytonsku BiH, koja se može kvalifikovati za članstvo u EU.
“Takva BiH neće se temeljiti na etničkoj podjeli moći, već na većini građana koji biraju svoje predstavnike. Kantoni i entiteti, kao i etnički veto i ograničenja će nestati. Amerikanci i Evropljani trebalo bi da pozdrave mogućnost novog građanskog ustava. Niko izvan BiH ne može reformisati njen ustav. Potreban je narodni pokret. Sjedinjene Države, zajedno s Evropljanima, treba da zaštite taj narodni pokret od represije dok lišavaju entitete finansijskih sredstava i preusmjeravaju ih na centralnu vladu i općine”, naveo je Serwer.
Vučić: Boriću se za Srpsku
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će se Srbija iskreno boriti za Republiku Srpsku te Kosovo i Metohiju i da očekuje velike pritiske, koji su, kako kaže, postojali i ranije.
On se nada da će nova američka administracija imati drugačiji stav od onog koji su pred Predstavničkim domom Kongresa SAD iznijeli Eliot Engel i ostali.
“Neću da kažem nijednu lošu rečenicu ni o Eliotu, ni o Madeleine Albright, ni o Danielu Serweru. Previše su oni veliki. Naš je interes da budemo pristojni i da se borimo”, rekao je Vučić.
(SB)
(1221)