Posebno je osjetljiva tema navodnog “non-papera” koji je slovenski premijer Janez Janša poslao u Bruxelles, na ruke Charlesa Michela, predsjednika Vijeća EU, a u kojem se navodi da bi trebalo završiti “raspad Jugoslavije” promjenom granica na prostoru Zapadnog Balkana.
Bosna i Hercegovina bi se rasformirala, Republika Srpska pripala Srbiji, Zapadna Hercegovina Hrvatskoj, a bošnjačka bi država dobila izlaz na more. Kosovsko bi se pitanje riješilo promjenom granica (sjever Kosova za Preševsku dolinu), a dijelovi Crne Gore i Sjeverne Makedonije priključili bi se Albaniji, piše u svojoj analizi zagrebački “Jutarnji list”.
Problem je dodatno zakomplicirao Ured za medije Charlesa Michela, koji je na pitanje Petera Žerjaviča, dopisnika “Dela” iz Bruxellesa, prvo rekao da su primili dokument, a zatim da nisu. To je u Sloveniji izazvalo val reakcija da bi zatim 24ur.com, mrežna stranica POP TV-a, objavio da ima provjerene informacije da “non-paper” postoji.
Janez Janša je reagirao brzo i rekao da nije autor ikakvog takvog dokumenta, ali je kao argumentaciju naveo da se “dva mjeseca nije vidio s Michelom”. To je samo dodatno produbilo opravdane sumnje, jer se takvi materijali mogu uručiti bez osobnog kontakta. U cijelu se priču uključila i Europska komisija koje je objavila da “definitivno nije primila niti zna za ikakav ‘non-paper'”, izjavio je Peter Stano, glasnogovornik Komisije.
Slovenska opozicija krenula je u novi napad na vladu i traži da Janša dođe na sjednicu Odbora za vanjske poslove kako bi ga ispitali o “non-paperu”.
Definirana pozicija
Izvori u Ljubljani, koji su željeli ostati neimenovani, naveli su za “Jutarnji list” da “tamo gdje ima dima, ima i vatre” te da svakako postoji mogućnost da je riječ o politici iza koje stoje mađarski premijer Viktor Orbán i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, koji su naprosto željeli, preko Janše, upozoriti EU da su nužni radikalni potezi kako bi se brzo riješila postojeća kriza na Zapadnom Balkanu i ponudili rješenje koje bi maksimalno išlo u prilog Beogradu.
Konačno, neki zapadni diplomati navode da je u Srbiji prihvaćena teza da su sve države, od Zagreba, ali bez Zagreba, do Skoplja, privremene (istu tezu koristi i Moskva kad se govori o većini bivših članica Sovjetskog saveza).
U Ljubljani smatraju da se predsjednik Borut Pahor u taj okvir uklapa savršeno, jer s Janšom ima dobre odnose još od 2004. godine, kad je bio sklon ući u prvu njegovu vladu, ali ga je u tome zaustavila stranka, socijaldemokrati. I ove je godine Pahor sazvao sastanak svih političkih stranaka kako bi se došlo do konsenzusa u vođenju zemlje u krizi, ali na sastanak nije došla većina opozicijskih stranaka, jer su tvrdili kako je riječ o potezu kojim se želi opravdati Janšina politika.
Osim izjave ministra Grlića Radmana, visokopozicionirani hrvatski diplomat, pod uvjetom anonimnosti, izjavio je za “Jutarnji” kako “Hrvatska nikako nije upletena u ovaj slučaj”. Naime, u medijskim se napisima govori da Janšin plan ima podršku Hrvatske i Mađarske. “Hrvatska je svoje pozicije definirala ‘non-paperom’ koji je ministar Grlić-Radman uručio ostalim kolegama na njihovu prošlom sastanku i o kojem će se razgovarati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova”, rekao je izvor “Jutarnjeg”.
Profesor Goran Bandov za “Jutarnji” je rekao da su “vođe na Zapadnom Balkanu, umjesto da se suoče s problemima društava – ozbiljnim kršenjima vladavine prava, korupcijom, kriminalom, gotovo nepostojećim medijskim slobodama i povredama ljudskih (i manjinskih) prava – skloniji manipuliranju, bacanju pijeska u oči, traženju unutarnjih neprijatelja, pa i pričama o prekrajanju granica”.
Smušeno tumačenje
Ako i uzmemo u obzir mogućnost da Janša nije poslao “non-paper” u Bruxelles, i dalje je neupitno da je Borut Pahor pitao 5. marta članove Predsjedništva BiH: “U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Europi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići?” To je izrijekom potvrdio član Predsjedništva Željko Komšić, a Pahorov ured nije opovrgnuo nego tumačio da time “predsjednik nije nametao ideju raspada BiH”.
Nije isključeno da je slovenski predsjednik djelovao u smjeru premijerovih razmišljanja. Slovenska diplomatija potvrdila je da niti su izradili niti su u Bruxelles poslali ikakav dokument, a mediji navode da je papir bio izrađen u najužem Janšinu krugu i poslan sekundarnim kanalima (naprimjer, Ured premijera šalje Michelovom uredu).
Zapadni Balkan u potpunosti je ispao iz fokusa interesa EU. U sljedećih godinu dana pred Njemačkom i Francuskom su izbori, a njihovo biračko tijelo nije sklono idejama o proširenju na Zapadni Balkan, čemu se Nizozemska otvoreno protivi. Sjedinjene Američke Države su pismom državnog sekretara Antonyja Blinkena nedvojbeno poručile da u planu nisu nikakve diplomatske inicijative. Sve to otvara prostor za avanture poput Janšinog navodnog “non-papera”, koji bi vodio oživljavanju Vučićeve, u stvarnosti preoblikovane teze Slobodana Miloševića, o “korekciji granica” s izuzetno ozbiljnim posljedicama po cijelu regiju. Ne bi čudilo da se to i sviđa nekome u Bruxellesu i u krugu “velikih dječaka”, jer oni bi najradije da se cijeli taj problem, jednostavno, riješi sam od sebe, pravdajući se kako se EU mora baviti važnijim pitanjima.
(Jutarnji list)
(35)