Nova američka administracija mijenja način svog angažmana na Balkanu.
Niz novih imenovanja, odnosno jedna vrsta diplomatskog prestrojavanja, ali i poruke visokih zvaničnika SAD posljednjih mjeseci sve jasnije pokazuju da nova američka administracija mijenja način svog angažmana na Balkanu.
Vrhunac tog procesa, koji je počeo postavljanjem Gabriela Escobara za specijalnog izaslanika za Balkan, prestavlja nedavno imenovanje novog ambasadora u Beogradu, Christophera Hilla i to u vrijeme dok aktulenom mandat još nije istekao.
Escobar i Hill, međutim, čine samo dva člana Bidenove petorke za Balkan. Tokom ljeta imenovan je, naime, i novi ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Michael Murphy, za mjesto novog ambasadora u Prištini nominovan je Jeffrey Hovenier, dok je, uz sve to, James O’Brien nominovan je za poziciju koordinatora za politiku sankcija SAD.
Ono što je svim imenima o kojima se govori zajedničko jeste upravo angažovanje na ovim prostorima tokom devedesetih godina, kao i bogato diplomatsko iskustvo. Vladimir Trapara sa Instituta sa međunarodnu politku i privredu za Euronews Srbija navodi da su svi angažovani i nominovani iskusne diplomate, koji jako dobro poznaju region.
“Rekao bih da je to dio jednog općeg manira Bidenove administracije u vanjskoj politici, da se na mjesta postavljaju ljudi koji su iskusni u onome što rade, počevši od najviših pozicija u vanjskoj politici pa do diplomata u raznim regionima”, kaže Trapara za Euronews Srbija.
Promjena američkog angažmana i veće uključivanje u pitanja na Balkanu, nazire se i iz jučerašenjg saopćenja State depertmenta.
U njemu se, između ostalog, navodi da su se nakon nedavno odžanog sastanka državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Anthony Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije Josepa Borella, SAD i EU saglasile su se da dodatno ojačaju zajednički angažman na Zapadnom Balkanu. Uloga Amerike došla je u fokus i rokom nedavne krize na Kosovu i višednevnog blokiranja prelaza na sjeveru, kada je Escobar otputovao u Brisel baš u vrijeme sastanka glavnih pregovarača Beograda i Prištine nakon čega je i okončana višednevna kriza.
Ko čini Bidenovu petorku za Balkan i šta region od njih može da očekuje?
Gabriel Escobar – izaslanik za Balkan
Da je administracija Joe Bidena krenula u diplomatsko prestrojavanje postalo je jasno još nakon imenovanja Gabriela Escobara za zamjenika pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja i specijalnog izaslanika za Balkan.
Escobar je odličan poznavatelj prilika na Balkanu i iskusni diplomata koji je već službovao na ovim prostorima.
Bio je zamjenik ambasadora SAD u Srbiji, a slovi za izuzetnog poznavaoca prilika na Balkanu. Na ovim prostorima je bio vrlo aktivan u periodu od 1998. do 2001. godine. Prije nego što je imenovan za diplomatu u Srbiji, Escobar je imao jednu od najvažnijih funkcija u Ambasadi SAD u Iraku.
Također, Gabriel Escobar je bio u četiri diplomatske misije u bivšoj Jugoslaviji u periodu od 1998. do 2001. godine, uključujući i službu u Uredu visokog predstavnika (OHR) u Banjaluci. Bio je na funkciji šefa kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci, član diplomatskog tima u Podgorici.
Dvije godine, od augusta 2019. godine, Escobar je zamjenik ambasadora SAD u Beogradu, do dolaska Anthonyja Godfreya bio je otpravnik poslova, odnosno rukovodio je diplomatskim predstavništvom SAD u Srbiji.
Christopher Hill – ambasador u Srbiji
Jedna od ključnih promjena, dogodila se međutim protekle nedjelje kada je Biden nominovao Christophera Hilla na poziciju ambasadora SAD u Beogradu, zbog čega su sagovornici Euronews Srbija ocijenili da je Hilovo imenovanje upravo znak da Amerika “želi nešto da završi” u ovom dijelu svijeta.
Riječ je o diplomati koji je poznavalac regiona i blizak prijatelj američkog predsjednika Joe Bidena. Ambasadorsko mjesto posljednji put je imao u Iraku, od aprila 2009. do augusta 2010, a prije Iraka, Hill je bio pomoćnik državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik. Obavljao je funkciju ambasadora SAD u Republici Koreji, Poljskoj, ali i Sjevernoj Makedoniji (1996-1999).
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose ukazao je da će Hill kao ambasador u Beogradu, predstavljati i neku vrstu izazova za lidere na Zapadnom Balkanu, jer sugeriše konkretniji utjecaj Amerike.
“Diplomata je sa velikim iskustvom i na Balkanu, bio je specijalni izaslanik za sve krize na Pacifiku, jako je dobar pregovorač, od autoriteta i dobar izbor”, naveo je Janjić.
Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost istakao je da je Hill je kao dječak živio u Beogradu, gdje mu je otac radio u Ambasadi SAD kao savjetnik, a kasnije je u Beogradu bio i saradnik ambasadora.
“Prvo namještenje, kao mladom diplomati bio mu je upravo Beograd, gdje je radio za ambasadora Iglbergera, povjereno mu je uspostavljanje ambasade u Albaniji, nakon što se ova zemlja 1991. ponovo otvorila ka svijetu, a u regionu ga pamte kao najbližeg saradnika Richarda Holbrookea, koji je radio na dobijanju Daytonskog sporazuma. Hill je potom dok je bio ambasador u Makedoniji, bio i specijalni predstavnik SAD za Kosovo i to samog do samog bombardovanja SR Jugoslavije.
“S obzirom na to do kog nivoa službe je stigao, da je bio čak i ambasador u Iraku, najviših pozicija u State Dipartmentu, nema sumnje da bi njegovo imenovanje i prethodno iskustvo bilo jasan signal američke riješenosti da se ovdje nešto krupno završi”, naglasio je Savković.
Jeffrey Hovenier – ambasador SAD u Republici Kosovo
Promjene su planirane i u Prištini. Za mjesto ambasadora u julu je, naime, nominovan Jeffrey Hovenier.
Hovenier je također karijerni diplomata, a ranije je službovao na Kosovu i Metohiji u okviru misije Ujedinjenih nacija. Trenutno je na funkciji šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država u Turskoj.
Službovao je na privremenim zadacima u Srbiji, Crnoj Gori, a bio je i dio američke delegacije tokom pregovora na Kosovu 1999. godine.
Tokom diplomatske karijere radio je još i u Berlinu, Hrvatskoj, Grčkoj, Panami, Paragvaju i Peruu. Hovenier je dio službe direktora za poslove Centralne i Jugoistočne Evrope u Vijeću za nacionalnu sigurnost, kao i Evropskog biroa State departmenta koji je odgovoran za poslove sa NATO alijansom i međunarodne poslove u Centralnoj Evropi.
Hovenierea je 2018. godine tadašnji predsjednik Republike Kosovo Hashim Thaçi odlikovao povodom desete godišnjice nezavisnosti Republike Kosovo, prenio je nakon imenovanja portal Reporteri.
Michael Murphy – ambasador u Bosni i Hercegovini
Novi ambasador Washingtona ljetos je stigao i u Bosnu i Hercegovinu. Joe Biden je za tu poziciju odabrao Michaela Murphyja, koji također ima diplomatsko iskustvo kada je riječ o evropskim i euroazijskim pitanjima, a Sarajevo mu nije nepoznanica s obzirom na to da je bio politički savjetnik u američkoj ambasadi u Sarajevu. Također, bio je zamjenik šefa misije u američkoj ambasadi na Kosovu.
Marfi je veteran američke službe za vanjske poslove, preuzeo je svoje odgovornosti kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropska i Evroazijska pitanja 18. juna 2018. godine. Nadgleda evropsku sigurnost, uključujući NATO, OSCE i kontrolu konvencionalnog oružja, Sjevernu Evropu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, nordijske i baltičke zemlje, kao i arktička sigurnost.
Uz to, radio je u Londonu u Velikoj Britaniji, Jaundeu u Kameronu i Lagosu u Nigeriji. U Washingtonu, bio je Šef kabineta pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja, ali i Šef kabineta generalnog direktora vanjske službe. Radio je i kao i službenik za Bugarsku i Sjevernoatlantski savez (NATO).
James O'Brian – koordinator za politiku sankcija
Još jedna nominacija Josepha Bidena ukazuje na pažljiv izbor ljudi nakon formiranja nove američke administracije. Naime, za mjesto koordinatora za politiku sankcije nominovan je James O'Brian. Trenutno je na funkciji potpredsjednika međuna Madeleine Albright.
I O'Brian je neko ko ima diplomatsko iskustvo vezano za prostore bivše Jugoslavije. Bio je službenik State departmenta od 1989. do 2001. godine, a obavljao je poslove sa fokusom na Jugoslaviju i ratne zločine.
Smatra se jednim od ključnih za sastavljanje Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno njemu se pripisuje da je napisao bosanskohercegovački Ustav, koji je zapravo Aneks IV u mirovnom sporazumu.
Bidenov prioritet saradnja sa EU
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose istakao je da imenovani, odnosno nominovani neće imati lak zadatak na Balkanu.
“Kad pogledate liniju koju je Biden postavio – Esdobar, Hill, O'Brian za sankcije – bit će teško vođama na Zapadnom Balkanu”, rekao je Janjić za Euronews Srbija.
Sa druge strane, Vladimir Trapara sa Instituta za međunarodne studije navodi da ne bi trebalo očekivati da se dese velike promjene nakon novih imenovanja, ali da će region sigurno biti pomno praćen od strane SAD.
“Skeptičan sam po pitanju toga da će se napraviti ozbiljniji iskorak u bavljenju SAD ovim prostorom. Sigurno je da će region biti pomno praćen i da će ti ljudi dati doprinos tome. Ipak, nisam siguran da će se truditi da riješe zaostala neriješena pitanja”, rekao je Trapara za Euronews Srbija.
On ističe i da je važno na koji način se Amerika bavi određenim pitanjima, te navodi primjer aktivnosti administracije Donalda Trumpa kada je u pitanju Kosovo.
“Bolje je i da se SAD ne bave rješavanjem pitanja Kosova, nego da to rade pod znacima navoda, kao što su to radili Trump i njegovi ljudi. Došli su do Washingtonskog sporazuma, a sada vidimo da od toga nema ništa”, kaže Trapara.
Ipak, Trapara zaključuje da će svakako jedan od prioriteta Bidenove administracije biti popravljanje saradnje sa Evropskom unijom te da će upravo Evropi prepustiti da se konkretnije bavi dešavanjima na Balkanu.
“Popravljanje tog transatlanskog partnerstva sa EU i nekim njenim najznačajnijim članicama će sigurno biti prioritet. To je dovedeno u pitanje za vrijeme Trumpa i sada žele da se obnovi. Jedan dio toga će biti i prepuštanje Evropi da se bavi sopstvenim dvorištem, između ostalog i Zapadnim Balkanom”, zaključuje Trapara u izjavi za Euronews Srbija.
(25)