Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu, naglašava da je nova njemačka vlada u koalicijskom sporazumu jasno izrazila da će se maksimalno zalagati za demokratizaciju i demokratske vrijednosti kako unutar EU, tako i prema vani.
Evropska unija i njene članice posljednjih dana mnogo govore o Bosni i Hercegovini. Annalena Baerbock, nova njemačka ministrica vanjskih poslova, pozvala je na hitno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a.
“Ono što se dešava u BiH mnogo nas opterećuje. Radi se o zabrinjavajućem pitanju”, izjavio je Clement Beaune, ministar Francuske za evropska pitanja.
OZBILJNI KORACI
U našu zemlju posljednjih mjeseci u posjete dolaze različiti imenovani izaslanici – kako evropski, tako i oni iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, a jučer je u BiH doputovao sir Stuart Peach, izaslanik UK-a za Zapadni Balkan. Mnogo se spominju i moguće sankcije, no konkretnih poteza nema. Toby Vogel, politički analitičar i viši saradnik berlinskog Vijeća za demokratizaciju politike, za Oslobođenje objašnjava da je važno razumjeti da u ovom trenutku sankcije vjerovatno više ne bi bi mogle odvratiti niti Dodika niti sve ostale aktere političke krize od njihovih namjera.
“Mislim da je vrijeme za to prošlo. Sankcije ne bi riješile trenutnu krizu, nego bi stvorile uslove u kojima bi se ona mogla riješiti. Sankcije nisu dovoljne, ali su neophodne za rješavanje trenutne eskalacije koju vodi Dodik u dogovoru sa Čovićem”, poručuje Vogel.
Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu, naglašava da je nova njemačka vlada u koalicijskom sporazumu jasno izrazila da će se maksimalno zalagati za demokratizaciju i demokratske vrijednosti kako unutar EU, tako i prema vani.
“Mislim da je dobro krenula. Procesi koji se upravo odvijaju u BiH su kontra demokratskim načelima i manje-više su secesionistički opredijeljeni, što je za nas u Evropi neprihvatljivo”, govori nam Juratović.
Dodaje kako je poruka njemačke ministrice više ispitivanje situacije da li je EU spremna, te da se inicijativom Njemačke želi vidjeti koliko je EU složna i koje mjere se mogu poduzeti (npr. mogućnost sankcija), kako bi se ozbiljno krenulo prema svima koji žele BiH razjediniti, secirati.
“Na tome radi upravo Dodik, tako da je normalna reakcija Njemačke i sretan sam što se ozbiljno u EU angažira po pitanju budućnosti BiH”, poručio je rođeni Koprivničanin.
Ponovio je da, ako je zemljama članicama EU stalo do BiH, one će se solidarisati ne samo sa Njemačkom nego, prije svega, sa našom zemljom, piše Oslobođenje.
“Procesima koje gospodin Dodik radi, ali on nije jedini u toj priči – ima i svoje partnere kao što su gospodin Čović, pa i gospodin Izetbegović, a koji se sada mudro drži po strani, ali igrao je istu igru sve vrijeme na suprotnoj strani ili sa njima, mora doći kraj. BiH mora krenuti ozbiljno putem demokratizacije, putem u EU i mora jasno reći da li ona to želi ili ne. Sa ovom trojkom – to je teško i EU je sada pokrenula proces”, poručio je Juratović.
Nije uvjeren da će Njemačka samostalno uvoditi sankcije, jer je dio EU i uvijek će se truditi da njezin rad bude usklađen sa interesima barem većine zemalja Unije.
“Na drugoj strani sam uvjeren da postoji niz zemalja u EU koje upravo, kao i Njemačka, žele konačno BiH pomoći da uđe u Uniju”, zaključuje Juratović.
Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), naglašava da je retorika ministrice Baerbock nastavak politike prethodne vlade.
“Tokom novembra i zasjedanja ministara vanjskih poslova EU Njemačka je potegla i pitanje korištenja sankcija, kako su tada i javno rekli, prema onima koji ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH i sprečavaju njen EU put. Ono što je novina je da je ministrica direktno imenovala gospodina Dodika kao osobu koja bi potencijalno trebala biti na toj listi”, govori nam Ćerimagić, te dodaje da je vidljivo da je posljednjih godina postalo popularnije da EU uvodi sankcije kao instrument u međunarodnim odnosima.
Naglasio je da je vrlo jasno da u ovom trenutku podrške svih 27 zemalja članica za sankcije u BiH nema.
“Određene članice još vjeruju da je potrebno razgovarati i da se dijalogom mogu prevazići naredni koraci NSRS-a i ostaje da se vidi u kojoj mjeri će Njemačka i neke druge članice da uvjere partnere da je vrijeme za sankcije. Ono što do sada znamo iz prakse EU jeste da, kada se jednom krene sa razgovorima o sankcijama, a ako na terenu ne dođe do promjena, one u jednom trenutku i bivaju nametnute”, ističe Ćerimagić.
Komentarišući posjetu Peacha našoj zemlji, Ćerimagić naglašava da je jasno da UK također ima svoje instrumente za sankcije i da one mogu individualno biti korištene.
“Ono što je vrlo važna poruka sa sastanka u Londonu sa ministrima vanjskih poslova regiona, jeste da su na tom sastanku bili prisutni i EU i SAD. Poruka je da će svi specijalni predstavnici zapadnih zemalja za zapadni Balkan djelovati koordinirano i sa zajedničkim ciljevima. Sada preostaje da se vidi ko će koga ubijediti do kojeg stadija smo sada došli – da li je vrijeme za sankcije, izolaciju i vrlo strog odnos prema Banjoj Luci ili još postoji prostor i vrijeme za razgovor i zaokret Banje Luke”, ističe Ćerimagić.
OTVORENA PODRŠKA
Tonino Picula, europarlamentarac Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u EP-u iz Hrvatske, naglašava da je “izvjesno da će Dodik nastaviti destruktivnu politiku, no nije posve jasno kako će na njegove poteze odgovoriti međunarodna zajednica”.
“Vjerujem da je značajnom dijelu evropskih političara ponašanje Dodika postalo izrazito odbojno. Ali treba reći da aktualna faza destabilizacije BiH ima manje-više otvorenu podršku Moskve, Beograda, kao i Budimpešte”, govori nam Picula.
Dodaje da nova njemačka vlada želi uvjerljiviji angažman EU na međunarodnom planu, pogotovo u domeni sigurnosne politike i mirovnih misija.
“Ministri vanjskih poslova EU inače ovih dana imaju definitivno puno posla. Situacija oko Ukrajine i Rusije je zabrinjavajuća, a vidimo u tom kontekstu i odluku da se sankcionira Wagner grupa, privatna vojska plaćenika koja služi za ruske interese. Sastaje se i Vijeće za opće poslove i očekujemo da BiH bude na dnevnom redu u kontekstu proširenja, te procesa stabilizacije i pridruživanja. Vjerujem i da će se o tome govoriti i sutra (srijeda, op. a) i prekosutra (četvrtak, op. a. na sastancima Evropskog vijeća. Naše pismo je bila jasna poruka upozorenja najodgovornijim evropskim političarima. Poslali smo je kao istaknuti europarlamentarci, vanjskopolitički koordinatori svojih političkih grupa. Dobili smo odgovor mađarskog ministra vanjskih poslova Szijarta, koji se protivi sankcijama i smatra ih kontraproduktivnim”, objašnjava Picula za Oslobođenje.
(SB)
(20)