Ukrajinci troše mnogo više naoružanja, pogotovo artiljerijskog, nego što se očekivalo…
Piše: Antonija Handabaka
Mali poljski grad Rzeszów, smješten na granici s Ukrajinom, čvorišna je točka u dostavi oružja Ukrajini. I po danu i po noći natovareni konvoji prolaze kroz to mjesto, ne samo to nego i druga donedavno uspavana pogranična poljska mjestašca, a vojni zrakoplovi gotovo su istisnuli civilni prijevoz slijećući i uzlijećući s lokalnih aerodroma.
Dok ukrajinska vlada upozorava da tjednu pomoć u naoružanju potroši za jedan dan, Zapad, pazeći da ne navuče bijes Rusije, bori se da ukrajinskoj vojsci što prije dostavi protutenkovske rakete, protuzračne bitnice i drugo naoružanje. Ukratko, na poljskoj granici ovih se tjedana odvija golem posao međunarodnog prijenosa oružja, neviđen od Drugog svjetskog rata.
Naoružanje vrijedno stotinu milijuna dolara već je prešlo poljsku granicu, a pritisak da se dostava ubrza samo se pojačava. Naročito, javlja u svom izvještaju Wall Street Journal, nedostaje protutenkovskih i protuzračnih raketa. Očekivalo se da će američki predsjednik Joe Biden na sastanku NATO-a od europskih partnera tražiti da povećaju svoju pomoć i da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušati sa Savezom dogovoriti način za popunjavanje rupa u sredstvima za borbu protiv ruskih snaga. Ukrajinski veleposlanik u Britaniji Vadim Pristaiko u srijedu je, piše WSJ, otkrio da im hitno treba oružje dugog dometa. “Od samog početka nam nedostaje takvog oružja. U sljedećim tjednima će doći do nestašice”, rekao je Pristaiko.
Potreba veća od očekivanja
Zapadni dužnosnici isprva su planirali opremiti ukrajinsku vojsku za gerilsko ratovanje protiv ruskog okupatora. Međutim, ukrajinska je vojska uspjela zaustaviti ruske snage od preuzimanja zemlje, pa se pokazala potreba za oružjem konvencionalnog ratovanja. Troše mnogo više naoružanja, pogotovo artiljerijskog, nego što se očekivalo. Zbog toga se primjećuju nestašice. U raspravi o tome što se može, a što ne može dostaviti Ukrajini veliku ulogu igra i procjena koje bi oružje moglo uzbuniti Rusiju i dovesti do toga da odluči da su saveznici prešli “crvenu liniju”. Zato je NATO, nakon nekoliko dana premišljanja, ipak odlučio da neće iz Poljske dostaviti borbene avione MiG 29 kojima Ukrajinci znaju upravljati. Amerikanci, piše WSJ, ionako nisu planirali naoružavati Ukrajince u dužem periodu. Rusi su upozorili da će neke pošiljke smatrati legitimnim metama. Rusija je tako 13. ožujka izvela udar na ukrajinsku bazu blizu poljske granice, pri čemu je poginulo najmanje 35 osoba.
Mnogi se u poljskom gradu Rzeszówu boje da bi se mogli naći na ruskoj meti. Zbog toga protuzračni sustav Patriot čuva pistu na koju je, na dan kada su je reporteri posjetili, sletio turski Gulfstream G450. Njegov dolazak nije najavljen na stranici za praćenje dolazaka. No, poznato je da se u Ukrajini za napade na ruske tenkove masovno koriste turski vojni dronovi. Nedaleko od aerodroma, skriveni krošnjama, čekali su kamioni s ukrajinskim tablicama. Dolazne piste bile su opkoljene vojnim vozilima, transportni kontejneri pružali su se u duljinu nekoliko nogometnih stadiona. Prizor američkih vojnika koji idu u kupnju u grad nova je svakodnevica.
Pod okriljem noći
Sve se više pomoć Ukrajini dostavlja pod okriljem noći. Za transport se koriste samo civilna vozila koja ne privlače previše pažnje. Ukrajina u međuvremenu traži da dostava vojne pomoći ubrza kako bi održala pozicije naspram ruskih snaga.
Njemački su dužnosnici, piše WSJ, rekli da će dostaviti još 1700 protuzračnih raketa Strela. Prošlog tjedna dostavili su ih 500. Švedska je, također u srijedu, rekla da će poslati 5000 komada protutenkovskog oružja.
Sjedinjene Države su nakon početka invazije objavile da će 350 milijuna dolara odvojiti za pomoć u oružju poput protuzračnog oružja Stingera i protutenkovskog oružja Javelin. Prošlog tjedna ono je isporučeno, ali SAD je najavio još 800 milijuna dolara vrijednu pomoć. Očekuje se da će SAD dostaviti 1400 Stingera i 4600 Javelina.
Američki dužnosnici za Wall Street Journal ističu još jedan problem. Vojni proizvođači nisu baždareni da proizvode protutenkovsko i protuzračno naoružanje ratnim tempom. Amerika je imala 13.000 Stingera na zalihama prije invazije, a nije bilo u planu da se masovno proizvode. Vojske europskih zemalja koje su dale svoje Stingere i protutenkovsko naoružanje sada žele nadoknaditi ispražnjene hangare, pa dolazi do “guranja u redovima” za nove s proizvodne trake. Češka je ukrajinskom ministarstvu obrane dala listu s opremom u vrijednosti od 500 milijuna dolara, a SAD su pokazale želju da dobar dio otkupe kako bi je proslijedili Ukrajini. Na listi je razno naoružanje, od običnih strojnica do protuzračnog oružja koje može presresti ratne avione na velikoj visini te koje se može dostaviti za četiri dana. “Ukrajinci odabiru s te liste svakodnevno”, rekao je za WSJ zamjenik ministra obrane Tomáš Kopečný. Čak su u nekoliko navrata Rusi, pretvarajući se da su predstavnici američkih kompanija, pokušali kupiti to oružje kako bi spriječili njegovu dostavu Ukrajincima.
“Svim tvornicama u Češkoj smo naložili da proizvode maksimalno jer ih trenutno s trake šaljemo u Ukrajinu”, rekao je Kopečný.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da je njezina zemlja već dosegnula limit oružja koje može poslati u Ukrajinu. Međutim, visoki dužnosnik tamošnjeg ministarstva obrane izjavio je da Njemačka ima dovoljno oružja na zalihama te da je ključna politička volja. “Dvadeset godina većina zapadnih zemalja ne ulaže dovoljno u vlastite dostavne lance vlastitih vojski. Sada plaćamo cijenu”, rekao je latvijski ministar obrane Artis Pabriks.
Što dalje, raspravljat će se i odlučivati u Bruxellesu na sastanku NATO-a.
(Jutarnji.hr)
(34)