U februaru 2020, Čović je u intervjuu za Rossiyske Gazete izrazio žaljenje zato što prema njegovom mišljenju u Bosni i Hercegovini ima vrlo malo ruskog utjecaja.
“Jasno smo kazali šta mislimo o ratu u Ukrajini, pa kada je u pitanju i agresija te sankcije kada je u pitanju Rusija. HDZBiH se jasno odredio oko ruske agresije na Ukrajinu te stradanja i patnje ljudi”, kazao je prošle sedmice predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odgovarajući na brojne kritike zbog njegovog “ne” u Domu naroda Parlamenta BiH praćenju politike EU-a u pogledu sankcija Rusiji, piše Faktor.
“Evidentno to nekima nije dovoljno pa su ovih dana našli moju sliku s finala Svjetskog prvenstva u fudbalu i ja sam bio sretan da je Hrvatska bila u finalu, gdje je bilo šest ili sedam državnika, gdje smo se stalno nadopunjavali na tim slikama. Stalno neko ističe staru sliku s jednom osobom”, kazao je Čović, koji je na press konferenciji samo dan nakon što je glasao protiv sankcija Rusiji, na stolu i iza leđa imao zastave Ukrajine kojima se licemjerno pokušao “oprati” za svoje poteze.
A ta jedna osoba koju Čović spominje sa kojom je na fotografiji “slučajno” je predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je naredio agresiju na Ukrajinu. Fotografija je nastala u ljeto 2018. godine.
Samo dva mjeseca prije, u službenoj posjeti našoj zemlji boravila je jedna od najmoćnijih žena Rusije, predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matviyenko. I s njom Čović ima fotografije.
Matviyenko je u Parlamentarnoj skupštini BiH održala skandalozan govor koji je izazvao oštre reakcije u bh. javnosti. Kazala je tada da se u Bosni i Hercegovini dogodio “građanski rat”, govorila je i o “nasilnom ulasku” Crne Gore u NATO, da je Rusija učestvovala u “stvaranju nove države BiH u Dejtonu”, da Ustavni sud, Sud i Tužilaštvo BiH ne postoje u Ustavu BiH i da treba reforma.
Matviyenko je također konstatirala da je Dejtonski mirovni sporazum za Rusiju “alfa i omega” te da ne vide potrebu za bilo kakvim preustrojem sistema u našoj zemlji.
“Rusija se zalaže za predaju vlasti entitetima BiH i za što skorije uklanjanje OHR-a”, kazala je Matviyenko.
Tadašnje nepridruživanje BiH “nelegitimnim mjerama” protiv Rusije je pozdravila kao principijelno, a konstatirala je da je u toku proces preuređenja svjetskog poretka iz jednopolarnog u višepolarni.
“SAD po svaku cijenu pokušava osigurati svoje liderstvo. Zato se Rusija suprotstavlja. Zapadni partneri su pokrenuli sprečavanje Rusije da preokrenu našu vanjskopolitičku ulogu. Oni se koriste lažima, informacionim ratom i drugim sredstvima”, kazala je Matviyenko, naglasivši da su takvi pokušaji beskorisni.
U to vrijeme, Čović je bio član Predsjedništva BiH. On se “izvinio Matviyenko za ono što je preživjela i reakcije koje je imala u javnosti”.
“Kazao je da i on smatra da je potrebno da OHR i međunarodne sudije u Ustavnom sudu odu iz BiH i da će tek tada BiH biti suverena država”, kazao je tada njegov kolega iz Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
U februaru 2020, Čović je u intervjuu za Rossiyske Gazete izrazio žaljenje, zato što prema njegovom mišljenju u Bosni i Hercegovini ima vrlo malo ruskog utjecaja.
“Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomatija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja”, rekao je on te poručio:
“Uloga Ruske Federacije, rekao bih, nezamjenjiva je, temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu. Naročito kad pogledate jugoistočnu Evropu ili Balkan, uloga Rusije je, prema mom mišljenju, posebno nezamjenjiva. Moje višegodišnje iskustvo u politici govori mi da mi, bez sumnje, moramo učiti od Rusije da štiti i brani vlastite interese, kako bi na našem teritoriju osigurala međuvjersku i međuetničku ravnotežu, značajno prelazeći Balkan.”
Ovaj intervju Čović je dao tokom dvodnevne posjete Moskvi, gdje je boravio na poziv Matviyenko.
Javnost u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednoj Hrvatskoj odavno je prepoznala u Čoviću ruskog igrača. Iako se predsjednik HDZ-a nastoji na sve moguće načine “oprati” i prikazati kao “nositelj evropskih vrijednosti”, za sve što radi na političkom planu jasno je da instrukcije dobija direktno iz Kremlja. Zauzvrat, ima nedvojbeno rusku podršku za ono što pokušava izdejstvovati – izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH kojim bi se zabetonirala etnička podjela naše zemlje.
Kada je u februaru počela ruska agresija na Ukrajinu, Čović se oglasio na Twitteru i vješto pokušao izbjeći osuđivanje ovog Putinovog poteza, koji je jasno osudio cijeli svijet. Njegov “poziv na hitan prekid vatre i nazivanje ruske agresije ratom u Ukrajini” naišlo je na žestoke kritike čak i nekih evropskih parlamentaraca.
U decembru 2020. godine, kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili susret sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom zbog nepoštivanja suvereniteta i institucija BiH, Čović je otrčao u sarajevski hotel Evropa, gdje je sa moćnim Rusom razgovarao o izbornoj reformi i dobio podršku za svoje zahtjeve. Naravno, obavezno je bilo i fotografisanje.
Potom je za Čovića, u januaru ove godine, samo mjesec prije početka ruske agresije na Ukrajinu, kod Lavrova u Moskvi lobirao i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, obratio se prije dvije sedmice članovima Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET) tokom sjednice u Briselu.
“Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je ‘srpski svet’, identično tzv. ‘ruskom svetu’. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na Zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina”, Milorada Dodika i Dragana Čovića.
“Zar je potrebno podsjećati na Dodikovu ‘neutralnost’ po pitanju ruske agresije na Ukrajinu? Neutralnost koja je identična saučesništvu. Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba pojačati prisustvo u BiH. Zar je potrebno podsjećati na usaglašen identičan stav ministra vanjskih poslova Hrvatske i Sergeja Lavrova po pitanju izmjene Izbornog zakona BiH. Šta je još potrebno da bi se vidjela ‘putinovska matrica’ u takvom pristupu, kako domaćih političkih faktora tako i političkih faktora iz susjedstva”, kazao je Komšić.
(SB)
(24)