Vijest o usvajanju ovog sramnog Zakona prokomentirao je za “Slobodnu Bosnu” i akademik Žarko Papić, dr. ekonomskih nauka koji je specijalizirao u oblasti makroekonomije, humanog razvoja i socijalnog uključivanja.
Uprkos negodovanjima javnosti i inicijativama da se on izmijeni, na današnjoj sjednici Doma naroda Bosne i Hercegovine usvojen je Zakon o finansiranju institucija BiH koji predviđa i povećanje plata vojnicima, policajcima, državnim službenicima, ali i izabranim i imenovanim zvaničnicima za 500 KM.
U jeku inflacije i rastuće ekonomske krize ovaj prijedlog je odjeknuo kao još jedan udarac osiromašenim bh. građanima za koje je vlast još jednom pokazala nemar.
Vijest o usvajanju ovog sramnog Zakona prokomentirao je za “Slobodnu Bosnu” i akademik Žarko Papić, dr. ekonomskih nauka koji je specijalizirao u oblasti makroekonomije, humanog razvoja i socijalnog uključivanja.
Problem puno ozbiljniji
“Malo sam iznenađen time što su svi iznenađeni i zaprepašteni ovim povećanjem plata funkcionera. Jednako tako ne mislim da je uopće dobra ili dovoljna kritika s moralnog stanovišta. To jeste ekstremno nemoralno, to je bahatost, to jednostavno govori o karakteru ove vlasti, ali kažem nije dovoljno. Bojim se da je problem puno ozbiljniji”, prokomentirao je Papić za “SB” te pojednostavio priču o ozbiljnijem problemu:
“Mi ne analiziramo nacionalizam i nacionalizme u pravom smislu reči. Mi ne kritikujemo njegove pojavne oblike, a ovo je jedan od pojavnih oblika. Mi se sad već susrećemo sa sistemima, društveno-ekonomskim sistemima koji su nacionalistički. Pretpostavka za taj sistem je vladanje javnim sredstvima. Dva su primjera: 55 društvenog proizvoda BiH proizvodi se u javnom sektoru. Dakle, mi nismo kapitalistička privreda, mi smo nešto ni ‘vamo ni tamo, ako tako mogu da kažem. Na bazi, na osnovu inflacije, prihodi na svim nivoima države, po osnovu PDV-a i akciza u prvih pet mjeseci su veći od planiranih 700 miliona KM. Do kraja godine to će biti blizu dvije milijarde KM. To su dva godišnja budžeta države Bosne i Hercegovine”, pojasnio nam je Papić navodeći kako je to indikator da mi sada već živimo u nečemu što je potpuno drugi sistem.
“Bitna karakteristika tog sistema, koja je za ozbiljnu analizu, je potpuna otuđenost. To nije: ‘Oni ne znaju kako živi narod.” Oni znaju i njima je cilj da narod živi tako, a oni žive potpuno drugačije. Ovo je ozbiljna društvena promjena koja nam se desila zadnjih dvadeset godina, i ne samo nama. I u Srbiji, dijelom i u Hrvatskoj i u drugim zemljama, a to je ono što ću ja uslovno nazvati ‘političkom ekonomijom nacionalizma'”, rekao je Papić za “SB” te dodao:
“Mi sada gledamo iz prve ruke ove detalje, a potrebna je puno ozbiljnija analiza i kritika svega toga.”
Šta možemo očekivati?
Pitali smo Papića i šta možemo očekivati sa ovakvom vlašću, te smo dobili odgovor:
“Imate državnu statistiku koja je fabrika laži. Niko ne sme da objavi da je ukupna inflacija u prvih pet meseci, maj u odnosu na maj prošle godine, 14%. A inflacija za robu široke potrošnje je puno veća, a ne smeju da objave kolika je”, rekao je Papić za “SB” te dodao da viškovi koji su ostvareni će se upotrijebiti za kupovinu izbora.
“Vi ste ranije imali seljačke varijante kupovine izbora. Čeka neko nekoga da mu da 100 KM, mobitel i slika kako je glasao i tako je kupljen izbor. Sad se izbori kupuju državno. Evo vam primjer Dodika – 5. jula 100 KM svim mladima od 15 do 30 godina, a u septembru drugih 100 KM. Ovdje će se pred izbore povećavati socijalna sadaka, a neće se mijenjati socijalni sistem, ne smanjuje siromaštvo, ne pokriva inflaciju, ali će se u javnosti sticati utisak kako su oni divni i ipak nam nešto daju, a nije samo da kradu”, rekao je Papić za “SB” komentirajući kako je to logika sistema.
Normalno ponašanje vlasti za osjetljive socijalne tačke
Primjere socijalnih davanja u Kantonu Sarajevu poput povećanja porodiljskih naknada, dječijih doplataka za porodice s troje djece itd, Papić smatra da su primjer normalnog ponašanja vlasti za najosjetljivije socijalne kategorije.
“Puno bi bolje bilo da su ove pare koje su na osnovu inflacije ušteđene u budžetima dijele upravo ovako kao što je uradio Kanton Sarajevo. Dakle, da se usmjeravaju na najosjetljivije grupe, a ne da se ide na linearne, a u ovom slučaju i ti linearni primjeri – privremenog odustajanja od akciza i smanjivanja PDV-a na neke proizvode bi bili bolji”, mišljenja je Papić.
Kako pojašnjava, sve što je linearno ne ide prema potrebama.
“Benzin troše i bogati i siromašni. Bogati troše više. Njima će biti bolje ako im ukinete akcize. Pare od akciza jako bi bilo dobro usmjeravati na nezaposlene, penzionere i sve druge moguće ranjive kategorije”, dodao je analitičar Žarko Papić za “Slobodnu Bosnu” komentarišući i kako su to sada već teme nakaradnog sistema, vlasti koja nema osjećaj u kojem se Kanton Sarajevo pokazao kao pozitivni izuzetak.
(SB)
(209)