Javnost su podsjetili da Bošnjaci niti u jednom sazivu Gradskog vijeća nikada nisu dali svoju saglasnost da zgrada HNK-a bude izgrađena na lokalitetu Lakišića harema.
Na objavljenu najavu nastavka izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar u saopćenju za javnost oštro je reagirao na „bezočan, bjesomučan i jednostran nasrtaj na opće humanističke vrijednosti i izgrađeni stepen međunacionalnih odnosa u Mostaru i Hercegovini“.
S tim u vezi, podsjetili su javnost da je Islamska zajednica, uvažavajući principe potpisanih međunarodnih sporazuma o integraciji grada Mostara, zakonske akte i norme, svoj zahtjev za izgradnjom zgrade Islamskog kulturnog centra isključivo tretirala u domenu upravnog postupka kod nadležnih gradskih službi, dok je u slučaju izgradnje zgrade HNK-a došlo do kršenja svih tih propisa, zbog čega je građevinska inspekcija više od 20 puta zaustavljala nelegalne radove.
Medijske tvrdnje direktora HNK-a i njegovih političkih mentora, navodi se dalje u saopćenju, da posjeduje validnu dozvolu za gradnju zgrade za koju je ranije usvojen Regulacioni plan, su notorne neistine.
Regulacioni plan, usvojen od strane organa, međunarodnim sudovima presuđene ‘Herceg-Bosne’, na koji se u javnim istupima poziva direktor HNK-a dokinut je sa tri odluke Gradskog vijeća Mostara 1999., 2001. i 2012. godine. U svakoj od ovih odluka naloženo je gradskim službama da izrade regulacioni plan Centralne zone, a svaki oblik gradnja je zabranjen. Tvrdnje HNK-a o validnosti dozvola su u fazi provjere pred javnim pravobranilaštvom Grada Mostara, čime će se utvrditi i stvarno stanje prouzrokovano nelegalnim ugovorom o ortakluku, što je pravni osnov da nastavak radova ne može početi, podsjetili su javnost.
Stoga smatraju da je ovako intoniran čin nastavka gradnje HNK-a jednostrano kršenje imperativa međunarodne zajednice o integraciji Mostara u jedinstvenu administrativnu cjelinu u kojoj Centralna zona Grada Mostara, kako su to predložili međunarodni zvaničnici, a prihvatili gradski čelnici, i u suštinskom i u metaforičnom smislu urbanističkim rješenjima treba pripadati svim narodima i građanima.
Javnost su podsjetili da Bošnjaci niti u jednom sazivu Gradskog vijeća nikada nisu dali svoju saglasnost da zgrada HNK-a bude izgrađena na lokalitetu Lakišića harema.
Pozvali su međunarodnu zajednicu, oličenu u ličnosti visokog predstavnika, i sve relevantne političke subjekte u Bosni i Hercegovini da punu pažnju posvete ovom problemu, jer, budući da je planirano da u toj zgradu i u tom dijelu Grada Mostara djeluju kulturne i znanstvene institucije isključivo Hrvata u BiH (Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, Simfonijski orkestar Mostar, buduća akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Matica hrvatska) poslana je jasna poruka da na tom prostoru svi drugi nisu dobro došli.
Simbolično rečeno, ovdje nije riječ o nastavku izgradnje zgrade HNK-a već o nastavku izgradnje Herceg-Bosne, o kojoj je ne tako davno javno i slatkorječivo govorio direktor Vukoja – istaknuto je u saopćenju.
Na kraju su upozorili sve političke faktore u Bosni i Hercegovini i međunarodnu zajednicu, sve faktore koji imaju mandat političkog djelovanja na prostoru Bosne i Hercegovine, da hitno reagiraju i da ne ispituju strpljenje Islamske zajednice i granice demokratske borbe do kojih je spremna ići, javlja MINA.
(SB)
(632)