Zastupnici HDZ-a su u ponedjeljak na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH skupa sa zastupnicima SNSD-a glasali protiv Rezolucije o zaštiti Ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. I ovaj potez je pokazao da HDZ još nije spreman odreći se strateškog savezništva sa SNSD-om.
Kao i u mnogim ranijim glasanjima HDZ se prilikom glasanja o Rezoluciji o zaštiti ustavnog poretka držao bliskog odnosa sa SNSD-om i glasao protiv. Iako sama rezolucija nema praktičnu primjenu, glasanje i stav prema njoj je pokazatelj odnosa među strankama u Parlamentu BiH, a ovakvo glasanje je pokazalo da HDZ i dalje nije spreman napraviti distancu od politike SNSD-a i pored antidržavnog djelovanja.
Naime, prilikom pregovora o izbornoj reformi i formiranja vlasti predstavnici međunarodne zajednice su često isticali potrebu obnove “bošnjačko-hrvatskog saveza” kako bi se suprostavilo antidržavnoj i destruktivnoj politici koju provodi Milorad Dodik.
Nakon održanih izbora “Trojka” je zamijenila SDA kao partnera HDZ-a na entitetskom i državnom nivou vlasti.
Čović je SDA zamjerao neprincipijelnost i nepovjerenje optužujući ih da se nisu držali čak ni potpisanih sporazuma.
U narativu koji je uspostavljen između lidera “Trojke” i Čovića nakon formiranja vlasti na državnom, a zatim i entitetskom nivou naglašavano je povjerenje, saradnja i zajednički rad. Trojka je čak i pokazala takve tendencije držeći se dogovora i onda kada je trpila jake političke napade, piše Klix.ba.
Dobar primjer je proces imenovanje Marina Vukoje za ustavnog suca. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je kazao kako nema dileme da će Vukoja imati podršku “Trojke”. Imenovanje Vukoje je jedno od najvrelijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini i “Trojka” trpi žestoke kritike zbog podrške, ali ipak ostaje dosljedna političkom dogovoru.
HDZ je zauzvrat prilično blago reagovao na Dodikovo protivustavno djelovanje kroz usvajanje zakona o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika i neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a. Zapravo, HDZ je u osnovi podržao SNSD u zahtjevima da se strane sudije izbace iz Ustavnog suda, čak krivo navodeći na trag da je izbacivanje stranih sudija jedan od 14 prioriteta EU za otvaranje pregovora.
Prema tome postavlja se pitanje da li je da HDZ spreman napustiti strateški savez sa SNSD-om čak i kada se promijene igrači na probosanskoj političkoj sceni. Savez HDZ-a sa SNSD-om je izgrađen na ideji koja se zasniva na blokadi i međusobnoj podršci kao načinu političke borbe sa strateškim interesima da je Bosna i Hercegovina država koja funkcioniše na apsolutno etničkim principima.
Do sada se odnos HDZ-a prema SNSD-u može posmatrati i dalje kao određena vrsta savezništva, uz rijetke primjere osuda na antidržavno postupanje SNSD-a.
(Klix)
(162)