Kamo sreće da hrvatski premijer i hrvatska država se drži istih standarda kada je u putanju vraćanje imovine bh. kompanijama na jadranskom primorju.
Hrvatska traži da joj Crna Gora vrati školski brod Jadran jer je simbolično važan za Hrvate, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković, ali njegov crnogorski kolega Dritan Abazović tvrdi da je “u disoluciji Jugoslavije valjda nešto pripalo i Crnoj Gori”.
Šezdesetak metara dugačak bijeli jedrenjak izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka.
Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., tada upisan u matičnoj luci Split, ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralan spor Zagreba i Podgorice.
Crna Gora je krajem jula i početkom augusta obilježila 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomatija poslala protestnu notu Podgorici o “svojatanju imovine”.
Jedrenjak je u ponedjeljak bio i tema na početku Bledskog strateškog foruma.
“Država Crna Gora će se nastaviti da se brine o svojoj imovini, mislim da je to fer”, rekao je uoči početka skupa crnogorski premijer Dritan Abazović, naglasivši da on nije od onih političara koji koristi “svađe u regiji da bi stjecao jeftine političke poene”.
“Naprotiv, ja sam za potpuno pomirenje, da ljudi nađu zajednički jezik i o temama koje su puno kompliciranije”.
Abazović se sarkastično zahvalio na “brizi” za “crnogorsku imovinu”, dodavši da je “u disoluciji Jugoslaviji valjda nešto pripalo i Crnoj Gori”.
Plenković je u izjavi nakon Abazovića, na upit crnogorske novinarke, naglasio da ta tema treba biti predmet bilateralnih razgovora te da se mora pronaći rješenje koje uzima u obzir “činjenicu da je školski brod Jadran simboličan za brojne Hrvate – pomorce, one koji su se na njemu školovali i na njemu radili”.
Premijer će o toj temi u ponedjeljak razgovarati i s novim crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem koji uskoro stiže u posjet Hrvatskoj.
DVOSTRUKI STANDARDI
Kamo sreće da hrvatski premijer i hrvatska država se drži istih standarda kada je u putanju vraćanje imovine bh. kompanijama na jadranskom primorju.
Kako je nedavno pisalo sarajevsko Oslobođenje, imovina koja je nekada pripadala BiH, odnosno objekti, nalaze se uz more i na najatraktivnijim lokacijama. Prema nekim procjenama, vrijede više od 10 milijardi KM.
Atraktivne lokacije Trećinski dio JANAF-a, Luka Ploče, Šipadova luka u Šibeniku, Agrokomercovi dijelovi luka u Kopru i Rijeci, Plućna bolnica u Cavtatu, na desetine hotelskih kompleksa – od Hidrogradnjinog u Baškoj Vodi do udjela u dubrovačkim hotelima, ogromna atraktivna zemljišta na jadranskim otocima i uz obalu, sindikalna odmarališta i sindikalne vile, rezidencijalni objekti republičkih organa Bosne i Hercegovine, Vis 1, Vis 2 u Dubrovniku, dvorac u Trstenom (u kojem baškare ruski oligarsi), kao i veći broj luksuznih stanova na nepoznatim adresama, od Zagreba pa duž cijele obale… Sve to pripada BiH.
“Više od deset godina sam upozoravao na taj problem. Imam podatke o svoj imovini u BiH i procjena je da ta imovina vrijedi više od 10 milijardi KM. Državni prvobranilac je bio dužan da se brine o tome, ali on nije preduzimao ništa. Za 30 godina u potpunosti je vraćena samo jedna nekretnina i to dječiji vrtić. Jednostavno, nije bilo interesa vlasti”, tvrdi prof. dr. Ramo Atajić.
Bivši pravobranitelj BiH pak ističe da je činio sve što je bilo u njegovoj moći, ali da iz ove institucije nisu uspjeli puno toga učiniti, posebno nakon odluke o usvajanju Zakona o upravljanju državnom imovinom 2018. godine u Hrvatskoj, po kojem se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenim na period od 30 godina.
“Imovina koju je Hrvatska imala u BiH je uglavnom zaštićena i vraćena za razliku od naše imovine u njihovoj zemlji. Neki drugi subjekti je koriste, a imamo informacije da je ta imovina uzurpirana i da se daje na dugoročni zakup. Podnosili smo tužbe, uključivali se u postupke, tražili upise i povrate, međutim, stavovi hrvatskih sudova su bili takvi da nema mogućnosti da se imovina vrati”, kazao je bivši pravobranitelj BiH Ismet Velić.
Nepostojanje interesa Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero ističe da je dugogodišnje nepostojanje interesa vladajućih struktura u obje zemlje, ustvari, rezultat politike dva HDZ-a.
”Dugo zanemarivana tema, a kadrovi koji su kontrolirali pasivni podbilans BiH, neprovođenjem aneksa G, nažalost, više su radili u korist Hrvatske, nego u korist BiH. To nije slučajno, jer oni koji su bili nadležni za to pitanje su u kontinuitetu bili kadrovi HDZ-a BiH. Svi su nosili HDZ-ov stranački dres i vodili se političkom agendom matičnog zagrebačkog i domaćeg Čovićevog radnog zadatka”, konstatuje Cero.
Hrvatska ne želi, odnosno smatra da je protivno njenom zakonskom okviru, provoditi anekse bečkog sukcesijskog sporazuma, a umjesto njega inzistira na sklapanju bilateralnog sporazuma sa svakom pojedinom zemljom. Takvi sporazumi postoje sa Sjevernom Makedonijom i Slovenijom, a sa te dvije zemlje je to prilično dobro riješeno.
(SB)
(77)