Zlatno doba: Kako je Željko Komšić Prvi govorio nekada u Skupštini UN-a, u septembru 2007. godine?

Izvod iz “drugog dijela”: Diplomatija je umjetnost per se, nije nauka. Jer nakon adekvatnog drila iz prvog dijela ovog teksta koji ima za cilj dobro razumijevanje raison d'etre-a državnih i međunarodnih institucija, kao i igre prijestola glavnih svjetskih, kao i sporednih igrača na lokalu kroz istoriju, slijedi ono najvažnije i najvrijednije: njena individualna, ljudska dimenzija.

Medijski eho kontroverznog nastupa delegacije BiH na tekućem zasjedanju GS UN se ne stišava, naprotiv. Dok čekamo neumoljiv epilog cijele te drame, vrijedi se osvrnuti na zlatnu 2007. godinu u kojoj je BiH polučila niz ozbiljnih prodora na međunarodnom planu. Takav je bio i nastup delegacije BiH, tog septembra u sjedištu svjetske vlade u New Yorku.

Ovo je chapeau besprijekornog govora Željka Komšića Prvog, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH na 62. Zasjedanju GS UN, septembra 2007.godine:

“…Gospodine predsjedniče, dolazim iz zemlje koja je iz postkofliktne, prešla u fazu izgradnje modernog demokratskog društva i krenula putem integracije u evropske i transatlanske strukture. Zato je moja zemlja u potpunosti posvećena jačanju međunarodne saradnje na regionalnom, evropskom i globalnom planu.

Sa posebnim zadovoljstvom danas mogu istaći da je BiH aktivni sudionik u svim inicijativama i procesima regionalne saradnje jugoistočne Evrope.

Tokom 2007. godine BiH je dobila značajna priznanja za proaktivan nastup na regionalnom planu. Na Samitu SEECP održanom u Zagrebu 10. maja 2007. godine usvojena je odluka o izboru Sarajeva za sjedište Sekretarijata Savjeta za regionalnu suradnju (RCC). Formiranje RCC predstavlja završnu fazu transformacija Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, tj. procesa preuzimanja regionalne odgovornosti od strane zemalja članica Pakta stabilnosti, odnosno zemalja članica SEECP. Ovom odlukom, glavni grad Bosne i Hercegovine postaje centar buduće regionalne saradnje.

BiH je također prihvatila da Sarajevo bude domaćin tajništva Regionalne inicijative za spremnost i sprečavanje katastrofa (DPPI), čime je ova inicijativa iz okvira PS JIE transformirana u regionalno vlasništvo. U oktobru ove godine predstavnik BiH (ambasador Nedžad Hadžimusić, pomocnik ministra vanjskih poslova za multilateralu) preuzima od grckog generala avijacije Stergiosa Papodisa poziciju Drektora regionalnog Centra za suradnju u oblasti sigurnosti (RACVIAC), sa sjedištem u Zagrebu…”

Nota bene: Nacrt govora je sačinjen u Sektoru multilaterale MVP BiH i telle quelle (bez izmjena) je prihvaćen i pročitan u plenumu GS UN. Da ovdje ne bude zabune, Odjel za UN u Sektoru je samo ‘poštansko sanduče’ relevantnih informacija iz DKP BiH, kao i onih iz različitih resora Vijeća ministara i ostalih institucija u BiH. Finalnu verziju, kompoziciju i punching lines nacrta govora u principu radi šef Sektora, pod uslovom da ima adekvatno iskustvo i prepoznatljiv rukopis.

Evo i integralnog teksta govora predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića na 62. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku:

Gospodine Predsjedniče,

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Čast mi je da u svojstvu predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine sudjelujem na ovom 62. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Također bih Vama gospodine Predsjedniče želio čestitati na izboru i iskoristiti ovu priliku da izrazim svoje poštovanje i zahvalnost H.E. gospođi Sheikha Haya Rashed Al Khalifa na njenom uspješnom predsjedavanju tokom 61. godišnje skupštine.

Gospodine Predsjedniče, Ujedinjeni narodi, kao i sve druge organizacije, ovise od kolektivne snage njenih članica. Snaga treba da izranja iz konsenzusa zemalja članica.

U tom kontekstu želim istaći žaljenje da je reforma Vijeća sigurnosti izgubila svoj momentum. Posljednjih godina izaslanstva naših zemalja sastajala su se na globalnom nivou spremna za realiziranje ciljeva Milenijumske deklaracije, u čijoj realizaciji uloga efikasnog sistema UN-a ima instrumentalan značaj.

Poznato je da je moja zemlja u skoroj prošlosti platila visoku cijenu nesavršenog i neefikasnog sistema UN-a. Same Ujedinjene nacije su priznale tu grešku, te istakle u svom Izvještaju za Srebrenicu da je “iskustvo Ujedinjenih nacija u BiH jedno od najtežih i najbolnijih u povijesti ove organizacije“, da je „“Srebrenica kristalizirala istinu koja je shvaćena isuviše kasno od strane Ujedinjenih nacija i šireg svijeta: da je BiH jednako bila moralna obaveza koliko i vojni konflikt“ te da će “tragedija Srebrenice nas zauvijek proganjati“. Međunarodni sud pravde, sud Ujedinjenih naroda, je 26.02.2007 godine, donio presudu u slučaju između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore po predmetu Aplikacije Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je odlučio da je počinjen genocid nad bosanskim Muslimanima u i oko Srebrenice u istočnoj Bosni i Hercegovini. Naravno, složićete se da to nije usamljen slučaj. Utoliko više i odlučnije BiH je sa dominantnom većinom članica posvećena neophodnoj reformi svjetske organizacije.

U tom svjetlu, BiH smatra da samo jake UN mogu biti efikasan instrument za kolektivno reguliranje međunarodnih odnosa na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava. Pored neophodne reforme Vijeća sigurnosti potrebno je dalje raditi na revitalizaciji: to podrazumijeva reformu Generalne skupštine i njenih komiteta, Ekonomskog i socijalnog savjeta, Tajništva i drugih tijela.

Ovo podrazumijeva definiranje niza pitanja kao što su: broj i kategorija članica Vijeća sigurnosti; način izbora novih članica; pravo i upotreba veta; regionalno predstavljanje; radne metode; i drugo, što sve govori o složenosti tog tekućeg procesa reformi. Produktivan put naprijed izvjesno vodi u otvaranje suštinskih pregovora u ovom kontekstu umjesto dosadašnjih konsultacija. Želim naglasiti da je interes Bosne i Hercegovine da – ukoliko reforma rezultira povećanjem broja nestalnih članica Vijeća sigurnosti, Istočnoevropskoj grupi svakako pripada još jedno mjesto.

Bosna i Hercegovina kao multietnička i multikonfesionalna zemlja sa svojim povijesnim naslijeđem, proživljenim promašajima međunarodne zajednice , prije svega Ujedinjenih naroda, sa vrlo teškim posljedicama za moju zemlju, ali i pozitivnim iskustvima u poratnoj izgradnji mira i u saradnji sa predstavnicima, organima i agencijama UN-a, može bitno doprinositi Ujedinjenim narodima da postane efikasan instrument za kolektivno reguliranje međunarodnih odnosa. Moja zemlja smatra da mira i sigurnosti ne može biti bez ekonomskog i socijalnog razvoja. Ona se nastavlja zalagati da Vijeće sigurnosti ostane nezaobilazno tijelo međunarodne saradnje u sferi mira i napretka u pravima svih naroda. Pošto je BiH izdržala probu povijesnih izazova i u mogućnosti je sada da ponudi uznemirenom svijetu svoje iskustvo, odlučna je da intenzivira započete aktivnosti u vezi kandidature BiH za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti u periodu 2010-2012 godina, očekujući razumijevanje i podršku najvećeg broja zemalja članica Ujedinjenih naroda za naš izbor u Vijeće sigurnosti.

Gospodine Predsjedniče, Dolazim iz zemlje koja je iz postkofliktne, prešla u fazu izgradnje modernog demokratskog društva i krenula putem integracije u evropske i transatlanske strukture. Zato je moja zemlja u potpunosti posvećena jačanju međunarodne saradnje na regionalnom, evropskom i globalnom planu.

Sa posebnim zadovoljstvom danas mogu istaći da je BiH aktivni sudionik u svim inicijativama i procesima regionalne saradnje jugoistočne Evrope.

BiH je također prihvatila da Sarajevo bude domaćin tajništva Regionalne inicijative za spremnost i sprečavanje katastrofa (DPPI), čime je ova inicijativa iz okvira PS JIE transformirana u regionalno vlasništvo. U oktobru ove godine predstavnik BiH (Ambasador Nedzad Hadzimusic) preuzima rukovodeću poziciju regionalnog Centra za suradnju u oblasti sigurnosti (RACVIAC), sa sjedištem u Zagrebu.

BiH nastavlja aktivnu saradnju sa zemljama u regiji u oblasti borbe protiv organiziranog kriminala. Aktivno sudjelujemo u radu SECI centra za spjrečavanje prekograničnog kriminala u Bukureštu. Efikasnijom saradnjom sa susjednim zemljama, te uspostavljanjem elektronskog sistema izdavanja ličnih dokumenata, kao i efikasnog menadžmenta kontrole granica, BiH je uspjela značajno smanjiti broj ilegalnih migranata preko svoje teritorije, kao i svih oblika prekograničnog kriminala. Sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) u Beču, razvijamo saradnju na detekciji i sprječavanju nedozvoljenog prometa, odnosno proliferacije radioaktivnih materijala preko teritorije BiH.

Sa susjednim zemljama BiH gradi odnose na osnovama ravnopravnosti, pune neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. BiH i njeni susjedi su svjesni činjenice da se razvoj može u punoj mjeri ostvariti samo uključivanjem u ujedinjenu Evropu. Cilj će se postići nastavljanjem izgradnje dobrosusjedskih odnosa u svim oblastima, demokratizacijom zemalja Regije uz prihvatanje općih evropskih standarda.

BiH stoji na poziciji nemiješanja u unutarnja pitanja suverenih zemalja, te smatra da je rješenje problema na Kosovu potrebno tražiti u okviru dijaloga zainteresiranih strana. BiH podržava dijalog Beograd- Priština, a u okviru regionalnih inicijativa spremna je da pomogne u iznalaženju rješenja, koje bi bilo prihvatljivo za obje strane. Bosna i Hercegovina pozdravlja angažman posredničke Trojke Kontakt grupe te se nada da će se pronaći modus za rješavanje pitanja statusa Kosova. Duže odlaganje konačnog rješenja statusa Kosova sigurno bi imalo dugoročno negativne posljedice za regiju Balkana.

Na širem međunarodnom planu, BiH je također ostvarila značajne prodore.

Krajem prošle, 2006 godine Bosna i Hercegovina je pozvana da se u svojstvu punopravne članice uključi u NATO program Partnerstvo za mir.

Novo priznanje uslijedio je na izborima za Vijeće za ljudska prava (HRC) održanim maja 2007. godine, kada je BiH postala članicom ovog novog, izuzetno značajnog tijela u sistemu UN-a.

BiH je 31.05.2007 godine preuzela dužnost predsjedanja Haškim kodeksom protiv proliferacije balističkih raketa (Hague Code of Conduct- HCOC) kojeg je potpisalo 126 država članica UN-a. Moja zemlja i države potpisnice Kodeksa, vjerujući u kolektivnu sigurnost, spremne su da se bore protiv proliferacije raketne tehnologije i svjesne su velike opasnosti posjedovanja iste od nedržavnih faktora koji bi je mogli zloupotrijebiti u destruktivne svrhe u svijetu. Zato bih želio pozvati zemlje koje još nisu pristupile HCOC, posebno one koje imaju balističke kapacitete, da se pridruže Kodeksu. Isto tako, želio bih pozvati sve članice UN-a da svojim glasom podrže Nacrt relevantne rezolucije koju su pripremile Bosna i Hercegovina i Portugal.

Bosna i Hercegovina je u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelovala i sudjelovat će u aktivnostima međunarodne koalicije u borbi protiv terorizma, a deklarativno se opredijelila da je spremna pridružiti se aktivnostima Evropske unije u cilju suzbijanja terorizma.

Vijeće ministara BiH je 2006. godine usvojio Strategiju BiH za borbu protiv terorizma za razdoblje 2006-2009. U proceduri je Nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH u dijelu borbe protiv terorizma u kojem će se preciznije definirati mjere, odnosno sankcije u borbi protiv međunarodnog terorizma, u skladu sa međunarodnim konvencijama.

Bosna i Hercegovina podržava namjeru drugih članica UN-a da se i ubuduće čine zajednički napori kako bi se ojačao sistem UN-a za ljudska prava, sa ciljem osiguranja uslova da svi ljudi uživaju sva ljudska prava – građanska, ekonomska, kulturna, politička, socijalna, pravo na razvoj i druga prava.

BiH je prihvatila inicijativu Vlade Italije da kosponzorira Rezoluciju o univerzalnom moratoriju na izvršenje i ukidanju smrtne kazne o kojoj će se razmatrati tokom zasjedanja GS UN-a.

Ostvaren je važan napredak u ispunjavanju obaveza BiH prema instrumentima za zaštitu ljudskih prava, podnošenjem relevantnih izvješća Visokom komesarijatu UN-a za ljudska prava u Ženevi.

Želim ovom prilikom istaknuti da je Bosna i Hercegovina posljednjih godina u saradnji sa Jordanom u UN promovirala rad na Novom humanitarnom svjetskom poretku, kako bi svijet postao efikasniji u adekvatnom odgovoru i reakciji na humanitarne katastrofe.

Gospodine Predsjedniče

Vlasti Bosne i Hercegovine ostaju trajno opredijeljene za punu saradnju sa ICTY. Sve osobe osumnjičene za ratne zločine na teritoriju bivše Jugoslavije, moraju biti izvedene pred lice pravde.

Do sada su ostvareni pozitivni pomaci saradnje sa Tribunalom u Hagu po pitanju procesuiranja optužnica i isporučenja osumnjičenih, kontakata nadležnih vlasti, osiguranje pristupa dokumentaciji, stvaranja uslova za rad predstavnika suda i drugih na području BiH.

U BiH je načinjen zakonski okvir i sa radom je započelo procesuiranje ratnih zločina u specijalnom odjeljenju Suda BiH za ratne zločine, što je i jedan od uslova za uspostavljanje uzajamnog povjerenja i pomirenja u postkonfliktnoj BiH. I pored toga, ICTY ne bi smio da prestane sa radom dok se licu pravde ne privedu najtraženiji osumnjičeni za ratne zločine, posebno, ratni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić, Ratko Mladić i drugi.

Gospodine Predsjedniče, BiH podržava sve aktivnosti i mirovne inicijative usmjerene ka prevenciji konflikata. Sa pažnjom prati i podržava aktivnosti Mape puta za uspostavljanje trajnog mira na Bliskom Istoku. BiH ima vojne promatrače u Kongu i Etiopiji, i civilnu policiju u Sudanu, Kipru, Liberiji i Haitiju, u sklopu mirovnih operacija UN-a. Također, BiH je u Irak poslala manju jedinicu za deminiranje i uništavanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava, kao našu podršku iračkom narodu u uspostavljanju demokratske samoodržive države.

Uvjereni smo da jačanjem multilateralizma UN može dovesti do efikasnih mjera u prevenciji oružanih sukoba. U tom smislu, potrebno je poštivati principe političke neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja, rukovodeći se Deklaracijom o principima međunarodnog prava i uz puno poštivanje ljudskih prava.

BiH podržava inicijativu Kvarteta i „mapu puta“ koja daje osnovu za otvaranje istinskog dijaloga između Izraela i Palestine uz posredovanje SAD-a, te na liniji stavova EU. BiH poziva na sveobuhvatni, bezuvjetni i recipročni prekid neprijateljstava, oslobađanje svih zatočenika, te ponovno otpočinjanje dijaloga o konačnom dvo-državnom rješenju izraelsko-palestinskog pitanja.

BiH poziva sve etničke i vjerske zajednice u Iraku da odbace sektaštvo i da se aktivno uključe u političke procese, te da se zajedničkim naporima međunarodne zajednice i iračke vlade ohrabri sveobuhvatni nacionalni politički dijalog, sa posebnim akcentom na puno poštivanje odredbi Ženevskih konvencija iz 1949.

Imajući u vidu moguće katastrofalne konsekvence zaoštravanja krize iranskog programa razvoja nuklearne tehnologije, BiH pozdravlja spremnost Irana na punu saradnju sa Međunarodom agencijom za nuklearnu energiju i na politički dijalog sa ključnim akterima.

Uloga UN-a u rješavanju konfliktnih situacija u svijetu je ključna. UN nisu odigrale odgovarajuću ulogu, koja im je Poveljom dodijeljena, tokom kriza u svijetu, posebno u bivšoj Jugoslaviji. Iračka kriza pokazuje sa koliko se slabosti UN susreće u rješavanju pitanja prevencije konflikata u svijetu. Ukoliko UN ne preuzmu odgovornosti koje im prema Povelji pripadaju, može doći do pojave velikog broja unilateralnih intervencija, bez kontrole UN-a, što može imati teške posljedice po međunarodnu stabilnost.

Vanjska politika BiH usmjerena je ka očuvanju i unapređenju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosu međunarodnom miru i sigurnosti. U međunarodnim odnosima, aktivnosti Bosne i Hercegovine zasnivaju se na principima koji su sadržani u Povelji UN-a, Završnom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, te na opšteprihvaćenim principima međunarodnog prava.

Prepoznajući prijetnju koju nuklearno, hemijsko i biološko/bakteriološko oružje predstavlja za mir i sigurnost u svijetu, posebno ako se nalazi u posjedu terorista, BiH je poduzela značajne korake ka uspostavi potpune kontrole i prevencije širenja oružja za masovno uništavanje.

BiH je ratifikovala ili sukcesijom preuzela najznačajnije međunarodne dokumente iz ove oblasti i spremna je, u cilju efikasne borbe protiv širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovu primjenu, na punu saradnju sa drugim zemljama, kako u okviru relevantnih multilateralnih organizacija i inicijativa, tako i na bilateralnom planu.

BiH je usvojila Zakon o implementaciji Konvencije o zabrani hemijskog oružja.

Kao jedna od zemalja najviše pogođenih posljedicama razmještaja eksplozivnih elemenata u proteklom sukobu, BiH posebnu pažnju posvećuje provedbi obaveza koje proističu iz Otavske konvencije.

BiH je aktivno uključena u programe UN-a, koji se odnose na borbu i prevenciju bolesti AIDS, koja zahvata sve veći dio svijeta. Borba BiH protiv ove opake bolesti definirana je u Strategiji za prevenciju i borbu protiv AIDS za period 2004 – 2009.

BiH redovno uplaćuje svoje kontribucije UN-u i svim drugim međunarodnim organizacijama čiji je član. BiH apelira i na druge zemlje, posebno velike kontributore, da na vrijeme izvršavaju svoje obveze. Ovo se prije svega odnosi na finansiranje ICTY i proračuna UN-a za mirovne operacije, u koji zemlje članice do sada nisu redovno uplaćivale svoje kontribucije.

Gospodine Predsjedniče,

Prije dva dana ovdje smo imali nadasve korisnu i konstruktivnu razmjenu gledanja o jednom od najozbiljnijih i potencijalno najopasnijih fenomena našeg vremena – klimatskim promjenama.

Želim i ovom prilikom istaći krucijalan značaj pravovremenog i učinkovitog tretiranja ovog pitanja u Svjetskoj organizaciji. Moja zemlja je ratificirala UN-ovu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama još u 2000. godini, a ona je u BiH stupila na snagu 15.07.2007 godine. Pozivam članice UN-a koje to do danas nisu učinile da urade isto bez odlaganja. Zahvaljujem na vašem strpljenju i pažnji. – (FENA, 27.09.2007.)