Na zapadu razgovori o BiH u EU, a na istoku o RS-u i spašavanju Dodika. Čemu sastanci koji nikad neće unaprijediti život ljudi?!
Pred vikend se o sudbini Bosne i Hercegovine govorilo u komšiluku – i na zapadu i na istoku. Konkretnije, u Zagrebu je organizovana konferencija “Proširenje EU – Može li BiH biti nova uspješnica?”, dok je u Beogradu održana tematska tribina “Slijedi li konačni obračun Zapada sa Srpskom”.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman kazao je da Hrvatska snažno podupire ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, nakon što je u decembru prošle godine dobila status kandidata: “Mislim da je to izrazito važno sigurnosno i političko pitanje, ali i važno upravo zbog sprečavanja malignih utjecaja trećih zemalja, rekao je ministar misleći, prije svega, na Rusiju, Tursku i Kinu.”
Istaknuo je da je dobijanje kandidatskog statusa “isključivo zasluga hrvatske Vlade” i zemalja kojima su pristupili i koje su ih podržale. “Mislim da se Bosna i Hercegovina upravo s ovim novim Vijećem ministara, koje je formirano prošle godine, pokazala vrlo aktivnom. Jako su angažirani oko ispunjenja onih uvjeta, znači kriterija koji su preduvjet za otvaranje pristupnih pregovora”, rekao je Grlić Radman.
Dodao je da se očekuje pozitivan izvještaj Evropske komisije, koji bi trebao biti gotov u ovom mjesecu za Bosnu i Hercegovinu.
Na ovoj konferenciji, među ostalima, učestvovao je i visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt. On je istaknuo važnost ubrzanja integracija BiH u EU, te dodao kako je potrebno započeti pregovore o pristupanju.
“Vidim političku nužnost da ubrzamo integraciju BiH u Europsku uniju i ne smije se izgubiti momentum”, kazao je visoki predstavnik, te precizirao: “Govorimo o vremenu kada ne znamo hoće li biti političkog efekta rata u Ukrajini i ruske agresije na Zapadni Balkan. Vidimo Kosovo i zato moramo biti odlučni i započeti pregovore s BiH.”
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić podsjetio je da BiH mora ispuniti 14 prioriteta Evropske komisije da bi otpočela pregovore. “Pregovore koji tek postavljaju temelje za težak put u kontekstu jačanja institucija BiH i eliminiranja ove dvije silnice koje prijete BiH, silnice unitarizma i separatizma”, kazao je.
Dok se u Zagrebu zagovarao evropski put, u Beogradu su okupljeni na tribini zagovarali potpuno suprotno. Ustvrdili su i to da su “svi saglasni – pucaju na Dodika, a gađaju Republiku Srpsku”.
Direktor Predstavništva RS-a u Beogradu Mlađen Cicović kazao je da “napad na Srpsku traje od početka dejtonske BiH, a najnovijem i najžešćem, koordinisanom sa nasiljem nad Ustavom, narod je dao snažan odgovor”: “Svi izlasci srpskog naroda na granicu svog entiteta pod parolom ‘Granica postoji’ ne kazuju samo da je granica entiteta dejtonska kategorija nego i da je optužba protiv predsjednika RS-a granica preko koje se ne može preći.”
Taman kad se pomislilo da ne može gore, nastupio je Nenad Kecmanović, koji je govorio o Schmidtu, ali i optužnici protiv Dodika. “U Srpskoj i nemaju iluzija da bi suđenje Dodiku moglo da bude drugačije, pa se pripremaju. Prekid komunikacije sa američkim i britanskim diplomatama, zabrana Schmidtu da kroči u Srpsku, povlačenje predstavnika iz zajedničkih organa, izdvajanje srpskog puka iz Oružanih snaga BiH, potom mobilizacija rezervnog sastava policije, jedinstvo vlasti i opozicije i, ono što je najvažnije, izlazak naroda na entitetske granice. Dodik neće propustiti da i na suđenju u Sarajevu parafrazira Izetbegovića uoči rata: Nećemo žrtvovati Srpsku za mir, ali hoćemo mir za Srpsku. Treba to da znaju”, kazao je Kecmanović.
Politička analitičarka Svetlana Cenić mišljenja je da je “skup u Zagrebu ličio na HNS”.
“Ja zaista ne znam i ne vidim šta drugo može da bude u onakvom sastavu. Pričati o budućnosti Bosne i Hercegovine u takvom sastavu a da nema drugog nekog mišljenja, bar neko da postavi pitanje… Ne znam koliko uopšte ima svrhe da jedni drugima govorimo – legitimno predstavljanje Hrvata ili budućnost BiH, stvarno je deplasirano. Što se tiče Beograda, to je opet prosrpsko-srpski sabor, gde se analitičarem proglašava svako, čak i onaj koji je na funkciji, koji predstavlja ovu zemlju. Šta se tu ima komentarisati kad unapred znamo šta će biti rečeno, u kom momentu će biti rečeno, kad se pripremi i režira apsolutno sve. Onda ne znam o kojoj to mi budućnosti ili prošlosti možemo da raspravljamo”, kaže Cenić.
Pita se čemu sastanci koji nikad neće unaprijediti život ljudi ovdje.
“I večito neko ugrožen, samo nismo ugroženi mi ovde koji više ne znamo na koju stranu da gledamo. Ko sve o nama trtlja, vrtlja, a život svaki dan gori. Čemu sastanci koji nikad neće unaprediti život ljudi ovde, nego naprotiv, tonemo sve više, a takvih nekih mozgotrndajućih, kad ih tako moram nazvati, sastanaka, šupljiranja, ja tebi serdare, ti meni vojvodo, podeljene uloge, zna se ko će šta reći – šta? Hoće li to doneti nešto bolje Bosni i Hercegovini? Naravno da neće”, naglašava Cenić.
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da smo gledali šizofrenu, sinhronizovanu sliku sa potpuno različitim porukama.
“Jedna je značila evropski put Bosne i Hercegovine, brzu integraciju, podršku koju Hrvatska daje Bosni i Hercegovini na tom putu, a na drugoj strani smo imali čak i pozive koji govore o žrtvovanju mira zarad spasa Republike Srpske, odnosno njenih lidera. Nekako je druga priča potpuno protivrječna evropskoj integraciji i putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Imamo dva puta koji su u potpuno različitim pravcima. Jedan put ide u budućnost, a drugi nas drži kao taoce, sve vrijeme zapravo zarobljene u prošlosti, ne dopuštajući da se ne samo planira i trasira budućnost već ni da se živi sadašnjost”, kaže Topić.
O zaključku da su “svi saglasni – pucaju na Dodika, a gađaju Republiku Srpsku”, Topić kaže da je to matrica koju dugo primjenjuje aktuelna vlast u Republici Srpskoj i koju podupiru svi oni koji stoje uz skute te iste vlasti, gdje se između pojedinaca i institucija stavlja znak jednakosti, gdje se pojedinci poistovjećuju sa RS-om.
“I to je, rekla bih, ona poruka koja služi za mobilizaciju i homogenizaciju građana”, zaključuje Topić.
(Oslobođenje)
(446)