Kada budemo pravili izvještaj za BiH o započinjanju pregovora o pristupanju EU, kriminalizacija klevete i zakon o stranim agentima u RS će biti dio procjene, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH u intervjuu za “Nezavisne novine”.

 

 

“To je za nas ključna tema u ukupnoj ocjeni BiH, ako se želite kretati naprijed ka EU, te otvaranje pristupnih pregovora, nazadak po pitanju medija i temeljnim slobodama je neprihvatljiv”, rekao je on.

 

 

Ambasador EU je istakao da bi volio da se više izlazi na ulice, kako bi se pomoglo napretku BiH.

 

 

“Volio bih da ljudi protestuju protiv stanja vladavine prava. To pomaže podizanju svijesti o važnim pitanjima i stvara pritisak prema političarima”, rekao je on.

 

 

NN: Objavljen je izvještaj Komisije za BiH, šta je u njemu, po Vama, dobro, a šta loše?

 

SATLER: Hvala vam prvo za ovu priliku da govorim za “Nezavisne”. Godišnji izvještaj je najobjektivnija i najizbalansiranija ocjena situacije u BiH. On se osvrće na sve što je postignuto protekle godine i govori gdje se nalazimo na evropskom putu. Ono što je definitivno pozitivno je što smo se pomjerili iz određene stagnacije ka brzom formiranju novih vlasti i brzo usvojili povećani državni budžet, prvi put u deset godina. Ljetos smo vidjeli zakone koji nisu bili laki, a u nešto od toga sam i sam bio uključen, kao na primjer u vezi s amandmanima o integritetu u VSTS-u. Bilo je tu mnogo posla. Važno je bilo donošenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, posebno za vas u medijima da možete dobiti informacije koje vam trebaju.

 

 

NN: Mislite da će sada biti lakše?

 

SATLER: Mislim da da, zato što su sad uspostavljeni uslovi koji…

 

 

NN: Jer znate da postoji određena kritika oko…

 

 

SATLER: Naravno, i to je pošteno. Ne očekujemo da će ljudi skakati od sreće što je usvojen jedan zakon. Ali na kraju to je kompromis. Da li je najbolji mogući zakon? Nije. Da li je mnogo bolji od prethodnog? Jeste. Slično je i kad je riječ o zakonu o ombudsmanima, kao zakonski zasnovan budžet ili nacionalni mehanizam za prevenciju zlostavljanja… To je nešto od pozitivnog. Ali, naravno, pokušavamo da ukažemo i na stvari koje idu u pogrešnom smjeru, kao što je, na primjer, ono što se dešava s medijima, posebno u Republici Srpskoj, kao i sužavanje prostora za građanski aktivizam, ali posebno i napadi na ustavni poredak BiH. To smo jasno naznačili u izvještaju.

 

 

NN: Lako je sjediti na kauču i kritikovati, ali ipak meni se čini da je neodrživo da Delegacija EU – koja bi trebalo da kaže “ovo su kriterijumi, javite nam kad završite posao”, uradi pola posla. Da li je to održivo?

 

SATLER: Ja to ne vidim kao veliki problem u BiH.

 

 

NN: To da Vi radite posao koji treba da rade domaći političari?

 

SATLER: Postoji razlog što ovdje imamo drugu najveću delegaciju na svijetu. BiH ima specifičnu strukturu i ponekad je potrebno ponekog povući za ruku dok pokušavamo postići kompromis. Ja vidim tu moju ulogu ovdje, što jeste malo drugačije od uloge u nekim drugim delegacijama u regionu. Naravno da postoje pitanja o funkcionalnosti, koja su jasno naznačena u 14 ključnih prioriteta koje biste trebali ispunjavati. Dugoročno, o tome se trebate sami usaglasiti.

 

 

NN: Meni se to čini kao kad roditelji vole svoje dijete i čine sve za njega, ali ne pomažu mu ako pišu domaći za njega, zar ne? Kako će BiH biti članica EU ako ambasador Zatler treba da vuče ljude za ruku da se riješe problemi?

 

SATLER: Ne sviđa mi se baš poređenje između zemalja i djece. BiH jeste u specifičnoj situaciji zbog istorije. Tu smo da vam pomognemo. Predsjednica Komisije Fon der Lajenova je bila ovdje tri puta u tri godine. To vam sve govori da želimo da smo ozbiljni, da želimo BiH kao dio evropske porodice. Napravljen je napredak. Slažem se, moglo je brže i lakše, ali moglo je i s manje drame.

 

 

NN: Mnogo novinara u RS se pita hoće li kriminalizacija klevete biti na stolu kad se bude odlučivalo o započinjanju pregovora?

 

SATLER: Hvala što ste spomenuli ovo veoma važno pitanje. Nećemo smanjiti pritisak samo zato što bismo željeli da se stvari ubrzaju. Definitivno ne, jer su u pitanju temeljne slobode. I predsjednica Komisije Fon der Lajenova je bila jasna kada su je pitali tokom pres-konferencije. Nećemo tolerisati nazadovanje kad su u pitanju temeljne vrijednosti. Nastavićemo se boriti i nadam se da ćete u RS prepoznati našu poruku. Nema ni daljeg kretanja u vezi sa zakonom o stranim agentima.

 

 

NN: Šta konkretno treba da se desi u martu pa da BiH dobije datum?

 

SATLER: Propustili ste da naglasite termin “najkasnije”, odnosno da će Komisija izraditi izvještaj “najkasnije do marta”. Ako se vaši političari pokrenu, možda nas iznenade već u decembru, kada je sljedeći sastanak Evropskog savjeta. Radi se o zakonima o kojima govorimo – sukob interesa, o sudovima, mandat o pregovorima s Frontexom… to sve je gotovo spremno. Uradite to! Za to vam ne treba pet mjeseci. Impresionirajte nas, posebno one zemlje članice koje zagovaraju BiH. Dajte im dodatne argumente!

 

 

NN: Kažete najkasnije do marta, znači li to da je mart rok?

 

SATLER: Sat neće stati u martu, očigledno. To je način da se pritisne…

 

 

NN: Motiviše…?

 

ZATLER: Motiviše! Još bolje. Da se motiviše političare da rade. Sada imamo zamah, sjetite se samo one stagnacije prije tri godine, bili smo jako daleko od kandidatskog statusa, o početku pregovora da i ne govorimo.

 

 

NN: Ali ne bi bilo kandidatskog statusa da, nažalost, nije rat u Ukrajini.

 

 

ZATLER: Naravno da je uticala geopolitika, ali tako je u životu. Nekad dobijete priliku, a ovo je definitivno prilika!

 

 

NN: Nekad mi se čini da EU uspostavi uslove, kao na primjer “Sejdić i Finci”, a onda spušta prečku gotovo do zemlje. Kad ćemo doći do crvenih linija?

 

SATLER: Dejane, nekad sam pomalo zbunjen. Često čujem od vas i drugih argumente “morate biti striktni, strogi”. A onda nas kritikujete da spuštamo prečku. Odlučite se za šta nas kritikujete!

 

 

NN: Ja sam uvijek bio za strogoću prema nama. Ljetos smo u Ukrajini razgovarali s ljudima koji tamo rade na putu za EU. Oni znaju da ako nešto ne urade, ljudi će izaći na ulice, dok u BiH vlada apatija. Kritika je nama, ne vama, mi treba da iskažemo veći pritisak prema političarima. Na protestima protiv zakona o stranim agentima nije bilo mnogo ljudi na ulici u Banjaluci. Kako vidite angažman građana?

 

SATLER: To je važna činjenica. O građanskom aktivizmu govorim otkad sam došao ovdje. Demokratija je mnogo više, to je učestvovanje, iznalaženje vlastitih zalaganja, da se čuje i vaš glas, izaći na ulice, volio bih da ljudi protestuju protiv stanja vladavine prava. To pomaže podizanju svijesti o važnim pitanjima i stvara pritisak prema političarima.

 

 

NN: Ne mislite li da će Vas sad političari kritikovati da pozivate ljude na pobunu protiv njih?

 

SATLER: Nema veze, ja ostajem pri potrebi građanskog aktivizma otkad sam kao student išao na proteste.

 

 

NN: Kada će EU skinuti sankcije, mjere ili kako se to već zove, protiv RS?

 

SATLER: Želimo da prestanu napadi na ustavni poredak BiH. Blokirali smo finansiranje dva važna projekta s jasnim zahtjevom oko političke krize, posebno kad su u pitanju konstantni napadi na ustavni poredak. Ljetos smo vidjeli zakon usmjeren protiv Ustavnog suda. To je veliki problem, pozivanje srpskih sudija da napuste sud. To mora da prestane. Mi smo spremni da nastavimo projekte čim se to desi. To je i u našem interesu, mi želimo da koridor 5c bude izgrađen. I gradi se, kopaju se tuneli, dižu se mostovi. Konačno imamo zamah i možemo završiti do 2028, 2029, uključujući i dio koji je sada blokiran.

 

 

NN: To znači da je dio oko kriminalizacije klevete, zakona o agentima, odvojeno pitanje, nije dio ovih mjera?

 

SATLER: To je za nas ključna tema u ukupnoj ocjeni BiH, ako se želite kretati naprijed ka EU, otvaranje pristupnih pregovora, nazadak po pitanju medija i temeljnih sloboda je neprihvatljiv, ali nije direktno dio toga.

 

 

NN: Znači, biće dio procjene o početku pregovora?

 

SATLER: Uvjeravam vas da će to biti dio procjene o početku pregovora.

 

 

NN: Vi i Delegacija ste uradili mnogo na promociji novih tehnologija u izbornom procesu, pripremaju se i neki pilot-projekti. Hoćemo li na sljedeće izbore uz skenere?

 

SATLER: Paket o integritetu smo na sto stavili još u Neumu, nalazi se u parlamentu, tako da je sve spremno. Malo sam razočaran da se malo toga dešava. Na državnom nivou uspostavljena je radna grupa koju čine članovi državne koalicije. Do sljedećih izbora je još 11 mjeseci i pozivam koaliciju da napravi iskorak i završi posao o prijedlogu izbornog zakona koji uključuje dio o integritetu izbora.

 

 

Bonska ovlaštenja se moraju koristiti zaista kao posljednja mjera

 

 

NN: U izvještaju ste prilično otvoreno i rekao bih neuobičajeno kritikovali Šmita u vezi sa promjenom Izbornog zakona na dan održavanja izbora. Zašto ste ga kritikovali?

 

SATLER: Prvo bih želio da budem potpuno jasan: EU podržava Kancelariju visokog predstavnika i Kristijana Šmita kao visokog predstavnika. Ali nije nikakva tajna da su za nas bonska ovlaštenja u najmanju ruku neuobičajen instrument. BiH je jedina demokratija u svijetu koja to ima. Zato moramo biti veoma pažljivi kada se koriste. Za nas to mora zaista biti posljednja mjera. Tako da, jeste, kada pogledate izvještaj, naše procjene se razlikuju kada su u pitanju određene odluke.

 

 

NN: Da li se konsultovao s Vama u vezi s tom odlukom?

 

SATLER: U kontaktu smo, razgovaramo, ali na kraju, odluka je njegova. Ali mi bismo zaista pozvali na oprez, imajući u vidu o kakvom posebnom instrumentu se ovdje radi, a koji se zove bonska ovlaštenja.

 

(crna-hronika)

(133)

SATLER: BIH JE MOGLA NAPREDOVATI BRŽE I S MANJE DRAME ALI…