Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu tada nelegalna Narodna skupština RS-a 21. jula 1993. godine usvojila je odluku kojom je poništila sve odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) donesene u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine.
Sjednicu je vodio presuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik, a zanimljiva je u perspektivi toga da današnji obračun sa ZAVNOBIH-om umjesto SDS-a vodi predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Tokom diskusije vodila se rasprava o tome da li osim odluka ZAVNOBIH-a skupština treba poništiti i odluke Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Diskusija cijelim svojim tokom odražava stav srpske politike o Jugoslaviji kao državi.
“Proglašavaju se u cjelosti nevažećim odluke Zemalјskog antifašističkog vijeća Narodnog oslobođenja BiH, donesene na zasjedanju održanom u Mrkonjić Gradu 26.novembra 1943. godine”, stojalo je u predloženom tekstu odluke.
Jugoslavija kao “srpska zabluda”
Diskusiju je otvorio poslanik Mitar Miljanović koji je kazao da je punih 50 godina trajala srpska zabluda u vezi sa ZAVNOBIH-om.
“Padnemo li ikada više u naručje toj zabludi onda otvoreno treba reći nismo ni dostojni da se nazivamo slobodnim, slobodolјubivim i pravdolјubivim narodom. Međutim, treba odmah istaći čvrstu povezanost zablude zvane ZAVNOBIH sa zabludom zvanom AVNOJ, zbog toga se smatramo da i AVNOJ-ovsku zabludu zauvijek odbacimo nadajući se da će AVNOJ-sku zabludu zauvijek odbaciti i ostale srpske države, ako i to da će tu zabludu u svojoj duši odbaciti svi Srbi u rasijanju, i bilo gdje”, kazao je Miljanović.
On je kazao da je to egzistencijalni interes srpskog naroda, a da je Jugoslavija bila zabluda i samog Njegoša.
“U Boga se uzdamo nikad prije i nikada poslije da ne bi ponovo napravili po naš narod kobnu grešku, moramo poništiti ovdje donešene odluke. Time dajemo puni legalitet i legitimitet našim najvećim rukovodiocima u ženevskim pregovorima da se bore i izbore za konfederaciju ili za nezavisnu RS”, kazao je Miljanović.
Skidanje “anateme” s Mrkonjić Grada i historijske zablude
U tom momentu Krajišnik odgovara rekavši da se može podnijeti inicijativa da se odluke AVNOJ-a proglase ništavnim, ali ne u sklopu odluke o poništavanju odluka ZAVNOBIH-a.
“Mi donosimo odluku o ZAVNOBIH-u, jer je narod u bivšoj BiH preko svojih nelegitimnih predstavnika donio ovaku odluku. AVNOJ-a su donijeli predstavnici srpskog naroda sa cijele teritorije i oni koji su donijeli to moraju da ponište, mi možemo prihvatiti da pokrenemo inicijativu da oni ponište. Danas bi se trebali preorijentisati na odluku ZAVNOBIH-a i ono što je donio narod, opet preko svojih nelegitimnih predstavnika u ovom gradu”, odgovorio je Krajišnik.
Dodatno, Krajišnik je kazao da poslanici svojim pozitivnim glasanjem skidaju “anatemu” sa grada Mrkonjića.
Poslanik Dobrivoje Vidić kazao je da je donošenje odluke dobar način da se NSRS ogradi od jedne velike historijske zablude.
“Nikada se prevara ne bi desila našeg naroda da su odluke nakakvog vijeća bile samo legitimne, pa makar bile i dovolјno nerazrađene, pak da ne kažem i glupe. Ali smo nasjeli ne mi kao srpski narod, nego je nasjeo dio srpskog naroda koji se stavio u službu jedne neokomunističke manipulacije. Znači odluke od samog početka nisu legitimne i nisu bile važne za srpski narod, ali vidite kao neprijatelјi su nas uzdrmali. Ograđivanje i kao Skupštine treba da bude za sva buduća pokolјenja i svim Srbima da bude jasno da svaki ulazak u nelegitimne organizacije koje nemaju potporu naroda mogu da načine najveću štetu tom narodu”, kazao je Vidić.
Dodatni amandman
U nastavku diskusije poslanik Radomir Lukić predložio je amandman u kojem se tvrdi da između ZAVNOBIH-a i Republike Srpske ne postoji državno-pravni kontinuitet.
“Utvrđuje se da između ustavnopravnih rezultata zasnovanih na ukinutim ili poništenim odlukama ZAVNOBIH-a Republike Srpske kao države zasnovane na originalnom pravu srpskog naroda na samoopredjelјenje ne postoji nikakav oblik državno pravnog kontinuiteta”, predložioje Lukić, što je u konačnici i usvojeno.
Krajišnik je na njegov prijedlog kazao da je to vrlo važno da se kaže da ne postoji kontinuitet Bosne i Hercegovine.
U tom trenutku presuđeni ratni zločinac Biljana Plavšić uzima riječ i još jednom zahtjeva da se pokrene inicijativa o ukidanju odluka AVNOJ-a.
“Mi možemo da pokrenemo ne mora to ići naravno da će se to definitivno riješiti na jednom svesrpskom nivou, ja se nadam da su Srbi progledali, ali mi možemo i imamo pravo da pokrenemo inicijativu”, kazala je Plavšić.
Uklanjanje simbola Jugoslavije
Nedugo zatim riječ je uzeo Dragan Davidović koji se složio sa prethodnim sagovornicima, ali je kazao da samo ukidanje odluka nije dovoljno te da treba pristupiti radikalnije ukidanjem simobla Jugoslavije.
“Podsjetio sam se juče putujući za Knin vidio sam 15-20 natpisa Tito, dakle ulice po našim gradovima još uvijek nisu promjenjene po svojim naslovima. Dakle, htio bi da sugerišem da ti procesi dekontaminacije, da tako kažem ubrzaju u svim opštinama. Pa prema tome, pokušavam ovdje da sugerišem da Skupština ova sugeriše opštinskim vlastima da što prije izvrši tu dekontaminaciju od simbola do imena ulica itd. Da se petokrake, slike koje možemo da vidimo od Hercegovine-Pala-Krajine što prije, naravno na jedan civilizovan način uklone i promjena imena gradova i ulica. To bi bio jedan doprinos ne samo formalnom ukidanju odluke nego i dekontiminacije simbola koji se odnose na negativne posljedice”, kazao je Davidović.
Nakon toga skupština je usvojila zaključak o ukidanju odluka ZAVNOBIH-a, i odluku o usvajanju inicijative kojom se poziva na ukidanje odluka AVNOJ-a.
Dejtonska realnost
Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 1995. godine vlasti RS-a prihvatile su pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine i time suštinski prekršile zaključak donesen 1993. godine. Ustav Bosne i Hercegovine po tom pitanju je jasan.
“Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama”, stoji u prvom članu Ustava Bosne i Hercegovine.
(Klix)
(308)