Leonid Kučma, bivši predsjednik Ukrajine koji je na čelu te zemlje bio od 1994. do 2005., dao je intervju za Guardian, prvi njegov intervju koji se pojavio u nekom zapadnom mediju u posljednjih osam godina…
Povod je bilo novo izdanje njegove knjige “Ukrajina nije Rusija” iz 2003. godine, u kojoj opisuje povijest napada koji je ruski predsjednik Vladimir Putin poveo na susjednu državu.
U intervjuu za britanske novine Kučma je rekao da je prve naznake Putinovih revizionističkih ambicija vidio 2003. godine.
Naveo je da je u to vrijeme nedavno izabrani predsjednik Rusije još tvrdio da njegova zemlja polaže pravo na mali pješčani otok Tuzla (turski slani) u Crnom moru, koji se nalazi između Krima i ruskog kopna.
Leonid Kučma
Foto: SOPA Images / ddp USA / Profimedia
Putin je tom prilikom ipak ustuknuo, ali Guardian ne objašnjava što se kasnije dogodilo, odnosno da je Tuzla iskorištena kao temelj za izgradnju Krimskog (Kerčkog) mosta nakon ruske aneksije Krima.
Putin je ovaj otočić posjetio u ožujku 2016. kada je obišao radove na izgradnji mosta.
Otok Tuzla u Crnom moru u maju 2016.
Otok Tuzla u Crnom moru u svibnju 2016.
Foto: Vitaliy Belousov / Sputnik / Profimedia
U intervjuu za Guardian, Kučma je također rekao da je vidio daljnje “jasne signale” o Putinovim namjerama da silom proširi ruske granice kada je šef Kremlja poslao trupe u susjednu Gruziju 2008., kako bi zauzeli Krim u proljeće 2008. 2014.
– Bilo je krajnje neugodno što svijet nije reagirao. Oni su šutjeli. Putin je shvatio da može raditi što god hoće jer nije bilo principijelnog odgovora – rekao je Kučma, dodavši da je Rusija tada uspjela okupirati teritorij u istočnom Donbasu, čime je započeo rusko-ukrajinski rat koji traje već gotovo desetljeće.
Putin s radnicima koji grade Krimski most u Tuzli u martu 2016.
Foto: Sergey Guneev / Sputnik / Profimedia
Guardian podsjeća da je Kučma, koji je rođen na industrijaliziranom jugoistoku Ukrajine i govorio ruski, bio direktor u sovjetskoj tvornici raketa.
Kučma je s Rusijom potpisao povijesne sporazume koji su jamčili granice između bivših republika SSSR-a nakon raspada zajedničke države.
Krimski most
Foto: EPA/STRINGER
Prvi je Budimpeštanski memorandum iz 1995., kojim je Kijev pristao predati Moskvi sovjetsko nuklearno oružje koje se nalazilo na teritoriju Ukrajine u zamjenu za rusko obećanje da ga neće koristiti protiv Ukrajine, a drugi je sporazum o prijateljstvu iz 1997. dogovoren s ruskog predsjednika Borisa Jeljcina.
Sovjetska car bomba
Foto: TATYANA MAKEYEVA / AFP / Profimedia
Zanimljivo je i to da je memorandum potpisan u Budimpešti prije 28 godina u nazočnosti Donalda M. Blinkena, tadašnjeg američkog veleposlanika u Mađarskoj i oca Anthonyja Blinkena, sadašnjeg šefa State Departmenta.
(Kurir.rs/N. Vlačo/The Guardian)
(167)