Svi se pitaju šta će 2024. donijeti Ukrajini i u kojim bi svi smjerovima mogao krenuti rat. Pitanje svih pitanja je, može li ikako završiti?

 

 

 

Događaj godine u Rusiji su predsjednički izbori na kojima će Vladimir Putin vjerovatno potvrditi novi mandat. I Putin i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski za ovu godinu najavljuju megalomanske ciljeve, od potpune “denacifikacije” Ukrajine s ruske strane, do oslobođenja čitave zemlje i povratka Krima s Ukrajinske.

 

 

 

Zapadni stručnjaci kažu kako to nije moguće bez nastavka sukoba koji bi se mogli protegnuti ne samo na cijelu 2024. nego i na 2025. godinu.

 

 

 

U sukobu razmjera poput rata u Ukrajini ne mogu se isključiti ni “crni labudovi”, događaji koji u kratkom vremenu mogu promijeniti cijelu sliku, poput pobune Jevgenija Prigožina koji je lani pokrenuo marš na Moskvu.

 

 

 

Događaj kojeg mnogi priželjkuju na zapadu je prirodna smrt Vladimira Putina – o njegovu zdravlju špekulira se od početka rata.

 

 

 

“Rat u Ukrajini može stati ove godine jedino ako Putin umre”, rekla je za Newsweek profesorica na univerzitetu u Fordhamu i nekadašnja dopisnica CBS-a iz Moskve, Beth Knobel.

 

 

 

“Teoretski, Rusija bi mogla iskoristiti promjenu vodstva i proglasiti pobjedu u ratu uz objašnjenje da su svi ciljevi postignuti. Ali, u stvarnosti, niti Putinova smrt neće zaustaviti sukob jer je pobjeda u ratu u Ukrajini postala nacionalno pitanje”, dodala je Knobel.

 

 

 

Događaj ove godine na frontu bila je ukrajinska kontraofanziva koja je počela i junu i nije ostvarila niti jedan značajniji cilj, osim zauzimanja nekoliko sela koji Rusi u ovim trenucima žestoko granatiranju i spremaju ponovno okupirati. Ukrajinski šef komande Valerij Zalužni rekao je kako rat ušao u pat poziciju, što vječni optimist Zelenski nije dobro primio.

 

 

 

“S propalom kontraofanzivom malo ko se više nada da će Ukrajina vojnički poraziti Rusiju i povratiti okupirani teritorij”, rekao je Newsweeku Peter Rutland, profesor na univerzitetu Wesleyan u Middletownu. Prema njemu, realna mogućnost za kraj rata 2024. su pregovori:

 

 

 

“Ruski ciljevi nisu samo zadržavanje teritorija koji su zauzeli, oni hoće poslušnu vlast u Kijevu. Putin će u 2024. i mirno čekati novembar kad će vidjeti hoće li se na vlast u SAD-u vratiti Donald Trump.”

 

 

 

Trump je favorit Kremlja zbog svog protivljenja pomoći Ukrajini. Trump je opisao Putina kao “vrlo pametnog” nakon potpune invazije te odbacio procjene američkih obavještajnih službi da se Putin miješao u njegovu korist tokom izbora 2016. godine.

 

 

 

“Pod drugom Trumpovom administracijom SAD će jednostavno povući podršku Ukrajini”, izjavio je Chris Dolan, profesor političkih nauka na Lebanon Valley Collegeu.

 

 

 

Svi se slažu da ni Ukrajina ni Rusija ne mogu postići značajnije proboje na ratištu i proglasiti pobjedu. Ruski predsjednik Vladimir Putin u svom godišnjem intervjuu za ruske medije izjavio je kako Rusija u Ukrajini ima 617.000 vojnika, a ciljevi “specijalne vojne operacije” ostaju nepromijenjeni – denacifikacija Ukrajine, njezina demilitarizacija i neutralnost.

 

 

 

Izvještaj američkih obavještajnih službi otkrivaju kako je Rusija u Ukrajini izgubila 315.000 vojnika (poginulih, ranjenih, zarobljenih i nestalih), što je 87 posto snaga inicijalno poslano u invaziju. Putin nakon izbora planira novu mobilizaciju, što pokazuje njegovu spremnost na žrtvovanje vlastitog naroda.

 

 

 

U decembru je odobrio troškove koji će vojsci osigurati oko 30 posto ukupnog budžeta Rusije u 2024.

 

 

 

“Putin, potrošivši toliko krvi, novca i prestiža na ovaj rat, politički si ne može priuštiti ništa manje od odlučujuće pobjede”, rekao je Newsweeku Gregory Vitarbo, profesor historije na univerzitetu Meredith u Raleighu.

 

 

 

Vitarbo kaže da postoji vrlo realna šansa da će rusko-ukrajinski rat trajati i nakon 2024.

 

 

 

David Rivera, docent na Hamilton Collegeu u New Yorku kaže kako Putin vjerovatno gleda prema postsovjetskim prostorima koji mu služe kao primjer za igranje dugoročnih igara.

 

 

 

Rivera tvrdi da Putin izvlači pouke iz desetljećima dugog armensko-azerbajdžanskog sukoba oko Nagorno-Karabakha, gdje je sukobima uništena privreda i infrastruktura, a stanovništvo depopulirano zbog čega je Azerbajdžan lakoćom otjerao Armence iz regije iako je cijeli proces trajao trideset godina.

 

 

 

No, dio javnosti i stručnjaka uvjeren je se Ukrajina neće lako dati. Iako je Viktor Orban, najbliži saveznik Putina u EU, blokirao paket pomoći od 55 milijardi dolara od Bruxellesa za Kijev sredinom decembra, podrška drugih europskih saveznika je snažna.

 

 

 

Rachel Epstein, profesorica međunarodnih odnosa i evropske politike na univerzitetu u Denveru kaže da će se Ukrajinci nastaviti snažno boriti bez američke ili zapadnoevropske pomoći, pri čemu mogu promijeniti ratne taktike i prebaciti se na gerilsku borbu i akcije ometanja poput onih kakve stalno provode na okupiranom Krimu.

 

 

 

Zbog takvih operacija Rusija ne može ojačati položaje na jugu i istoku Ukrajine i brzo se pregrupirati. “Ako se okolnosti ne promijene, malo je vjerovatno da će rat završiti 2024. godine”, rekla je Epstein za Newsweek i zaključila: “Uprkos malim dobicima u 2023. godini, ukrajinski moral ostaje visok. Većina zemlje još uvijek vjeruje da će pobijediti u ratu i neće prihvatiti nijedan drugi ishod osim potpunog uklanjanja ruskih snaga s ukrajinskih teritorija.”

 

(SB)

(254)

ZAPADNI EKSPERTI NE VJERUJU U SKORI MIR U UKRAJINI: “Rat bi u ovoj godini mogao stati samo u slučaju smrti ili izbornog poraza Vladimira Putina!”