Ne može se reći da SNSD i Trojka imaju neke odnose, oni imaju odnos koji je jednostran, to jeste odnos servilnosti Trojke prema Dodiku.

 

 

 

Razgovarala: MAJA RADEVIĆ

 

 

Haris Zahiragić, delegat SDA u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, poznat je kao jedan od najoštrijih kritičara aktuelne vlasti stranaka Trojke u Federaciji. Na parlamentarnim sjednicama jedan je od najglasnijih zastupnika, a za razliku od većine svojih stranačkih kolega iz SDA, ne libi se kritikovati ni vlastitu političku partiju onda kada to smatra opravdanim.

 

 

 

U razgovoru za Slobodnu Bosnu Zahiragić govori o radu Vlade Kantona Sarajevo i planiranom budžetu za ovu godinu, obilježavanju neustavnog dana RS, politici lidera Trojke na državnom nivou i njihovom odnosu prema Miloradu Dodiku…

 

 

 

Za početak, kako generalno ocjenjujete rad Vlade Kantona Sarajevo u prošloj godini? Šta biste izdvojili kao pozitivno, a šta kao negativno kada je riječ o poboljšanju života građana?

 

 

Nažalost, veoma loše. Uz svu dobru želju, zaista nemam čime pohvaliti Vladu KS. Malo je pozitivnih stvari i dobrih rezultata. Kako da pohvalim Vladu KS kada, recimo, veliki broj direktora važnih javnih preduzeća koje su imenovali imaju sumnjivo stečene diplome sa sumnjivih privatnih fakulteta? Nisu ni neki ministri ništa bolji kada su u pitanju njihove diplome. Čak je i Ured za borbu protiv korupcije napravio analizu i utvrdio kako veliki broj njih ima i falsifikovane potvrde o radnom iskustvu potrebnom za rukovođenjem javnim preduzećima. Naravno, to za rezultat ima nered u svim važnim društvenim resorima. Osim toga, puno je sumnjivih poslova i javnih nabavki koje provode pojedina ministarstva, dodjele grantova stranačkim firmama i udruženjima… Skriveni ugovori, od ugovora za odlazak na EXPO, recimo, koji do danas nismo vidjeli, pa sve do ugovora za rekonstrukciju tramvajske pruge koja je raspisana i ugovorena na 40-tak miliona KM, a prema informacijama koje smo dobili naknadno aneksirana suprotno Zakonu o javnim nabavkama, te plaćena duplo više, približno 80 miliona KM.

 

 

 

Ono što me najviše brine, kada je rad ove Vlade u pitanju, jeste nekontrolisano zaduživanje Kantona Sarajevo.

 

 

Krajem prošle godine usvojen je Budžet KS za 2024. godinu u iznosu od 1.530.505.602 KM. Bilo je mnogo primjedbi opozicije u Skupštini na predloženi Budžet. Vi ste posebno izdvojili novo zaduženje, tj. podizanje novog kredita od 70 miliona KM za koje, kako kažete, ne postoji jasno opravdanje. Rekli ste i da je od kada je Trojka došla na vlast u KS, zaduženje KS povećano za 600 miliona maraka.

 

 

 

Gdje odlazi toliki novac?

 

 

– Na posljednjoj sjednici Skupštine, u pola 4 iza ponoći ili ujutro – kako želite, na dnevnom redu se našla tačka dodatnog zaduživanja od 70 miliona KM, a kao jedan od razloga zaduženja opet je navedena rekonstrukcija pruge koja je odavno već završena, a nikada tehnički primljena, o čemu se tu radi? Osim toga, u ugovoru ne piše visina kamatne stope, ali piše da je kamatna stopa fiksna ili varijabilna. To je nešto što prvi put u životu vidim, a na pitanja premijeru, ministrima i zastupnicima koji su za to glasali, da li bi podigli lično kredit za koji ne znaju iznos kamatne stope, a da piše fiksna ili varijabilna – što je svojevrsni oksimoron, nismo dobili odgovor.

 

 

 

Ukupno zaduženje će, realizacijom ovog budžeta, preći iznos od 600 miliona, a ništa, osim te famozne rekonstrukcije pruge koja objektivno nije neka nova vrijednost, nismo dobili za taj novac. Prva transferzala stoji kako stoji, radovi su obustavljeni, južna longitudinala također, dakle, ništa se ozbiljno ne radi u Kantonu Sarajevo, a dug samo raste. Oni evidentno vode Kanton Sarajevo u dužničko ropstvo, a međunarodni kreditori će po naplatu doći po naša prirodna bogatstva i naše prirodne resurse. Ne želim da vjerujem da je to osnovni razlog ovolike podrške dijela međunarodne zajednice političkom projektu “Trojke”, ali sve ukazuje na to.

 

 

 

Prošle sedmice održani su protesti u Sarajevu nakon nedavne odluke Vlade KS da mladima za subvenciju rješavanja stambenog pitanja dodijeli po 4.800 KM, što je znatno manji iznos nego ranijih godina. Zbog čega je došlo do ovog smanjenja i je li premijer Uk zaista obmanuo javnost, kako su ga optužili građani koji su izašli na protest?

 

 

– Vlada Trojke je ukinula ovu mjeru prije par godina i obećala sistemsko rješenje. Kao rezultat smo dobili javni poziv kojim Vlada KS prodaje privatne stanove mladim ljudima, koje usput subvencioniraju nekim iznosom. Kada smo vidjeli da su cijene tih stanova u javnom pozivu Vlade od tržišnih bile povećane za tu “subvenciju”, te da je to zapravo subvencija prodavcima stanova, a ne mladim kupcima, istražili smo koje stanove prodaju. Došli smo do toga da Vlada putem javnog poziva subvencionira i nudi one stanove koje prodavci nikome nisu mogli prodati na tržištu godinama unazad, u suterenu, sa lošom orijentacijom, lošeg kvaliteta gradnje i slično. Čak sam lično otišao i snimio jedan od objekata do kojeg je pristup onemogućen radi blata, a onda je Vlada odustala od takve “stambene politike za mlade”… Nakon moje inicijative, prošle godine pred izbore, vraćene su subvencije dok se ne pronađe sistemsko rješenje. Ovogodišnji poziv smo također iznudili, pred sami kraj budžetske godine, a mislim da je to jedna od posljednjih odluka koje je potpisao smijenjeni ministar Bečarević. Da on nije bio ministar, mislim da se javni poziv ne bi ni desio.

 

 

 

Nakon što su proveli javni poziv, Vlada KS odlučila je populistički i na granici zakonitosti kako je rang lista potpuno nebitna i kako su mladi uzalud sakupljali dokumentaciju i prikupljali bodove, te su svima koji su ispunili formalne uslove podijelili jednak iznos sredstava. I onima koji su kupili stan od 300-400 hiljada KM i onima koji su kupili stan od 150 hiljada KM. To i ne bi bio toliki problem da su odlučili za tu svrhu pronaći dodatna sredstava, a kojih ima dovoljno u Budžetu, pa svima dodijeliti obećani iznos sredstava od 10 do 12 hiljada KM, ali to nisu uradili, nego su svima podijelili po 4800 KM što je u kontekstu cijena stanova i obećanja Vlade KS, ponižavajući iznos za mlade ljude.

 

 

 

Tu odluku je pratila neviđena količina drskosti resornog ministara Bošnjaka, a koji je optužio mlade koji demokratski i opravdano traže da im se ispuni obećanje na koje su računali kada su pravili kućne budžete, da su politički angažovani. Premijer Uk je također imao neumjesne komentare i za ovu sramotnu odluku optužio raniju vlast, iako su oni već pet godina na vlasti, a prije njih četiri godine premijer KS je bio Elmedin Konaković, koji je danas šef projekta koji se zove Trojka.

 

 

 

Mladi su prevareni, javnost je obmanuta, a mi ćemo to na narednoj sjednici Skupštine pokušati ispraviti tako što ćemo tražiti od Vlade KS da ispuni obećanje koje su dali tim mladim ljudima!

 

 

 

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković optužio je SDA i DF da na federalnom nivou blokiraju procese koji bi omogućili rješavanje finansiranja BHRT-a, te ih nazvao “nakaradnom opozicijom”. Vaš komentar?

 

 

– Nametnuta vlast, koja je došla nakon debakla i poraza na izborima, a uz pomoć suspenzije Ustava i diskriminacije Bošnjaka, nema kredibilitet da bilo koga nazove nakaradnim, pogotovo ne pobjedničke stranke izbora. Taj “fini europski dečko” gori od želje da isporuči svom šefu Čoviću sve što ovaj od njega traži, zato je evidentno nervozan jer nemaju potrebno znanje niti potrebni izborni rezultat kako bi isporučili sve što on zaželi. Konaković se pokušava sakriti iza BHRT-a, a zapravo pravi cilj je imenovanje Vukoje – koji nema relevantno sudačko iskustvo – u Ustavni sud, a koje žele završiti preko parlamentarnih komisija na način da predlože samo jednog kandidata i dovedu Predstavnički dom PFBiH pred svršen čin.

 

 

 

Argument koji koriste za takvo nešto jeste bodovanje koje je prema političkim nalozima provela parlamentarna komisija, a u čijem sastavu se recimo nalazi zastupnik NIP-a koji je “pravni ekspert” sa nekog “renomiranog” privatnog pravnog fakulteta iz Brčkog. To je izigravanje sa strukom i ponižavanje svih relevantnih kandidata za sudiju Ustavnog suda, kao i ponižavanje samog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kao jedne od najvažnijih, ako ne i najvažnije, institucije u Bosni i Hercegovini.

 

 

 

Prošao je još jedan 9. januar i proslava neustavnog dana RS-a. Ove godine, slično kao i prethodnih, pratile su ga provokacije i zastrašivanja Bošnjaka u Republici Srpskoj, uz zapaljive izjave političara. Par dana kasnije, gledali smo na božićnom prijemu kod Željke Cvijanović nasmijane i dobro raspoložene predstavnike vlasti iz oba bh. entiteta, kao i predstavnike Delegacije EU koji su se također rado odazvali pozivu Cvijanovićeve. Izgledalo je kao da su sve tenzije i netrpeljivosti odjednom zaboravljene? Šta nam to zapravo govori o politikama na državnom nivou, ali i odnosu međunarodne zajednice prema Miloradu Dodiku i secesionističkim prijetnjama iz RS-a?

 

 

– 9. januar je puno više od praznika ili presude Ustavnog suda o tome kako je taj praznik neustavan. Radi se o tome da se velikosrpska politika bavi borbom za narativ o tome da je entitet Rs nastao prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, a ne da je nastao kao rezultat genocida provedenog nad Bošnjacima i raznih ratnih zločina provedenim nad Bošnjacima i Hrvatima koji su živjeli na tom području. To je borba za njihovo moralno pravo da ostanu trajna kategorija, a onda i da na osnovu tog moralnog prava dobiju i mogućnost podjele Bosne i Hercegovine. Nažalost, Trojka i njeni nedorasli predsjednici smatraju kako je to “trivijalna” tema. Taj njihov stav i banalizacija te teme je veoma opasna!

Odlazak na prijem kod Željke Cvijanović par dana nakon strašnih poruka koje smo dobili i ovog 9. januara, sa osmijehom i buketom na kojem su ispisani romantični stihovi Whitney Houston, ponižavajući je spram svih patriota i povratnika u entitet Rs koji su bili izloženi napadima i uvredama. To nam govori da Trojka, a nakon što su postali “fini dečki” po mjeri Zagreba, žele postati i “fini dečki” po mjeri Beograda i da oni jednostavno nisu kapacitirani da se politički nose sa Miloradom Dodikom i njegovim politikama.

 

 

 

Delegacija EU u BiH, sa druge strane, sa svojim odnosom prema Miloradu Dodiku, ali i Srbiji u kojoj se kreira Dodikova politika, dosljedna je politici embarga na uvoz naoružanja, koji se de facto odrazio samo na Republiku Bosnu i Hercegovinu i naše pravo da se branimo od agresije ili politici holandskog bataljona koji je predao Srebrenicu u ruke zločinca i krvnika Ratka Mladića uprkos garancijama koje su davali. Oni zapravo podržavaju politiku Milorada Dodika i ne propuštaju priliku da nam to potvrde. Naprimjer, činjenica da su pripadnici EUFOR-a koji ima mandat da ovdje čuva mir, bili prisutni različitim proslavama i slavama na 9. januar. Poruka je to i patriotama ove države da se mogu uzdati samo u sebe.

 

 

 

Očekujete li da će do marta biti uspunjeni uvjeti koji su postavljeni pred bh. vlasti za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU? Kako uopće vidite daljnje funkcionisanje vlasti na državnom nivou, prije svega u odnosima Trojka – SNSD?

 

 

– Mislim da uslovi neće ispunjeni, jer vlast na državnom nivou je blokirana osim kada treba Dodiku imenovati direktora Uprave za indirektno oporezivanje ili prebaciti 70 miliona za zgradu Uprave u Banja Luci koju su izgradili Dodiku i režimu u Rs-u bliski ljudi. Ne može se reći da SNSD i Trojka imaju neke odnose, oni imaju odnos koji je jednostran, to jeste odnos servilnosti Trojke prema Dodiku. S druge strane, treba biti iskren i reći kako je EU da je željela mogla dati BiH pristupne pregovore za članstvo, jer su iste, naprimjer, otvorili Ukrajini i Moldaviji, a koje nema efektivnu kontrolu ni suverenitet na teritoriji svoje države.

 

 

 

Pregovori za članstvo, kao i samo članstvo u EU, nisu ništa drugo nego prvoklasna politička odluka, a politički razlozi su, čini mi se, puno dublji i opasniji nego su to zakoni koji su usvojeni ili nisu – moram istaći, nažalost. Bez obzira na to, ono što je dobra praksa EU trebamo usvojiti sa ciljem jačanja institucija Bosne i Hercegovine i principa vladavine prava, te na takav način napraviti EU u Bosni i Hercegovini, bez obzira da li ćemo i kada ćemo formalno pristupiti u članstvo.

 

(SB)

(141)

HARIS ZAHIRAGIĆ ZA “SB”: Odlazak lidera Trojke na prijem kod Željke Cvijanović poniženje je za sve bh. patriote; Delegacija EU slijedi politiku ratnog embarga prema BiH i podržava Dodika; Konaković se krije iza BHRT-a