“Žalba” je upućena 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u. Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina uputila je “žalbu” Evropskom sudu za ljudska prava na odluku u slučaju Slaven Kovačević, saznaje Istraga.ba u Uredu agenata BiH pred ovim Sudom.
Zahtjev za preispitivanje (žalba) potpisale su dvije bh. agentice – Monika Mijić i Jelena Cvijetić. “Žalba” je upućena 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u. Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.
Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje. Pokušali dobiti komentar od agentice Bavčić, ali ona nije odgovarala na naše poruke.
Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.
Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.
U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.
Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.
Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.
(SB)
(191)