Amerika je obustavila svu vojnu pomoć Ukrajini. Stopira se i oružje koje je u tranzitu prema Ukrajini i ono koje se nalazi u skladištima u Poljskoj.

 

 

 

Obustava američke vojne pomoći Ukrajini već je stupila na snagu, potvrdio je u utorak poljski premijer Donald Tusk.

 

 

“Izvještaji s granice i našeg centra u Jasionki potvrđuju američke najave”, izjavio je Tusk u Varšavi, naglasivši da nema razloga vjerovati da su bile prazne riječi, prenosi Jutarnji list.

 

 

Aerodrom Rzeszów-Jasionka na jugoistoku Poljske i željeznička pruga koja vodi do Ukrajine ključne su tačke za evropsku i američku vojnu opskrbu Kijevu. Ovu zračnu luku često koristi i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za međunarodna putovanja.

 

 

“Ova odluka stavlja Evropu, Ukrajinu i Poljsku u teži položaj, ali moramo se prilagoditi situaciji”, rekao je Tusk, dodajući da će njegova vlada donijeti određene “izvanredne” odluke u narednim sedmicama.

 

 

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je objavio da administracija privremeno obustavlja vojnu pomoć Ukrajini, zemlji koja se već tri godine brani od ruske invazije.

 

 

 

Zelenski: Spremni smo pregovarati pod Trumpovim vodstvom

 

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev spreman na pregovore kako bi se postigao dugotrajan mir.

 

 

“Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće. Moj tim i ja smo spremni raditi pod snažnim vodstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli trajni mir”, poručio je Zelenski na društvenoj mreži X.

 

 

On je naveo da bi prve faze pregovora mogle uključivati oslobađanje zarobljenika i primirje u zračnom prostoru, kao i zabranu napada na energetsku i civilnu infrastrukturu.

 

 

Zelenski je također priznao da sastanak s Trumpom u petak, na kojem su trebali potpisati sporazum o rijetkim mineralima, “nije prošao kako treba”, ali je izrazio spremnost da ispravi situaciju.

 

 

 

Britanski zastupnik: Trump je možda ruski agent

 

 

Britanski konzervativni zastupnik Graham Stuart sugerisao je da bi Donald Trump mogao biti ruski agent.

 

 

“Moramo razmotriti mogućnost da je predsjednik Trump ruski agent. Ako je to tačno, to je krunsko dostignuće Putinove karijere u FSB-u, a Evropa je prepuštena sama sebi”, napisao je Stuart na mreži X.

 

 

Stuart je ranije obnašao ministarske funkcije u britanskoj vladi.

 

 

 

Republikanci zabrinuti zbog Trumpovih carina

 

 

Trumpova odluka da uvede 25% carine na uvoz iz Kanade i Meksika te dodatnih 10% na kinesku robu izazvala je zabrinutost i među republikancima.

 

 

“Zabrinut sam”, rekao je senator Ron Johnson, dok je njegov kolega Jerry Moran situaciju opisao kao “nelagodnu”. Kanadska vlada već je najavila odmazdu, uključujući više carine na američke prehrambene proizvode.

 

 

 

Plenković: Hrvatska nastavlja pružati pomoć Ukrajini

 

 

Hrvatski premijer Andrej Plenković telefonski je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, potvrđujući da Hrvatska nastavlja s podrškom.

 

 

“Hrvatska najbolje razumije kroz šta prolazi ukrajinski narod i nastavlja pružati snažnu podršku i sveobuhvatnu pomoć Ukrajini”, poručio je Plenković.

 

 

 

Poljska: Trump nije konzultirao NATO

 

 

Poljsko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da Trump nije konsultovao NATO ili saveznike prije obustave vojne pomoći Ukrajini.

 

 

“Donesena je bez ikakvih informacija ili konsultacija sa saveznicima u NATO-u ili grupom Ramstein, koja podržava Ukrajinu”, izjavio je glasnogovornik Pawel Wronski.

 

 

Poljski premijer Tusk je naglasio da jaka i suverena Ukrajina znači sigurniju Poljsku.

 

 

 

Ukrajinska javnost šokirana: “SAD pomaže Rusiji”

 

 

Ukrajinci su ogorčeni odlukom Washingtona, optužujući Trumpa da ide na ruku Rusiji.

 

 

“Rusija nije uspjela zauzeti Kijev, ali je osvojila Washington”, napisala je Bojena Antoniak, urednica ukrajinske izdavačke kuće.

 

 

“Trump radije traži načine da se sprijatelji s Putinom nego da prekine rat”, dodala je komunikacijska savjetnica Jarema Doukh.

 

 

Novinarka Kristina Berdinskih izrazila je strah zbog odluke: “Prije smo se bojali raketa i aviona, a sada se bojimo vijesti iz SAD-a.”

 

 

 

Ukrajinski premijer: Spremni smo potpisati ugovor o mineralima sa SAD-om

 

 

Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je da će Kijev nastaviti diplomatske kontakte sa SAD-om i da je spreman potpisati sporazum o mineralima.

 

 

“Američka vojna pomoć je ključna i pomaže u spašavanju hiljada života”, rekao je Šmihal.

 

 

 

Analitičari: Ukrajina može izdržati do ljeta bez američkog oružja

 

 

Novinar Sky Newsa Mark Stone analizirao je moguće posljedice Trumpove odluke.

 

 

“Bez američke pomoći, Ukrajina je u problemu. Njihova odbrana bi mogla izdržati do ljeta, ali tada bi se situacija mogla dramatično pogoršati”, upozorio je Stone.

 

 

Ukrajinski zastupnik Fedir Venislavski procjenjuje da zemlja ima zalihe oružja za još šest mjeseci, ali će biti znatno teže održati front.

 

 

 

Kremlj pozdravlja Trumpovu odluku

 

 

Rusija je pozdravila Trumpovu odluku, ali insistira na tome da se sankcije protiv Moskve moraju ukinuti za normalizaciju odnosa.

 

 

“Kremlj smatra sankcije nezakonitima i potrebnim ih je ukinuti za normalizaciju bilateralnih odnosa”, izjavio je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

 

 

Moskva je također naglasila da bi obustava američke vojne pomoći Ukrajini bio “najbolji doprinos miru”, ali je pozvala na dodatna pojašnjenja Trumpove odluke.

 

 

Von der Leyen iznijela plan u 5 tačaka: ‘Evropa će snažno povećati potrošnju za odbranu‘
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u utorak plan u pet tačaka za naoružavanje Evrope, koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za odbranu.

 

 

“Evropa je spremna preuzeti odgovornost i može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove odbrane kako bi bila sigurna i otporna,” izjavila je von der Leyen, predstavljajući plan koji predlaže liderima država članica EU, koji će se u četvrtak okupiti na vanrednom samitu.

 

 

Istakla je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Evropa spremna masovno povećati svoja ulaganja u odbranu – kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi preuzela odgovornost za vlastitu sigurnost.

 

 

Prva tačka plana jeste omogućiti državama članicama da prekorače pravila koja propisuju da budžetski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a. Dakle, članice EU moći će premašiti ovo ograničenje ako se ta sredstva potroše na odbranu.

 

 

“Ako države članice povećaju troškove za odbranu za prosječno 1,5 posto svog BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u periodu od četiri godine,” rekla je von der Leyen.

 

 

Druga tačka plana predviđa novi instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u odbranu.

 

 

Ta sredstva bi se koristila za protivzračnu i protivraketnu odbranu, artiljerijske sisteme, bespilotne letjelice s projektilima i municijom, sisteme za borbu protiv dronova te za rješavanje drugih potreba – od sajber sigurnosti do vojne mobilnosti.

 

 

“To će pomoći državama članicama da zajedno kupuju, a s ovom opremom mogu značajno pojačati podršku Ukrajini,” rekla je predsjednica Komisije.

 

 

Zajednička nabavka omogućila bi manje troškove, smanjila fragmentaciju, povećala interoperabilnost i ojačala industrijsku bazu odbrambenog sektora.

 

 

Treća tačka odnosi se na korištenje budžeta EU za investicije u odbranu. Von der Leyen je najavila da će predložiti državama članicama da same odluče žele li sredstva iz kohezionih fondova koristiti za odbranu.

 

 

Četvrta i peta tačka odnose se na privlačenje privatnog kapitala bržim uspostavljanjem Unije štednje i ulaganja te putem Evropske investicijske banke, rekla je predsjednica Komisije.

 

 

 

 

(SB)

(3)

AMERIKA OBUSTAVLJA SVU VOJNU POMOĆ UKRAJINI: Stiže sve više reakcija, Von der Leyen donijela važnu odluku