Amir Karić: Ko bi imao korist, a ko štetu od bošnjačkog euroskepticizma

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Amir Karić je kazao kako pojava euroskepticizma, koja je prisutna u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, izuzetno opasna po Bošnjake.

O jačanju euroskepticizma kod Bošnjaka Karić je govorio i na sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i upozorio na tu pojavu u javnom diskursu.

“Ukazivao sam i ranije na tu pojavu u nekoliko javnih predavanja koja sam držao u više gradova u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu višestrukost komunikacijskih kanala unutar Islamske zajednice i značaj poruka koje se posredstvom njih upućuju javnosti općenito, a posebno muslimanskoj, osjećao sam obavezu svoje uvide o ovoj krajnje osjetljivoj i izuzetno delikatnoj temi podijeliti sa članovima Sabora Islamske zajednice i cijelim rukovodstvom Islamske zajednice” kazao je Karić za Preporod.

Karić je podsjetio kako se proteklih godina na internetu objavljuju sadržaji u kojima se Bošnjaci pozivaju da preispitaju svoje političko opredjeljenje u pogledu priključenja EU i NATO-u. Zapad se prikazuje kao neprijatelj muslimana, samim time i Bošnjaka kojima i nije mjesto na takvome zapadu.

“Od sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine do danas, jedinstvena je podrška Bošnjaka službenoj politici bosanskohercegovačke vlade za članstvo u NATO-u i EU. S druge strane, iako Turska ima svoje interese na Balkanu, dakle i u Bosni i Hercegovini, zato što ovaj prostor predstavlja njenu strategijsku dubinu, zvaničnici Republike Turske su do sada višestruko i nedvosmisleno isticali podršku članstvu Bosne i Hercegovine u NATO savezu i EU. Međutim, ruski interesi i nastojanja su drugačiji i suprotni od proklamovanog opredjeljenja Bosne i Hercegovine” pojasnio je Karić.

Dodaje kako mnoge grupacije koje djeluju kao ruska agentura rade na kreiranju antizapadnog raspoloženja u BiH. Karić navodi kako se koriste nizom istorijskih, kulturoloških, religijskih i ekonomskih faktora, ta aktivnost je već kreirala mišljenje većine stanovništva u Srbiji protiv članstva u EU.

“ećina srpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, također ima prorusko i antizapadno raspoloženje. Ukoliko bi se kod Bošnjaka razvilo antizapadno, što bi praktično značilo anti-EU i anti-NATO raspoloženje, ruski interesi bi bili zadovoljeni. Znajući da Bošnjake ne mogu usmjeriti proruski i računajući na religijski i kulturološki sentiment Bošnjaka u pogledu Turske, spomenute proruske grupacije na društvenim mrežama vode propagandu nastojeći kod Bošnjaka formirati protursko i antievropsko, odnosno antizapadno raspoloženje”, ističe Karić.

Karić ističe kako je javni govor koji ima za posljedicu razvijanje euroskepticizma kod Bošnjaka, jednak onovremenom pozivanju Bošnjaka na iseljavanje pred kraj 19. stoljeća. Dodaje kako male zemlje poput BiH nemaju moć da mijenjau historijske nepravde i krupne stvari u svijetu, te da je jedino što mogu biti na pravoj strani historije.

“Opredjeljenje Bosne i Hercegovine determinirano je njenom euro-atlantskom strateškom vanjskom politikom i geopolitičkom pozicijom. Zato oni koji imaju važne društvene uloge moraju u svome javnom djelovanju praviti jasnu razliku između kritike pojedinih odluka i opće i neselektivne kritike Visokog predstavnika, i jasnu razliku između kritike povremenih politika zapadnih centara moći prema Bosni i Hercegovini i neselektivnog antizapadnog narativa ili kampanje. U ocjeni ovakvih okolnosti emocije nemaju mjesta. Mora se trezveno, utemeljeno i krajnje racionalno procjenjivati šta je najbolji naš interes, ali ponekad i šta je za nas najmanje štetno”, poručio je Karić.

(Klix)

(43)