Američki predsjednik Joe Biden u četvrtak je proglasio demokraciju ugroženom i nazvao neprihvatljivim stajalište bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u, u govoru o stanju unije osmišljenom da suprotstavi njegovu viziju Amerike i svijeta onoj koju podupire njegov prethodnik i najvjerojatniji protivnik na predsjedničkim izborima u studenom.

 

 

 

Biden (81) je, govoreći na zajedničkoj sjednici Zastupničkog doma i Senata, započeo svoje obraćanje izravnom kritikom Trumpa zbog njegovog poziva ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da napadne zemlje NATO-a koje ne budu dovoljno izdvajale za obranu.

 

 

 

“Sada moj prethodnik, bivši republikanski predsjednik, govori ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, citiram, ‘Radi što god želiš”, rekao je Biden. “Mislim da je to nečuveno, opasno i neprihvatljivo.”

 

 

 

Biden je istaknuo prijetnje demokraciji koje predstavlja Trump dok bivši predsjednik ponavlja lažne tvrdnje o svom izbornom gubitku 2020. Donald Trump je obećao da će se “osvetiti” za svoj poraz iz 2020., koji nikada nije priznao, a pravni postupci protiv njega se gomilaju.

 

 

 

Bivši predsjednik najavio je da će uživo ispravljati Bidenove riječi.

 

 

U govoru o stanju unije Joe Biden je rekao da su “sloboda i demokracija ugroženi”. “Nikada naša sloboda i demokracija nisu bili tako u opasnosti u našoj zemlji kao što su danas”, rekao je.

 

 

 

Biden i Trump u super utorak su odnijeli pobjedu na predizborima svojih stranaka za predsjedničke kandidate pa je izgledan povijesni revanš na izborima 5. studenog unatoč niskoj stopi potpore za oba kandidata.

 

 

 

Ankete javnog mnijenja pokazuju da su Biden (81) i Trump (77) u vrlo tijesnoj utrci.

 

 

 

Američki vojnici neće ići u Ukrajinu

 

 

Biden je u govoru ponovno zatražio od Kongresa da podupre Ukrajinu kako bi se “zaustavio Putin” u njegovoj invaziji, optuživši Trumpa da mu se “pokorava”.

 

 

 

“Uvjeravam vas da se Putin neće zaustaviti na Ukrajini. Ali Ukrajina može zaustaviti Putina, ako je podržimo i osiguramo joj oružje koje joj je potrebno da se obrani”, kazao je, pozivajući Kongres da dopusti pomoć Kijevu, koja je mjesecima zamrznuta zbog stranačkim svađa između demokrata i republikanaca.

 

 

 

“To je sve što Ukrajina traži. Ona ne traži američke vojnike”, naglasio je, referirajući se na nedavne riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o eventualnom raspoređivanju trupa.

 

 

 

Naglasio je da nema američkih vojnika u Ukrajini i “uvjeravam vas da će tako ostati”.

 

 

 

Macron je nedavno rekao da zapadni saveznici ne bi trebali isključiti nijednu opciju kako bi spriječili pobjedu Rusije u Ukrajini, iako je naglasio da zasad o tome nema suglasja.

 

 

 

“Povijest nas gleda”, rekao je Biden više puta.

 

 

Službeno obraćanje pred oba doma američkog Kongresa tradicionalno daje američkom predsjedniku priliku da govori o stanju države i prioritetima za budućnost.

 

 

 

Biden je istaknuo ono što ga razlikuje od Trumpa oko demokracije, prava na pobačaj, migranata i gospodarstva tijekom govora koji demokrati vide kao veliku priliku za predsjednika da dobije potporu za drugi mandat ispred televizijske publike od milijuna Amerikanaca.

 

 

 

Pitanje humanitarne pomoći Gazi nije sekundarna stvar

 

 

Govoreći o ratu koji se vodi u Gazi, Biden se založio za hitni šestotjedni prekid vatre i upozorio Izrael da pitanje humanitarne pomoći Gazi “ne može biti sekundarna stvar ili adut za pregovaranje”.

 

 

 

Obznanio je Kongresu i da je naredio američkoj vojsci da uspostavi umjetnu luku u Gazi za dostavu više humanitarne pomoći opkoljenom palestinskom teritoriju.

 

 

 

Biden pozdravio pristupanje Švedske NATO-u

 

 

Biden je pozdravio i pristupanje Švedske NATO-u, “najjačoj vojnoj alijansi koju je svijet ikada vidio”.

 

 

 

Švedska se pridružila NATO-u u Washingtonu u četvrtak, dvije godine nakon što ju je ruska invazija na Ukrajinu natjerala da preispita svoju politiku nacionalne sigurnosti i zaključi da je pridruženje NATO-u bolji jamac sigurnosti od tradicionalne politike neutralnosti.

 

 

 

Švedski premijer Ulf Kristersson, koji je bio prisutan na Bidenovom govoru, predao je u četvrtak završnu dokumentaciju američkoj vladi, što je bio posljednji korak u dugotrajnom procesu priključenja NATO-u koji su morale odobriti sve članice vojnog saveza.

 

 

 

Pobačaj, migranti, gospodarstvo

 

 

Predsjednik Biden je također osudio ukidanje saveznog jamstva na pobačaj, obećavši da će vratiti tu zaštitu ako Amerikanci izaberu Kongres koji podržava “pravo na izbor”.

 

 

 

Rekao je i da “neće demonizirati” migrante kao što je učinio Trump, pozivajući Kongres da usvoji prijedlog zakona o graničnoj kontroli.

 

 

 

“Neću demonizirati migrante govoreći da ‘truju krv naše zemlje'”, naglasio je, referirajući se na nedavne izjave Donalda Trumpa, ali ne imenujući ga.

 

 

 

“Možemo raspravljati o granici ili možemo riješiti problem”, rekao je.

 

 

 

Odgovarajući na kritike glasača zbog njegovih godina, Biden je kazao: “U mojim godinama neke stvari postaju jasnije no ikada”.

 

 

 

Joe Biden u govoru koji je trajao nešto više od sat vremena kazao je da je pod njegovim vodstvom Amerika doživjela “najveći oporavak”, nakon pandemije covida-19 koja je bacila najveće svjetsko gospodarstvo na koljena.

 

 

 

“Naslijedio sam ekonomiju koja je bila na rubu kolapsa. Sada našoj ekonomiji doslovno zavidi cijeli svijet. Otvoreno je 15 milijuna radnih mjesta u tri godine, to je rekord. A stopa nezaposlenosti je najniža u 50 godina.”

 

 

 

To ocrtava “budućnost punu obećanja”.

 

(Novi)

(25)

Biden napao Trumpa u govoru o stanju unije…