Biden se ne šali. Amerika je upravo poslala najveće upozorenje Izraelu

Sjedinjene Američke Države su jedina zemlja koja ima pravi utjecaj na Izrael. Pa ipak, tokom rata u Gazi, Izrael je odlučio ignorirati većinu savjeta svog najbližeg saveznika, prenosi BBC.

Američka vlada kaže da je njena podrška ratu protiv Hamasa “čvrsta”, ali je ponavlja zabrinutost zbog neuspjeha izraelske vojske da zaštiti civile i nedostatka humanitarnog pristupa stanovništvu Gaze.

Sedam mjeseci

Sedam dugih mjeseci SAD je postupno pojačavao pritisak na Izrael. Privatno je savjetovano. Javno je upozoreno.

Prestala je Amerika stavljati i veto na osuđujuće rezolucije u Ujedinjenim narodima. Sankcionirala je izraelske doseljenike na okupiranoj Zapadnoj obali.

U posebno snažnom telefonskom razgovoru prije mjesec, predsjednik SAD Joe Biden rekao je premijeru Izraela Benjaminu Netanyahuu da će smanjiti podršku ako Izrael ne dopusti kamionima s humanitarnom pomoći da prijeđu granicu s Gazom.

Pa ipak, velik dio toga naišao je na gluhe uši. Sada SAD počinje “vitlati svojom najvećom palicom”.

SAD je daleko najveći izraelski izvor snabdijevanja oružjem i municijom. Prema zakonu, daje Izraelu 3,8 milijardi dolara) vojne pomoći svake godine, osmišljene kako bi Izraelu dale prednost u odnosu na susjedne zemlje.

Američki Kongres prošlog je mjeseca donio zakon kojim se predviđa dodatnih 14 milijardi dolara vojne podrške.

Međutim, sada je Bidenova administracija prvi put odgodila isporuku municije Izraelu.

Visoki član administracije potvrdio je za BBC da je isporuka hiljada bombi pauzirana. On je rekao da također provjeravaju prodaju drugog oružja.

Zašto SAD konačno poseže za možda svojom najvećom polugom utjecaja na Izrael?

Prvi odgovor je najavljena vojna operacija protiv Hamasa u Rafahu.

SAD i mnoge zapadne zemlje strahuju da bi to dovelo do masovnih civilnih žrtava i humanitarne katastrofe.

Strahuju od katastrofe

Američki zvaničnici kažu da bi se bombe čiju su isporuku odgodili mogle koristiti u Rafahu i da bi imale razorne posljedice u gusto naseljenim urbanim sredinama.

SAD ne želi da Izrael napadne Rafah i ovo je još jedan način da se pojača ta poruka.

Drugi odgovor je želja američke vlade da nastavi pritisak na izraelsku vladu da podrži dogovor o prekidu vatre s Hamasom.

Pregovori se nastavljaju u egopatskom Kairu i Washington bi možda želio povećati cijenu s kojom bi se Izrael mogao suočiti zbog neuspjeha u postizanju kompromisa.

Treći razlog svakako je unutrašnja politika SAD. Predsjednik Biden je pod ogromnim pritiskom demokratskih pristalica da ublaži podršku Izraelu.

Izborna je godina u SAD-u i istraživači javnog mnijenja sugeriraju da bi neki demokrati – osobito mlađi – možda oklijevali izaći i glasati za Bidena u novembru zbog uloge SAD u ratu u Gazi.

Slaba izlaznost mogla bi ga teško pogoditi u borbi s Donaldom Trumpom.

Svaka odluka o uskraćivanju vojne podrške Izraelu nosi rizike za SAD. Izrael je opet mogao jednostavno ignorirati ono što njegov saveznik govori i radi.

To bi bila javna demonstracija smanjenja utjecaja SAD u svijetu. No jednako tako, Izrael bi mogao biti riskirati historijski razdor sa svojim najvećim saveznikom, onim na kojeg se u potpunosti oslanjao za protuzračnu odbranu koja ga je zaštitila od masovnog iranskog napada dronovima i raketama prije samo nekoliko sedmica.

(Raport)

(245)