BiH između čekića i nakovnja: Šta očekivati od sutrašnjeg sastanka o EU putu u Briselu

U Briselu se sutra održava drugi politički forum između Evropske unije i BiH, na kojem će se raspravljato i pristupu uniji kroz reforme, ali i o paketu rasta za Zapadni Balkan.

 

 

Delegacija BiH bi trebala biti brojna, pa pored političkih predstavnika stranaka, predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, put Brisela odlazi u rukovodstvo državnog parlamenta. Da bi započeli dugo najavljivane pregovore o pristupanju EU, neophodno je da naša država uskladi neophodne kriterije za članstvo.

 

 

A kriteriji su od ranije poznati kroz 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti i “ispunjava” ih od 2019. godine. Međutim, ispunjenje zahtjeva se uglavnom dešava po principu korak naprijed, nazad dva. I bez obzira na deklarativne stavove političkih predstavnika kako je EU put jedina opcija, praksa pokazuje dosta poteškoća gdje politikanstvo svako nekoliko mjeseci pravi zastoj.

 

 

Od 14 prioriteta nek je jedan mali dio u potpunosti ispunjen, a nekoliko veoma važnih zakona, poput onog o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti, zakona o sudovima BiH i slično još uvijek u zamršenim procedurama komisija i parlamenata.

 

 

Stoga ni iz Evropske unije nema jedinstvenog glasa pa uprkos inicijativi nekoliko zemalja poput Hrvatske, Slovenije ili Austrije da se sa BiH već u decembru otvore pregovori, paralelno postoje glasovi koji se tome suprotstavljaju. Ti glasovi su Njemačka, Francuska i Nizozemska. Upravo je iz Nizozemske prije nekoliko dana stigla poruka tamošnje vlade da ne podržava otvaranje pregovora sa BiH uz poruku da se sve treba zasnivati na zaslugama.

 

 

Paralelno BiH ima šansu da iskoristi veću finansijsku podršku EU u narednom periodu, a ukupna cifra se kreće oko milijardu eura kroz različite programe.

 

 

I u tom kontekstu dolazimo do ključnog problema za BiH, koji ovu državu drži između čekića i nakovnja, jer se uslovi EU ne mogu ispunjavati ukoliko u državnoj vlasti postoji toliki nivo opstrukcija kao što to manifestira SNSD Milorada Dodika. Pored toga ta stranka je vldadajuća i u entitetu RS, gdje je u posljednjih pola godine doneseno nekoliko natievropskih zakona, a neki su čak i u proceduri. Prije svega to je kriminalizacija klevete, zatim zakon o stranim agentima i slično.

 

 

Prije toga u RS-u su usvojeni i zakoni kojima se odbacuje primjena odluka Ustavnog suda BiH, ali i primjena odluka visokog predstavnika, što je naknadno OHR stavio van snage, a sam Milorad Dodik završio pred sudom.

 

 

Suštinski samo otvaranje pregovora bi trebalo pratiti političkim suglasjem i ispunjavanjem zahtjeva, a dok je na unutrašnjem planu na sceni politika blokada, svi pregovori će biti u drugom planu.

 

(Klix)

(59)

BiH između čekića i nakovnja: Šta očekivati od sutrašnjeg sastanka o EU putu u Briselu

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-